{"id":14602,"date":"2012-10-21T08:35:57","date_gmt":"2012-10-21T06:35:57","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/10\/21\/razgovor-s-katolickim-knjizevnikom-michaelom-obrienom\/"},"modified":"2012-10-21T08:35:57","modified_gmt":"2012-10-21T06:35:57","slug":"razgovor-s-katolickim-knjizevnikom-michaelom-obrienom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/razgovor-s-katolickim-knjizevnikom-michaelom-obrienom\/","title":{"rendered":"Razgovor s katoli\u010dkim knji\u017eevnikom Michaelom O&#8217;Brienom"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/>Michael O&#8217;Brien, poznati suvremeni katoli\u010dki pisac, esejist i slikar, predstavljanjem svog romana &#8220;Otok svijeta&#8221;, otvorio je ovogodi\u0161nje Tropletove dane kulture. <br \/>Prije svog predavanja u Hrvatskom domu &#8220;Herceg Stjepan Kosa\u010da&#8221;, Michael je razgovarao s fra Daliborom Milasom te u svom zanimljivom razgovoru za na\u0161u web-stranicu   <!--more-->  s nama podijelio nekoliko zanimljivih misli. <br \/><strong><br \/> Michaele, jednom ste prilikom izjavili da je dvadeseto stolje\u0107e bilo vrijeme raspe\u0107a brojnih naroda i nacija, ne samo iz geopoliti\u010dkih razloga, ve\u0107 i zbog toga \u0161to se pred na\u0161im o\u010dima odigravala jedna kona\u010dna, vi\u0161edimenzionalna faza povijesti. Kako komentira\u0161 dana\u0161nju situaciju u svijetu, u kakvom smo razdoblju i gdje nas takva situacija vodi?<\/strong><\/p>\n<p>Oh, mladi ljudi stvarno zbilja znaju postavljati te\u0161ka pitanja\u2026 Moje je osobno mi\u0161ljenje da mi sad ulazimo u najte\u017ee razdoblje povijesti ikada, jer brutalni re\u017eimi na\u0161e povijesti ostavili su biljeg na ljudima, koji su, ruku na srce, nepripremljeni &#8220;uletjeli&#8221; u demokraciju. Iza svakog oblika tiranije stoji materijalizam, odnosno vizija \u010dovjeka kao inteligentne \u017eivotinje koja ne poznaje vje\u010dne vrednote, te se u takvom okru\u017eenju smatra da \u010dovjeka zbog toga mo\u017eemo ubiti. Zanimljivo je da fa\u0161isti, komunisti, moderni ljevi\u010dari pa \u010dak i kapitalisti smatraju da je ljudski \u017eivot jeftin i nebitan. Neovisno o tome tko upravlja nad nama i u kakvim god geopoliti\u010dkim uvjetima \u017eivjeli, ne smijemo zaboraviti da smo ljubljena djeca na\u0161eg nebeskog Oca i Stvoritelja. Svaka vlada, politika ili pak dru\u0161tveni sustav koji nam govori druga\u010dije, neizmjerno je opasan ne samo za na\u0161e \u017eivote nego i za na\u0161e du\u0161e. \u010cini se kao da svijet pomalo odlazi od Krista. Treba biti iskren pa re\u0107i da nam je upravo kr\u0161\u0107anstvo iznjedrilo zapadnja\u010dku kulturu, da je upravo kr\u0161\u0107anstvo omogu\u0107ilo ovakav razvoj demokracije, da je upravo Kristova \u017ertva omogu\u0107ila sve ovo u \u010demu danas mo\u017eemo u\u017eivati. Ako napustimo njegov put, imat \u0107emo privremenu civilizaciju koja \u0107e nazadovati i ubrzo propasti. Bit \u0107e sve vi\u0161e la\u017ei i sve vi\u0161e smrti.<\/p>\n<p><strong>Ova me va\u0161a vizija budu\u0107nosti podsje\u0107a na film &#8220;Knjiga iskupljenja&#8221;, post-apokalipti\u010dnu pri\u010di u Americi u kojoj se glavni lik kojeg je utjelovio Denzel Washington, bori kako bi za\u0161titio svetu knjigu koja \u010duva tajnu spasenja \u010dovje\u010danstva. Na kraju se poka\u017ee da je ta knjiga zapravo Biblija napisana Brailleovim pismom, dakle, pismom slijepih ljudi.<\/strong><\/p>\n<p>Da, odli\u010dno si to primijenio. To je to. Svi smo u odre\u0111enom smislu slijepi i potrebna nam je Rije\u010d da bismo progledali. To je sam Isus Krist. Ako \u017eelimo prona\u0107i pravi put, trebamo se okrenuti njemu, jer on je &#8220;put, istina i \u017eivot&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Maloprije ste spomenuli totalitarne sustave. Vjerujete li da danas postoji takvo ne\u0161to? <\/strong><\/p>\n<p>Donekle, ali suvremeni totalitarni sustav ne odvla\u010di ljude u koncentracijske logore nego ih tjera da kr\u0161e svoj vlastiti moralni kodeks. Na primjer, Europska unija se zaista trudi nametnuti neke nove zakone katoli\u010dkim nacijam kao \u0161to su poba\u010daj, homoseksualni \u201ebrakovi\u201c, eutanazija. Ovi problemi postaju goru\u0107e teme u svim zemljama koje imaju katoli\u010dku pozadinu. Problemati\u010dno je to \u0161to Europska unija name\u0107e te zakone upravo onim nacijama koje sve ove probleme smatraju velikim zlom. Mi\u0161ljenja sam da nas ekonomskim mamcem poku\u0161avaju privu\u0107i i zavesti kako bi nam nametnuli svoje zakone. Moramo, dakle, biti oprezni da ne izgubimo svoju du\u0161u i karakter.<\/p>\n<p><strong>Pisana djela Michaela O&#8217;Briena obiluju apokalipti\u010dnim \u017eanrom i nekakvim silama koje stoje iza svega toga\u2026<\/strong><\/p>\n<p>Pi\u0161u\u0107i knjige s apokalipti\u010dnim temama, ne \u017eelim niti imam namjeru predvidjeti budu\u0107nost. U svojim romanima ja samo postavljam pitanja. Ako su ovo ta posljednja vremena, a ja to ne mogu znati, onda moramo sami sebi postaviti neka pitanja. Gospodin ka\u017ee u evan\u0111elju: &#8220;Bdijte i pazite!\u201c Moja su pitanja: jesmo li budni? Pazimo li? Obra\u0107amo li pozornost na ono \u0161to se doga\u0111a u na\u0161oj okolini? Jer svijet se zaista mijenja nevjerojatnom brzinom. Koja je vrijednost ljudskog \u017eivota u na\u0161em modernom svijetu? Koji je smisao na\u0161eg postojanja? Gdje je Bog u na\u0161em \u017eivotu? Ako ne postavimo sebi ova pitanja, bit \u0107emo zavedeni, oslijepit \u0107emo i zlo \u0107e nas nadvladati.<\/p>\n<p><strong>Dobro sve to, ali postoji li itko konkretan tko stoji iza svega toga?<\/strong><\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de osoba, ne vidim nikoga konkretnog tko stoji iza svega ovoga, ali vidim mentalitet materijalizma koji je, kao \u0161to sami vidimo, poguban. U svemu se tome vidi duh Antikrista. Isus i Sveto pismo nam svjedo\u010de da su glavne osobine Lucifera \u2013 ubojica i la\u017eljivac. Neka va\u0161e o\u010di budu otvorene! Gdje god vidite duh ubojstva i la\u017ei, tu je duh i Antikrista. Jednom \u0107e se u na\u0161oj povijesti pojaviti konkretna osoba koju su Krist i proroci nazvali Antikristom. Bit \u0107e to, dakle, stvarna osoba koja \u0107e imati apsolutnu mo\u0107 nad cijelim svijetom. Ne znam ho\u0107emo li do\u017eivjeti te doga\u0111aje, ali, kako god, ne treba se bojati.<\/p>\n<p><strong>Koji je danas glavni izvor la\u017enog poimanja ljudske naravi? Kako ga sprije\u010diti da utje\u010de na nas?<\/strong><br \/>La\u017eno poimanje ljudske naravi proizlazi iz la\u017ene propagande i indoktrinacije, ali glavni korijen je grijeh. Kad god grije\u0161imo, la\u017eemo sami sebe. \u0160to vi\u0161e la\u017eemo sami sebe, to smo ranjiviji. Tu le\u017ei opasnost.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to biti vjernik, za\u0161to biti kr\u0161\u0107anin? Koji je smisao svega toga?<\/strong><\/p>\n<p>Otkad je Isus do\u0161ao k nama, uporno govori: &#8220;Do\u0111ite k meni i \u017eivjet \u0107ete.&#8221; Ako \u017eelimo \u017eivjeti \u0161to potpunije u ovome svijetu, a vje\u010dni \u017eivot u onom idu\u0107em svijetu, moram poznavati Isusa Krista. On nije samo ona teologija u koju vjerujemo, on je na\u0161 \u017eivi spasitelj \u2013 na\u0161 Bog.<br \/>Ponekad se \u010dini da su mladi danas pomalo izgubljeni. Koje im se opcije pru\u017eaju? Kako im evan\u0111elje Isusa Krista u\u010diniti privla\u010dnim? Jer, veliki broj njih smatra Krista nekom osobom iz pro\u0161losti, dakle, osobom koja jest pro\u0161lost\u2026<\/p>\n<p>Molitva. Mladi trebaju moliti. \u017divjeti puninu na\u0161e katoli\u010dke vjere. Naravno da \u0107e to ponekad biti nezgodno i mu\u010dno, ali put s Isusom Kristom zapo\u010dinje onda kad mu pristupimo i zamolimo ga da nas vodi. Tada zapravo postajemo ono \u0161to jesmo i otkrivamo svoj pravi identitet. Mi ne poznajemo sebe dovoljno i ako \u017eelimo sebe upoznati, trebamo komunicirati s Isusom Kristom. Mladi katolici u na\u0161em vremenu trebaju biti heroji.<\/p>\n<p><strong>Koga bismo mogli nazvati herojima? <\/strong><\/p>\n<p>Heroji su oni ljudi koji se ne boje slu\u0161ati Isusa i zajedno s njim i\u0107i kroz svoj \u017eivot.<br \/>Odakle inspiracija za slikanje i pisanje? Za\u0161to pi\u0161ete, za\u0161to slikate?<\/p>\n<p>Jedan je moderni filozof rekao da je sva umjetnost \u010din ljubavi. Ja slikam i pi\u0161em zato \u0161to osje\u0107am ljubav. Suosje\u0107am s ljudima koji pate, a posebno s mladima koji su upali u pakao droge ili u neke druge destruktivne situacije. Oni ne osje\u0107aju ljubav. <\/p>\n<p><strong>Umjetnost je, dakle, Bo\u017eje djelo\u2026<\/strong><br \/>Dobro re\u010deno. Ja nikad ne stvaram prije nego se ne pomolim. Kad pi\u0161em, molim se svaki dan za nadahnu\u0107e. Milost je \u0161to mogu raditi svojim ljudskim rukama. Nisam lutka. Ako kojim slu\u010dajem prestanem moliti, moj \u0107e rad osiroma\u0161iti i ne\u0107u mo\u0107i izraziti Bo\u017eju ljubav.<br \/>Ponekad je te\u0161ko moliti i ne osje\u0107amo duhovne plodove, ali, ako ne molimo, onda se uop\u0107e i ne trudimo. Milost uvijek djeluje, ali moramo je tra\u017eiti. <\/p>\n<p><strong>Vratio bih se opet na apokalipsu\u2026 Pi\u0161ete o njoj. Ova je tema itekako prisutna u tvojim djelima. \u0160to je s njom? Moje je vi\u0111enje da je apokalipsa fantasti\u010dna stvar. Kad netko govori o apokalipsi, mene nije strah. Kad se ka\u017ee \u201eapokalipsa\u201c, ve\u0107ina \u0107e ljudi automatski pomisliti na najgore: prirodne katastrofe, kuga, glad i sli\u010dne opasnosti. Za\u0161to ne bismo po\u010deli promatrati apokalipsu kao ne\u0161to pozitivno? <\/strong><br \/>Odli\u010dno primije\u0107eno. Sla\u017eem se s tobom. Apokalipsa \u0107e biti nezgodna, ali prolazna. Sveto pismo govori o vremenskom trajanju od tri godine. Knjiga otkrivenja naziva blagoslovljenima one koji ustraju u tom vremenu. Apokalipsa je pro\u010di\u0161\u0107enje svijeta. Dok svijet bude prolazio kroz to vrijeme, \u010dinit \u0107e se da zlo pobje\u0111uje, ali sjetimo se samo Kristova kri\u017ea i \u0161to se dogodilo tri dana poslije.<br \/><strong><br \/>Mo\u017eemo li onda re\u0107i da su ove na\u0161e zemlje i ova posljednja ratna i poratna zbivanja kroz koja smo pro\u0161li zapravo na\u0161a apokalipsa?<\/strong><br \/>Definitivno. Tako je. <\/p>\n<p><strong>Dakle, svatko od nas ima svoju privatnu apokalipsu. <\/strong><br \/>Apsolutno se sla\u017eem. Svaka osoba \u0107e pro\u0107i kroz takvo \u0161to. Evo na primjer moja osobna pro\u0161lost: moji su pradjedovi iz Irske. Od 1845. do 1850. Irsku je pogodila velika glad ili takozvana &#8220;Velika krumpirova glad&#8221; koja se odnosila na nesta\u0161icu hrane. To\u010dan broj \u017ertava se ne zna to\u010dno, ali malo manje od milijun ljudi je umrlo od gladi, a oko dva milijuna ljudi moralo se iseliti iz Irske. I sve se to doga\u0111alo dok su nekoliko stotina kilometara dalje Englezi obilovali hranom. Upravo je to bila na\u0161a apokalipsa, s kojom se \u010dak i dan-danas moramo ponekad nositi, kao \u0161to je na primjer pitanje oprosta Englezima. Sli\u010dno je i sa situacijom u ovim ovdje krajevima: u posljednjem su ratu ku\u0161ani na\u0161e srce, vjera i ljubav. Ho\u0107emo li oprostiti? Mo\u017eemo li oprostiti? Ako oprostimo, Krist je pobijedio. Ako ne oprostimo, zlo odnosi dvostruku pobjedu.<\/p>\n<p><strong>I, na koncu, \u0161to biste \u017eeljeli poru\u010diti onima koji ovo budu \u010ditali? <\/strong><br \/>Vjerujte Bogu. Posebnu mu vjerujte onda kad nema previ\u0161e razloga za to. Bog uvijek djeluje, ali moramo dati vremena i njemu da preuredi na\u0161e \u017eivote i nama da budemo strpljiviji. I, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, molite se Bogu da vas ozdravi, da vam dadne snage i da vam poka\u017ee put.<\/div>\n<p> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>fra Dalibor Milas | franjevci.info<\/strong><br \/><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Michael O&#8217;Brien, poznati suvremeni katoli\u010dki pisac, esejist i slikar, predstavljanjem svog romana &#8220;Otok svijeta&#8221;, otvorio je ovogodi\u0161nje Tropletove dane kulture. <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/razgovor-s-katolickim-knjizevnikom-michaelom-obrienom\/\" title=\"Razgovor s katoli\u010dkim knji\u017eevnikom Michaelom O&#8217;Brienom\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":14601,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-14602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14602"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14602\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14601"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}