Od devedesetidruge pratim bosnizaciju i vulgarizaciju biliga, tih kamenih nadgrobnjaka \u010dijim je ishodi\u0161tem di\u010dna Humska zemlja. Uzalud statistika, badava \u010dinjenice, d\u017eaba lekcije. Ali kako je novo pokoljenje u tom hudom panbosanskom vremenu stasalo, treba poput papige ponavljati staro gradivo. Bilizi su (evo ste\u0107ci stidljivo u zagradama) ponajprije hercegova\u010dki fenomen. Jo\u0161 je Vladislav Skari\u0107 1931. zaklju\u010dio da bogumilsko obilje\u017eje biliga pobija \u010dinjenica da ih najvi\u0161e ima u Hercegovini, i to u Mostarskom okrugu \u2013 preko 20.000. Me\u0111u hercegova\u010dkim op\u0107inama najvi\u0161e biliga imaju Nevesinje i Konjic, preko 3000 primjeraka. Statisti\u010dki je utvr\u0111eno da je ukra\u0161eno svega 6000 biliga, njih 9 posto. Motivi se mogu svrstati u vi\u0161e kategorija: bordure, astralni motivi, kri\u017eevi, biljni motivi, oru\u017eje, \u017eivotinje, ljudi i dr. Najbrojnije su bordure i astralni motivi, a od pojedina\u010dnih najvi\u0161e ima zvijezda (rozeta), a potom kri\u017eeva. Kri\u017eeva ima na 900 primjeraka biliga, raznih oblika: gr\u010dki, latinski, Andrijin kri\u017e, malte\u0161ki, tau, antropomorfni i dr. Oni obilje\u017eavaju kr\u0161\u0107anske srednjovjekovne grobove, sa simbolima na kojima se osje\u0107a sna\u017ean utjecaj romanike i gotike, u kojima dominira kult smrti i \u010dovjekovo uskrsnu\u0107e, bez ikakvih hereti\u010dnih primjesa. Nijedan natpis na bilizima nema formulacija koje bi se mogle odnositi na hereti\u010dno u\u010denje. Uz uobi\u010dajene uvodne i zavr\u0161ne poruke, katkad moralne, pokajni\u010de ili opominju\u0107e, naj\u010de\u0161\u0107e je na njima uklesano ime pokojnika ili pokojnice, njihov dru\u0161tveni status, ali i vrijeme pokopa, prema godini nakon ro\u0111enja Kristova, ili u dane doti\u010dna vladara. Nema bogumila (oni su ostali plandovati u Bugarskoj), a doma\u0107i krstjani bili su kr\u0161\u0107anska \u010deljad, malo buntovni, pomalo hereti\u010dni i katkad neposlu\u0161ni, ko hercegova\u010dki fratri danas.<\/p>\n
\u010citam na Poskoku fri\u0161ku vijest: U Mostaru \u0107e HKD Napredak predstaviti monografiju TAJNA BOLJUNI. Najimpresivnije, oblicima biliga najraznovrsnije i natpisima najbogatije srednjovjekovno grobi\u0161te, zaslu\u017euje pozornost. Knjigu ve\u0107 imam na svojoj polici, pa bih se osvrnuo na jedan podatak koji navodi tekstopisac stola\u010dki lumen Miroslav Palameta. Na str. 9. (po mojemu izra\u010dunu, jer, avaj, knjiga nema ozna\u010denih stranica, izum modernih dizajnera) on pi\u0161e da su boljunski natpisi, ina\u010de njih devetnaest, pisani bosanicom. Gre\u0161ka u koracima kvazibosanca Palamete \u2013 u Humskoj zemlji tekstovi na bilizima pisani su hum\u010dicom. Neka mi bude dopu\u0161teno zaklju\u010diti: Najuputnije, najmjerodavnije i najbezbolnije je srednjovjekovne nadgrobne spomenike na podru\u010dju Hercegovine zvati bilizima. Ako sretnete katkad rogobatnu slo\u017eenicu bosanski ste\u0107ak, automatski je zamijenite sa sintagmom humski bilig. Na kraju mogu biti i hereti\u010dan: Ne svi\u0111a mi se sintagma Herceg Bosna. \u0160to je slo\u017eeno, vrijeme postupno razgra\u0111uje \u2013 ostat \u0107e samo Hercegovina.<\/div>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"