{"id":14556,"date":"2012-10-15T17:35:45","date_gmt":"2012-10-15T15:35:45","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/10\/15\/odrzan-je-4-simpozij-stopama-pobijenih\/"},"modified":"2012-10-15T17:35:45","modified_gmt":"2012-10-15T15:35:45","slug":"odrzan-je-4-simpozij-stopama-pobijenih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/odrzan-je-4-simpozij-stopama-pobijenih\/","title":{"rendered":"Odr\u017ean je 4. simpozij Stopama pobijenih"},"content":{"rendered":"
Ju\u010der, u nedjelju, 14. listopada, na \u0160irokom Brijegu, u organizaciji vicepostulature \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u00ab, odr\u017ean je \u00bb4. simpozij Stopama pobijenih\u00ab. Program je zapo\u010deo sv. misom koju je predslavio fra Dario Dodig<\/strong>, \u017eupnik iz \u010cerina, u suslavlju s vicepostulaturom fra Miljenkom Stoji\u0107em<\/strong>, \u0161irokobrije\u0161kim gvardijanom fra Sretanom<\/strong> \u0106ur\u010di\u0107em<\/strong> i bosanskim franjevcem fra Marijanom Karaulom<\/strong>. Fra Dario je u propovijedi, govore\u0107i o ulomku iz Markova evan\u0111elja, naglasio kako su pobijeni hercegova\u010dki franjevci \u00bbsve ostavili i po\u0161li za Isusom\u00ab, te podsjetio na \u010detvoricu fratara iz \u017eupe \u010cerin koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu (fra Dobroslav \u0160imovi\u0107, fra Rafo Prusina, fra Pa\u0161ko Martinac, fra Bono Anda\u010di\u0107).<\/div>\n
Znanstveni dio simpozija vodila je novinarka Radiopostaje \u00bbMir\u00ab Me\u0111ugorje Ana-Marija Prskalo<\/strong>. U\u017eivo ga je prenosila Radiopostaja \u0160iroki Brijeg.<\/div>\n
Prvo predavanje imao je prof. dr. sc. Miroslav Akmad\u017ea<\/strong>, ugledni povjesni\u010dar ro\u0111en u Ljubu\u0161kom, danas zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest. Kao vanjski suradnik predaje i na Hrvatskim studijima u Zagrebu. U\u017ea mu je struka izu\u010davanje problematike crkveno-dr\u017eavnih odnosa u vrijeme komunisti\u010dke vladavine, o \u010demu je napisao 9 knjiga i preko 40 znanstvenih radova. Prof. Akmad\u017ea je govore\u0107i o primjeni komunisti\u010dkog represivnog sustava prema Katoli\u010dkoj Crkvu u BiH, te o dana\u0161njem stanju istaknuo: \u00bbKomunisti su imali svoga boga, a on se zvao Josip Broz Tito. Te\u0161ko \u0107ete uvjerenog komunistu uvjeriti da Tito nije bio sveti \u010dovjek. Mo\u017eemo mi otvoriti na stotine grobnica, i Jazovki i Macelja, i Hudih jama, oni \u0107e i dalje govoriti da to nije napravio njihov Tito. Oni ka\u017eu da je on bio dobar i ta vjera je vrlo \u010dvrsta. Traje i danas i njezine posljedice trajat \u0107e jo\u0161 dugo. \u0160to je komunizam htio ubijaju\u0107i sve\u0107enike, zatvaraju\u0107i Stepinca? Htio je ostaviti stado bez pastira vjeruju\u0107i da \u0107e se stado razbje\u017eati kad pastiri budu ubijeni. Nije bilo tako. Mnogi su pastiri stradali, ali stado nikad nije bilo ja\u010de i jedinstvenije kao u to vrijeme.<\/div>\n
UDBA se borila protiv svakog crkvenog djelovanja, protiv vjeronauka, vjerskih \u0161kola, odgoja sve\u0107enika, vjerskog tiska; oduzimaju\u0107i crkvenu imovinu smatrala je da Katoli\u010dka Crkva temelji svoju snagu na tvarnom bogatstvu. Crkva je nastala na mu\u010deni\u0161tvu i \u0161to je mu\u010deni\u0161tvo u tom vremenu bilo ve\u0107e, Crkva je bila ja\u010da.<\/div>\n
Po izlasku iz tamnice bla\u017eeni kardinal Alojzije Stepinac je rekao: “Bit \u0107e borbe, ponajprije za mlade\u017e.” I upravo na polju odgoja vodila se naj\u017ee\u0161\u0107a bitka izme\u0111u komunista i Crkve. No, bez obzira na sve poduzete mjere, komunisti\u010dki re\u017eim nije uspio smanjiti priliv mlade\u017ei u vjerske \u0161kole, niti smanjiti broj novo\u0161kolovanih sve\u0107enika i \u010dasnih sestara. Naprotiv, pored svih mjera koje je poduzeo komunisti\u010dki re\u017eim broj polaznika vjerskih \u0161kola bio je iz godine u godinu sve ve\u0107i.\u00ab<\/div>\n
Govore\u0107i o raznim metodama kojima su komunisti ucjenjivali narod, prof. Akmad\u017ea je spomenuo kako su komunisti uve\u010der molili An\u0111eo Gospodnji, a po danu govorili da Boga nema te na no\u0107nom ormari\u0107u dr\u017eali zajedno Sveto Pismo i Komunisti\u010dki manifest. Drugi, glume\u0107i \u00bbvjernike\u00ab po danu su bili u crkvi, a kasnije su odlazili u UDBU izdavati svoje susjede. Uvijek se kalkuliralo izme\u0111u Crkve i Partije. Kada je do\u0161la 1990., svi smo za svoje susjede komuniste znali govoriti da su dobri ljudi, da su radili za narod i da su oni Partiju ru\u0161ili iznutra. I tako su oni ostali na vlasti. Isti su \u00bbru\u0161ili vlast iznutra\u00ab i pri svakoj novoj promjeni vlasti i to im postade posao. Jo\u0161 uvijek se kalkulira izme\u0111u kr\u0161\u0107anske savjesti i odanosti politi\u010dkoj stranci. Kako to da ve\u0107 12 godina hrvatski gra\u0111ani, koji su 80% i vi\u0161e vjernici, za predsjednika biraju osobu koja nije vjernik?<\/div>\n
Damir Borov\u010dak<\/strong>, dipl. ing., glasnogovornik je i \u010dlan Udruge Macelj 1945., hrvatski publicist, djelatni domoljub, politi\u010dki analiti\u010dar, organizator, putopisac, publicist i povijesni istra\u017eiva\u010d, voditelj je i urednik emisije Vjera u sjeni politike na Radio Mariji. Objavio je osam knjiga.<\/div>\n
G. Borov\u010dak je svoje izlaganje naslovio: Dijagonala zlo\u010dina: \u0160iroki Brijeg \u2013 Macelj, te je izme\u0111u ostaloga kazao: \u00bbOd svibnja do jeseni 1945. hrvatski je narod prolazio najte\u017ee muke. Hrvati su tada pretrpjeli genocid svetopisamskih razmjera. S narodom je stradalo i katoli\u010dko sve\u0107enstvo. Na Maclju su neumoljivi dokazi. Ekshumirane lubanje, njih 1.163 s rupom na zatiljku ili razbijenog zatiljka, dokaz su te\u0161kih partizanskih zlodjela. Oni koji brane Tita \u010desto su tvrdili: Tito nije znao za zlo\u010dine. Je li J. B. Tito znao za zlo\u010dine u svibnju i lipnju 1945.? Evo utvr\u0111enih \u010dinjenica: Kretanje mar\u0161ala Jugoslavenske armije J. B. Tita, u svibnju i lipnju 1945. i boravak na podru\u010dju Slovenije i sjeverne Hrvatske na mjestima masovnih likvidacija hrvatskih zarobljenika (Vara\u017edin, Zagreb, Krapina, Barbarin rov, Trbovlje, Celje, Tezno \u2013 Maribor, Bjelovar) zabilje\u017eio je onda\u0161nji Vjesnik. Govori tog vremena neupitno ukazuju na zlo\u010dine po mar\u0161alovom planu:<\/p>\n

Nadnevka 20. svibnja Tito je boravio u Vara\u017edinu i rekao: “Jugoslavenske armije koje su u okolici obavljaju va\u017ene zada\u0107e na kona\u010dnom obra\u010dunu s hrvatskim smradom. U novoj komunisti\u010dkoj dr\u017eavi svjetlost dana gledati \u0107e samo toliko dugo, koliko traje put do najbli\u017ee jame.”
Nadnevka 28., 29. i 30. svibnja Tito je boravio u Ljubljani i okolici te u svom govoru rekao: “Likvidirali smo 200 tisu\u0107a bandita, a jo\u0161 toliko smo ih zarobili. Stigla ih je ruka na\u0161e pravde.”<\/p>\n

Bleiburg je zapo\u010deo partizanskim “oslobo\u0111enjem” Dubrovnika. Osvajanjem \u0160irokog Brijega 7. velja\u010de 1945. nastavljaju se masovna partizanska krvava zlodjela, ubojstvom i paljenjem mrtvih tijela hercegova\u010dkih franjevaca. No, manje je poznato da su trojica hercegova\u010dkih fratara (fra Metod Pulji\u0107, \u017eupnik, r. 1912., fra Darinko Mikuli\u0107, mladomisnik, r. 1919. i fra Julijan Petrovi\u0107, bogoslov, r. 1923.) zavr\u0161ila svoj \u017eivot na krajnjem sjeveru Hrvatske: ubijeni su u Maclju, u Hrvatskom Zagorju na granici sa Slovenijom. Za otkrivanje zlo\u010dina u Maclju bitni su jedna \u017ertva i jedan partizan. Fran \u017divi\u010dnjak uspio je pre\u017eivjeti vrijeme komunisti\u010dke represije te je ostavio svjedo\u010danstvo u knjizi \u00bbU vje\u010dni spomen\u00ab, u kojoj na vi\u0161e mjesta spominje ubojicu sve\u0107enika \u2013 komandanta vojne OZN-e u Krapini, partizanskog poru\u010dnika Stjepana Hr\u0161aka, koji i danas nesmetano \u017eivi u vili na Tu\u0161kancu. To\u010dna mjesta stradavanja u lipnju 1945. pokazao je biv\u0161i partizanski stra\u017ear Mladen \u0160afranko. Prva sv. misa na mjestu Lepa Bukva u Macelju za sve \u017ertve u toj Gori zlo\u010dina odr\u017eana je 9. lipnja 1991., a predvodio ju je pokojni kardinal Franjo Kuhari\u0107.<\/p><\/div>\n

Zbog sramotne dru\u0161tvene nebrige, ostatci 1.163 maceljskih \u017ertava 12 su godina poslije iskapanja 1992. \u2013 2004. le\u017eali u vre\u0107ama za sme\u0107e na tavanu patologije Medicinskog fakulteta. Pokop je 22. listopada 2005. predvodio zagreba\u010dki nadbiskup kardinal Josip Bozani\u0107 i pokojni biskup vara\u017edinski mons. Marko Culej. Hrvatski mediji su taj najve\u0107i hrvatski zajedni\u010dki pokop posve omalova\u017eili. Udarna medijska vijest tog dana bila su dva krepana labuda u Baranji i la\u017ena panika o epidemiji pti\u010dje gripe od koje u Hrvatskoj nitko nije umro. U Maclju je 3. lipnja 2007. sve\u010dano blagoslovljena novoizgra\u0111ena crkva Muke Isusove, spomen-zdanje svim mu\u010denicima. To je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje stradalnici s Kri\u017enih puteva imaju najdostojanstveniji spomenik \u2013 crkvu izgra\u0111enu i posve\u0107enu u spomen mu\u010denicima kri\u017enih puteva.<\/div>\n
Maceljsko strati\u0161te otkriveno je prije pune 22 godine, a o komunisti\u010dkim zlo\u010dinima u Macelju do sada nije progovorio ni jedan predsjednik Hrvatskog sabora, ni jedan predsjednik Vlade RH, ni jedan Predsjednik RH. Ignoriranje komunisti\u010dkih zlo\u010dina u 22 godine slobodne i demokratske hrvatske dr\u017eave, od vodstva hrvatskih vlasti u svim mandatima, nevjerojatna je dru\u0161tvena i \u0107udoredno zastra\u0161uju\u0107a \u010dinjenica!\u00ab<\/div>\n
Nikola Koncul<\/strong>, dopredsjednik Povjerenstva za ure\u0111ivanje i obilje\u017eavanje grobi\u0161ta iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a na podru\u010dju op\u0107ine Neum, predstavio je rad neumskog povjerenstva te kratko progovorio o pro\u0161logodi\u0161njem radu do sada ustrojenih povjerenstava u BiH: \u0160iroki Brijeg, Ljubu\u0161ki, Posu\u0161je, Busova\u010da i \u010citluk.<\/div>\n
\u00bbNa podru\u010dju op\u0107ine Neum ukupno je registrirano 190 pojedina\u010dnih i 66 zajedni\u010dkih grobnica. Preostalo je jo\u0161 desetak grobova uglavnom na te\u017ee pristupa\u010dnom terenu. U travnju 2011. ekshumirali smo iz dvije grobnice posmrtne ostatke 8 osoba.<\/div>\n
\u0160irokobrije\u0161ko povjerenstvo, u suradnji s Vicepostulaturom postupka mu\u010deni\u0161tva \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u00ab ukupno je iz jednog pojedina\u010dnog i 6 masovnih grobnica ekshumiralo posmrtne ostatke 42 osobe me\u0111u kojima su usta\u0161e, domobrani, njema\u010dki vojnici i dvojica partizana. Obred pokopa 42 ekshumirane \u017ertve odr\u017ean je 29. srpnja 2012., punih 77 godina od njihova ubojstva.<\/div>\n
Ljubu\u0161ko povjerenstvo je u dosada\u0161njem radu iz tri masovne grobnice ukupno ekshumiralo 59 posmrtnih ostataka, a pretpostavlja se da se me\u0111u njima nalaze posmrtni ostatci 2 ili 3 franjevca. Zemni ostatci svih ekshumiranih otpremljeni su u limenim sanducima na medicinski fakultet u Mostaru na stru\u010dnu obradu, tj. DNK analizu.<\/div>\n
I ostala povjerenstva Posu\u0161je, Busova\u010da i \u010citluk pripremaju se i rade na prikupljanju i dokumentiranju podataka o grobi\u0161tima, kako bi otpo\u010deli svoja prva iskapanja. Od neprocjenjive i nesagledive va\u017enosti je \u010dinjenica da i druge na\u0161e op\u0107ine uvide va\u017enost i potrebu osnutka POUG-a i pridru\u017ee nam se u radu\u00ab, zaklju\u010dio je Koncul.<\/div>\n
Cjelokupna predavanja sa simpozija mogu\u0107e je prona\u0107i na portalu pobijeni.info<\/a> u poglavlju Doga\u0111anja.<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ju\u010der, u nedjelju, 14. listopada, na \u0160irokom Brijegu, u organizaciji vicepostulature \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e\u00ab, odr\u017ean je \u00bb4. …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":14555,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-14556","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14556","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14556"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14556\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14556"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14556"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14556"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}