Kakva je situacija kod nas? Novinama je pala tira\u017ea do neslu\u0107enih granica, smanjuju se pla\u0107e, a najradikalniji primjeri zatvaraju \u010ditava postrojenja i gase izdanja. U svijetu je o\u010dit rast prodaje oglasnog prostora na internetu i sve ve\u0107a sredstva tvrtki se tro\u0161e na taj vid ogla\u0161avanja dok je u Hrvatskoj i dalje sve u povojima.<\/p>\n
Hrvatske tvrtke desetlje\u0107ima zaostaju u strategijama ogla\u0161avanja<\/strong> Kod nas je tradicionalno dijametralno suprotna situacija, najvi\u0161e zbog interesnih skupina, lobiranja-korupcije i uske suradnje vlasnika medijskih ku\u0107a s politi\u010darima koji su \u010desto najja\u010di ogla\u0161iva\u010di. Kod nas po raznim ispitivanjima vodi televizija s 50% tr\u017ei\u0161ta, zatim je tu novinsko ogla\u0161avanje s 30%, radijsko s 10%, a eksterijerno dr\u017ei istih 7%. Laganom matematikom dolazimo do zaklju\u010dka kako zakupu internetskog ogla\u0161ava\u010dkog prostora pristupa tek 3% (!?) tr\u017ei\u0161ta \u0161to je nevjerojatna razlika u odnosu na svjetske trendove.<\/p>\n Budu\u0107nost medija – trenutna interakcija s \u010ditateljima<\/strong> Gotovo je nevjerojatan podatak da ve\u0107i broj ljudi u Hrvatskoj \u010dita internet portale nego \u0161to gleda televiziju, a omjer svih reklama i prodaje je skoro 99-1 za televiziju. Slo\u017eene studije o reklamama takve omjere ne podr\u017eavaju jer je reklama tek neznatno mo\u0107niji alat na malim ekranima. Digitalna televizija je tako\u0111er bitan smjer medija, kako putem TV prijamnika, tako i putem weba. Naj\u010ditaniji i najprofitabilniji svjetski ‘news’ portali su redom Yahoo News, CNN, MSNBC, Google News, New York Times, Huffington Post, Fox News, Washington Post, LA Times, Mail Online, Reuters, ABC News, USA Today, BBC News i Drudge Report.<\/p>\n Hrvatska u recesiji dijelom i zbog lo\u0161e ogla\u0161ava\u010dke strategije gospodarstva<\/strong> Dakle, kao zaklju\u010dak bi se moglo potvrditi da su novinska izdanja blizu nepovratnog odlaska u digitalni svijet, a internet portali imaju mogu\u0107nost preuzimanja njihove va\u017enosti. Problem u Hrvatskoj je taj \u0161to ogla\u0161iva\u010di nisu na vrijeme prepoznali taj trend te su se padom tira\u017ee novina u potpunosti prestali ogla\u0161avati, \u010dime su uzrokovali propast tiskovina, stagnaciju internet trendova i pad vlastite prodaje. Mo\u017eda je upravo taj sektor jedan od razloga za\u0161to Hrvatska konstantno tone u recesiji.<\/p>\n Predvi\u0111anja stru\u010dnjaka za medije u budu\u0107nosti<\/strong> <\/p>\n
Svjetski trendovi govore da prodaja oglasnog prostora u novinama pada, te je danas na 30% sveukupnog obujma tr\u017ei\u0161ta (od toga 10% ide na \u010dasopise). Televizija je i dalje vode\u0107a s 40% svih oglasa, radio je na 7%, a eksterijerno ogla\u0161avanje na 7%. Internet je ve\u0107 sada na 16% i u velikoj je ekspanziji, te bi po nekim predvi\u0111anjima trebao presti\u0107i novine do 2020.<\/p>\n
Najpoznatiji svjetski analiti\u010dari tvrde kako \u0107e mediji u budu\u0107nosti biti u potpunosti ovisni o trenutnoj interakciji s \u010ditateljima. Dru\u0161tvene mre\u017ee su odredile takav put, a novinarski sindikati (recimo onaj britanski) ve\u0107 strahuju kako \u0107e internet portali utjecati i na pla\u0107e i honorare novinara u tiskanim medijima. Danas je vidljivo da novinari u istim sektorima novinarskih i online izdanja dobivaju iste pla\u0107e, \u0161to je prvi uveo Financial Times jo\u0161 krajem devedesetih, a novinarski sindikati nastoje taj moment okretati u korist tiskovina (zbog tzv. ‘stare garde’ u odborima).<\/p>\n
Naj\u010ditaniji mediji<\/p>\n
BBC, CNN, Fox i ostali medijski magnati odavno su prepoznali takav pravac pa su im internet izdanja iznimno \u010ditana, a ogla\u0161avanje je strate\u0161ki ne\u0161to druga\u010dije nego kod ostalih portala (na naslovnicama izbjegavaju oglase, te\u017ee ka sponzoriranju rubrika i kategorija). Zanimljiv je i trend interaktivne internet televizije, za kojeg se smatra da bi do 2030. mogao tako\u0111er postati bitan dio medijske ma\u0161inerije.<\/p>\n
Panel ‘budu\u0107nosti medija’ na forumu odr\u017eanom na Sveu\u010dili\u0161tu New York ukazao je na zanimljive faktore. Mediji \u0107e prije svega morati biti konstantno dostupni putem mobitela ili sli\u010dnih gadgeta \u0161to zna\u010di da \u0107e morati biti mali i lako nosivi. Televizija \u0107e morati omogu\u0107iti stalni stream i download, radio program \u0107e u potpunosti prije\u0107i na online frekvencije, a reklame \u0107e postati interaktivne uz visoku tehnologiju. Ekskluzivnost i brzina \u0107e presti\u0107i kvalitetu i sadr\u017eaj, brzina prijenosa podataka \u0107e postati klju\u010dna dok \u0107e ogla\u0161iva\u010di vi\u0161e nadzirati \u017eelje korisnika. Korisni\u010dka su\u010delja pak postaju moment pri ve\u0107oj ugodi gledatelja, povezivanje svih vrsta ure\u0111aja (TV, radio, mobitel, ra\u010dunalo) postat \u0107e nu\u017eno, a vidjet \u0107emo i razvoj web 3.0 projekta.<\/div>\n