{"id":14701,"date":"2012-11-04T12:56:07","date_gmt":"2012-11-04T11:56:07","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/11\/04\/tri-ljubusaka-medu-50-najbogatijih-hrvata\/"},"modified":"2012-11-04T12:56:07","modified_gmt":"2012-11-04T11:56:07","slug":"tri-ljubusaka-medu-50-najbogatijih-hrvata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/tri-ljubusaka-medu-50-najbogatijih-hrvata\/","title":{"rendered":"Tri Ljubu\u0161aka me\u0111u 50 najbogatijih Hrvata"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/>Istra\u017eiva\u010dki tim 24expressa otkriva 50 Hrvata s ukupnom imovinom vrijednom desetke milijardi kuna. Ova se imena godinama u medijima spominju kao najve\u0107i hrvatski bogata\u0161i. Neki su pak puno manje razvikani. <br \/>Me\u0111u njima su i tri Ljubu\u0161aka: Grgi\u0107, Artukovi\u0107 i Tomi\u0107. Otkrivamo tko su i kako su se obogatili&#8230;   <!--more-->  <\/div>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ljudi su to koji potpisuju milijunske ugovore za razli\u010dite poslove, od trgovine, duhanske industrije do naftnog biznisa. Ve\u0107inski su vlasnici unosnih firmi, a uz to imaju i vrijedne dionice u razli\u010ditim bran\u0161ama. Voze se privatnim avionima, luksuznim autima, ljetuju na najskupljim brodicama, a \u017eive \u010dak i u dvorcima.<\/p>\n<p><strong>DUBRAVKO GRGI\u0106<\/strong><br \/>Veliko je i kraljevstvo osiguranja biznismena hercegova\u010dkih korijena Dubravka Grgi\u0107a u kojem je zaposlio cijelu u\u017eu obitelj. Sa suprugom ima oko 1,5 milijardu kuna. Danas je vode\u0107i dioni\u010dar koncerna Agram koji okuplja 20ak dru\u0161tava. Karijeru je Grgi\u0107 zapo\u010deo 1979. kao odvjetnik u uredu oca Mirka, a Euroherc je s jo\u0161 desetak suradnika osnovao u ranim &#8217;90im. Grgi\u0107 je naglo napredovao\u00a0 najprije je 1996. kupio Jadransko osiguranje, zatim je 2000. postao vlasnik Mediteranskog osiguranja, 2004. je sklopio posao i s Hrvojem Petra\u010dem otkupiv\u0161i od njega Atlas osiguranje. Od 2005. Grgi\u0107 je jedan od najmo\u0107nijih Hrvata. Neto dobit je na kraju 2011. bila vi\u0161a od 183 milijuna kuna. Vrijednost Grgi\u0107evih nekretnina procjenjivala se na 12 milijuna eura. Zbog vile naTu\u0161kancu imao je problema i s gra\u0111evinskom inspekcijom. No stoljetna stabla su poru\u0161ena, a vila slavnog arhitekta Stjepana Planica s kraja &#8217;50ih godina pro\u0161log stolje\u0107a sru\u0161ena je i izgra\u0111ena nova. Ima i jednu od najskupljih jahti u Hrvatskoj, Agram vrijednu 50 ak milijuna kuna.<\/p>\n<p><strong>MILAN ARTUKOVI\u0106<\/strong>, 229 milijuna kuna<br \/>Ve\u0107inski vlasnik Francka, prema ranijim pisanjima medija, ima i 750 milijuna kuna imetka. Milan Artukovi\u0107 nedavno je najavio kako \u0107e oporu\u010dno odrediti da tri generacije njegove obitelji ne mogu prodati obiteljski biznis\u00a0 ve\u0107 odavno najve\u0107u hrvatsku tvornicu za preradu kave i \u010daja Franck. Bio je to ujedno prvi javni istup u kojem je &#8220;priznao&#8221; ono \u0161to su svi odavno znali: da je upravo on ve\u0107inski vlasnik Francka i da kompaniju namjerava ostaviti obitelji u naslijede. Artukovi\u0107 je, naime, poput mnogih biv\u0161ih direktora, tijekom &#8217;90ih pribjegao triku i s grupom suradnika koji su istovremeno bili novi veliki Franckovi dioni\u010dari osnovao tvrtku Ivero konzalting d.o.o. S vremenom je pove\u0107avao svoj udio u Iveru, a Ivero u Francku. U stvarnosti, iako je mjesto predsjednika uprave Francka prije nekoliko godina prepustio sinu, ka\u017eu da nitko nije osjetio da se njegov utjecaj na poslovanje tvrtke i na trenutak smanjio.<\/p>\n<p><strong>FRANJO TOMI\u0106<\/strong>, 300 milijuna kuna<br \/>Hrvatski kralj BMWa po\u010deo je graditi svoje bogatstvo 1993. kada je osnovao tvrtku. Danas je glavni zastupnik BMWa za Hrvatsku i BiH, a posao polako prepu\u0161ta sinu Danijelu. Posao vode iz Munchena, a ured im je stotinjak metara udaljen od od BMWova sjedi\u0161ta. Osim u regiji, Tomi\u0107&#038;co. posluju u Austriji i SADu. Zanimljivo, Tomi\u0107 je u Njema\u010dkoj i Europi poznat kao vrhunski stru\u010dnjak u automobilskoj industriji, a povremeno radi kao savjetnik za BMW, Land Rover, Audi, Daimler, Siemens i druge svjetske kompanije. Cijela obitelj uglavnom \u017eivi u Njema\u010dkoj.<\/p>\n<p><strong>MIRKO GRBE\u0160I\u0106<\/strong>, vi\u0161e od 113 milijuna kuna<br \/>Vlasnik je Mepasa, tvrtke za proizvodnju i prodaju mesa, koja je lani imala najve\u0107i promet u Hercegovini. Grbe\u0161i\u0107 je tvrtku utemeljio 1989. te danas u cijeloj BIH zapo\u0161ljava oko 250 radnika. Mepas raspola\u017ee skladi\u0161nim prostorima u \u0160irokom Brijegu od kud je rodom, Sarajevu, Tuzli, Biha\u0107u i Banjaluci. No Grbe\u0161i\u0107 najja\u010de carstvo ima u Hrvatskoj, a po\u010deo ga je \u0161iriti prije 15 godina kupnjom Saponije iz Osijeka. Grbe\u0161i\u0107 pregovora s multinacionalnom korporacijom Unilverom oko prodaje Saponije. Po\u010detkom 2000. godine Grbe\u0161i\u0107 je u portfelj tvrtki u svom vlasni\u0161tvu pribrojio i Metalca iz \u0160irokog Brijega. Time se uklju\u010dio na tr\u017ei\u0161te proizvodnje i ugradnje metalnih konstrukcija. Dvije godine poslije kupio je bjelovarsku tvornicu keksa Koestlin. Ujedno je i najve\u0107i distributer za BIH renomiranih marki poput Gavrilovi\u0107a, \u0110akov\u0161tine, Palome, Koestlina i Kandita.<\/p>\n<p><strong>AN\u0110ELKO LEKO<\/strong> 275,7 milijuna kuna<br \/>Dugogodi\u0161nji je vlasnik HUPa Zagreb, najve\u0107e zagreba\u010dke hotelske tvrtke i jedne od najva\u017enijih u Hrvatskoj, pod kojom su hoteli VVestin, Sheraton i dr. Desetlje\u0107ima je u istom poslu s ugostiteljstvom i ka\u017ee da nikad nije razmi\u0161ljao o drugom biznisu.<\/p>\n<p><strong>MARINKO ZADRO<\/strong>, 225 milijuna kuna<br \/>Ve\u0107inski je vlasnik \u0160e\u0107erane Viro u Virovitici koju je spasio od propasti i Pivovare u Grudama koja proizvodi Prima pivo. Zadro je ro\u0111en 1941. godine u Mami\u0107ima Donjim u Hercegovini. Kao dijete ostao je bez roditelja i odrastaoje u domu za siro\u010dad. \u0160kolovao se sam, a studirao je u Srbiji i to ba\u0161 tehnologiju vezanu za preradu \u0161e\u0107era. Dugo godina bio je direktor \u0160e\u0107erane u Sremskoj Mitrovici, da bi 1987. godine doselio u Zagreb i postao direktor Emona Comerca, ljubljanske vanjskotrgovinske ku\u0107e. Tada je jedno vrijeme bio i suvlasnik Badela. \u017dele\u0107i se opet na\u0107i u poslu sa \u0161e\u0107erom, jer je lobi proizvo\u0111a\u010da \u0161e\u0107era najja\u010di u svijetu, pomno je pratio \u0161to se doga\u0111a s hrvatskim \u0161e\u0107eranama. Ona u Virovitici bila je pred ste\u010dajem iako je imala veliku proizvodnju pa ju je s 138 milijuna kuna uloga preuzeo i tako spasio hrvatsku industriju \u0161e\u0107era. Skrivena \u017eelja mu je bila i baviti se pivom pa je u Grudama podigao pivovaru kapaciteta 400 litara.<\/p>\n<p><strong>MILJENKO PIVAC<\/strong>, 500 milijuna eura<br \/>Za obitelj Pivac se ve\u017ee dugogodi\u0161nja tradicija mesne industrije. Miljenko Pivac je 1952. u Vrgorcu otvorio prvu mesnicu. U poslu su mu se pridru\u017eili sinovi Ton\u010di, Ivica i Neven. Sedamdesetih i osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a bra\u0107a Pivac otvaraju mesnice u Makarskoj, Metkovi\u0107u, Ljubu\u0161kom i Me\u0111ugorju. Raspad Jugoslavije i kraj socijalizma su do\u010dekali kao imu\u0107ni ljudi. Postepeno su kupili karlova\u010dku mesnu industriju PPK i Dalmeso, te otvorili klaonice u Pitoma\u010di. Svoje poslovno carstvo je Pivac pro\u0161irio i na ostale gospodarske segmente. Vlasnik je hotela Biokovo i Miramare u Makarskoj, te ima vlasni\u010dke udjele i u drugim hotelima na makarskoj rivijeri. U svom carstvu su zaposlili ve\u0107inu rodbine.<\/p>\n<p><strong>STIPE GABRI\u0106 JAMBO<\/strong>, 150 milijuna kuna,<br \/>diplomirani agronom gradona\u010delnik grada Metkovi\u0107a. Navodno je najve\u0107i dio bogatstva stekao povla\u0161tenom trgovinom s HVOom koje je ulo\u017eio u nekretnine i tvrtke na hrvatskoj jugu. Protiv njega su podno \u0161ene kaznene prijave koje gotovo nikad nisu rezultirale sudskim progonom. Uvijek nagla\u0161ava da je njegovo bogatstvo u nekretninama i poslu s povr\u0107em i vo\u0107em koji je naslijedio od oca. Njegova pri\u010da o bogatstvu po\u010dinje prodajom kupusa 80tih godina pro\u0161log stolje\u0107a koji je zapo\u010deo otac, a nastavio on i brat pro\u0161iruju\u0107i posao na ostalo povr\u0107e, vo\u0107e i stoku. Vlasnik je zgrada, ku\u0107a, stanova, poslovnih prostora vrijednih vi\u0161e od stotinjak milijuna kuna.<\/p>\n<p><strong>ERNEST TOLJ<\/strong>, stotine milijuna kuna<br \/>Osniva\u010d i predsjednik uprave Eurocable Group koji je odrastao u Metkovi\u0107u. Danas ima vinske posjede u Dalmaciji, Istri, pored Splita, a i suvlasnik je poduze\u0107a Vinolab za konzalting u vinogradarstvu. Obogatio se s tvrtkom Eurocable Group koja ima godi\u0161nji prihod od oko 480 milijuna kuna. Za Tolja recesija je samo rije\u010d. Dok drugim izvoznicima padaju narud\u017ebe zbog krize u Eurozoni, on je s njema\u010dkim naru\u010diteljima potpisao ugovor za isporuku svojih kabela te\u017eak nevjerojatnih 70 milijuna eura. Narud\u017ebe \u0107e ovoj tvrtki osigurati godi\u0161nji prihod od milijardu kuna. U Zagrebu je 2001. utemeljio svoju prvu tvornicu elektri\u010dnih kabela.<\/p>\n<p><strong>IVICA TODORI\u0106<\/strong><br \/>Svrha piramide nemogu\u0107e je sru\u0161iti vlasnika Agro kora Ivicu Todori\u0107a. Ranih devedesetih krenuo je s ocem u proizvodnju cvije\u0107a, za nekoliko godina dr\u017eao 40 posto proizvodnje u biv\u0161oj Jugoslaviji. Danas s koncernom Agrokor u kojem su Ledo, Belje, Tisak, Zvijezda, Vupik, Jamnica, Pik Vrbovec, Velpro, Kon zum, \u017ditnjak posluje u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Ma\u0111arskoj s oko 40.000 radnika. Ove se godine koncern pro\u0161irio na telekomunikacije i benzinske postaje. Lani je neto dobit Agrokora bila 688,535.000 kuna. Te\u017eak je vi\u0161e od 3,6 milijarde kuna. No to je samo imovina koja je provjerljiva na burzi. U takvim uvjetima, luksuz se morao nagomilati. Kulmerovi dvori vrijedni 200injak milijuna kuna podno Sljemena i helikopter od 19 milijuna kuna samo su sitnice za dinastiju. Agrokor je nedavno u koncesiju na 20 godina dobio otok Smokvica kod Rogoznice pa tako jedini mogu ljetovati na svom otoku. <\/p>\n<p><strong>ANTE VLAHOVI\u0106<\/strong><br \/>Za petama Todori\u0107u je ve\u0107 godinama hrvatski kralj duhana, prvi \u010dovjek Adris grupe Ante Vlahovi\u0107. Procjenjuje se da te\u017ei 2, 5 milijarde kuna. Ima 18 posto upravlja\u010dkih dionica tvrtke koja je lani ostvarila prihode od 3,2 milijardi kuna. U Istru se doselio po\u010detkom &#8217;80ih postav\u0161i rovinjski zet. Rovinjani ka\u017eu kako njihov susjed svoje bogatstvo ni\u010dim ne isti\u010de, pa \u010dak niti s ku\u0107nom fasadom. Naoko \u017eivi skromno i povu\u010deno. Supruga mu vozi Porsche Cayenne, a on Audi.<br \/>Niti skupocjena, \u010detiri godine stara mu 16,5metarska jahta &#8216;Iga&#8217; svojom vanj\u0161tinom ne odi\u0161e luksuzom. Vlahovi\u0107 rijetko medijski istupa dr\u017ee\u0107i tako i sebe i obitelj podalje od javnosti. Cesto ga se mo\u017ee vidjeti u turisti\u010dkom naselju Villas Rubin gdje s prijateljima zna zaigrati tenis, tu se preko cijelog dana jedan teren \u010duva samo za njega jer se nikad ne zna kada \u0107e se pojaviti. <\/p>\n<p><strong>EMIL TEDESCHI<\/strong><br \/> U gornjem dru\u0161tvu lako bi se uklopio i ve\u0107inski vlasnik Atlantic Grupe Emil Tedeschi &#8220;te\u017eak&#8221; oko 833 milijuna kuna. Njegova Atlantis grupa lani je imala vi\u0161e od 50 milijuna kuna neto dobiti. Zanimljivo je da je Tedeschi tek nedavno dobio fakultetsku diplomu u Zagreba\u010dkoj \u0161koli ekonomije i managmenta (Z\u0160EM) i time je &#8220;u\u0161utkao&#8221; sve koji su ga proziva 1 i cl a j e z avr\u0161 i o s a m o srednju \u0161kolu. Vlasnik je vile Florian u uvali Parja na Hvaru gdje provodi ljeto s obitelji. Ugostio je i premijera Milanovi \u0107a. Ina\u010de, lovi\u0161te Pe legrin, unutar kojega je iTedeschijeva vila, dr\u017eavno je vlasni\u0161tvo, te za nju godi\u0161nje pla\u0107a koncesiju od 107 tisu\u0107a kuna. <\/p>\n<p><strong>PUNIO CUCCURIN<\/strong>, vi\u0161e od pola milijarde kuna<br \/>\u010clan uprave Adris grupe s 13 posto upravlja\u010dkih dionica u toj tvrtki. Bogatstvo mu je osim u nekretninama u dionicama. Diplomirani pravnik svoju karijeru u Adrisu zapo\u010deo je kao pravni referent. Rastom dionica raslo je i njegovo bogatstvo, kao i svima ostalima, od \u010dista\u010dice do \u010dlanova uprave. Kao mladi\u0107 zara\u0111ivao je beru\u0107i breskve te konobare\u0107i. Aktivan je i u politici.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>VLADO \u010cOVI\u0106<\/strong>, oko 500 milijuna kuna<br \/>Najmo\u0107niji gospodarstvenik \u0160ibenika \u010dija Zagreb Monta\u017ea Grupa zapo\u0161ljava 2000 ljudi. Preko svojih tvrtki vlasnik je 11,4 posto gra\u0111evinske tvrtke IGH, najve\u0107eg \u0161ibenskog trgova\u010dkog centra Dal mare s 60.000 kvadrata poslovnih prostora, dijela TLM-a, \u0161ibenske tr\u017enice, pogona u gospodarskoj zoni od 20.000 kvadrata. Prvi milijun zaradio je prije privatizacijski turbulentnih devedesetih u Njema\u010dkoj, kao \u0161ef gradili\u0161ta tada\u0161nje Zagreb Monta\u017ee. U vlastiti biznis se upustio s u\u0161te\u0111evinom i prodajom ku\u0107e, a danas je vlasnik pola \u0160ibenika. Posljednjih godina ulo\u017eio je 112 milijuna kuna u kupnju stanova i ku\u0107a u Dragi, a za realizaciju raznih projekta gradnje tijekom desetlje\u0107a \u0107e ulo\u017eiti jo\u0161 2, 2 milijarde kuna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MARIJAN HANZEKOVI\u0106<\/strong>, oko 500 milijuna kn<br \/>Najmo\u0107niji hrvatski odvjetnik koji se obogatio na ovrhama. Njegov ured lani je imao 49 milijuna kuna prihoda i vi\u0161e od 13 milijuna kuna neto dobiti. Kao student radio je kao no\u0107ni \u010duvar na Velesajmu, lijepio je plakate, vozio renta car. Nekoliko godina bio je suvlasnik hrvatske podfran\u0161ize Dinersa, \u0161to je platio deset milijuna eura. Prodao ju je Erste banci za 51 milijun eura. \u010cak 25 milijuna eura ulo\u017eio je u farmaceutsku kompaniju Genera. Prihodi Genera Grupe za prvih \u0161est mjeseci 2012. su 96 milijuna kuna. Bruto dobit je 39,4 mil. kn.<\/p>\n<p><strong>DRAGUTIN BIONDIC<\/strong>, 300 milijuna kuna<br \/>Bio je vlasnik papirne industrije Lipa Mili koju je prodao. Danas je vlasnik Heruc grupe kojoj su primarne djelatnosti tekstilna industrija, financije i hotelijerstvo. Posao je naslijedio od oca. Od 1995. ima Villu Dubrovnik, ekskluzivni hotel u Dubrovniku koji je renovirao 2009. Predsjednik je nadzornog odbora i ve\u0107inski vlasnik Centar banke koju je ove godine dokapitalizirao s 34 milijuna eura. Preko Heruca upravlja i financijskim dru\u0161tvima Heruc Euro Holding Ltd. s Britanskih Djevi\u010danskih Otoka i Heruc ZUG AG u \u0160vicarskoj. Ima luksuznu vilu na Pantov\u010daku od dva milijuna eura.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u0110URO GAVRILOVI\u0106<\/strong>, stotine milijuna<br \/>Obitelj Gavrilovi\u0107 vjerojatno je najstarija hrvatska poduzetni\u010dka obitelj. Koliko je firmi va\u017ena obiteljska tradicija \u010desto je u medijima nagla\u0161avao i sam Gavrilovi\u0107.\u00a0 Prodaja ne dolazi u obzir. Spreman sam s tvrtkom potonuti kao kapetan s brodom\u00a0 govorio je. Uz mesnu industriju Gavrilovi\u0107 razvija i poslove s poljoprivredom, uz jo\u0161 15 ljudi suvlasnik je trgova\u010dkog lanca NTL, ima Puris te fran\u0161izu za McDonalds u Hrvatskoj. Puris je uzeo za 1 kunu, ali uz kredit od 14,4 milijuna eura. Gavrilovi\u0107 u\u017eiva u onom \u0161to ima. Vozi motore, leti, jedri i gu\u0161ta. Kralj kobasa ima avion vrijedan 474.500 kuna, a 2009. je svoj leta\u010dki park obogatio mlaznim helikopterom EC 130 tamnocrvene boje za 16,7 milijuna kuna. Osim \u0161to je zaljubljen u letenje, Gavrilovi\u0107 je i strastveni biker koji se ponosi sa svoja dva BMWa K 1200.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>TOMO HORVATIN\u010cI\u0106<\/strong>, 225 milijuna kuna<br \/>Zagreba\u010dki gra\u0111evinski poduzetnik i vlasnik Hoto grupe bio je te\u017eak oko 30 milijuna eura. No nakon razvoda od druge supruge Nele prije dvije godine navodno se taj iznos prepolovio na 15 milijuna eura. Veliki dio bogatstva stekao je u tom braku: imanje od 26.000 kvadrata u Samoboru, vilu na Lopudu, jahtu. U gra\u0111evinski posao krenuo je devedesetih. Kad mu je 1990. dijagnosticiran rak kostiju, lije\u010dnici su mu davali samo \u0161est mjeseci \u017eivota, ali uspio je ozdraviti. Posao ga je okupirao, a lagano su i brojke na njegovom ra\u010dunu rasle. Posljednjih godina stisle su ga i silne nevolje, od problemati\u010dnih poslova na Cvjetnom trgu do stra\u0161ne nesre\u0107e na moru u kojoj je ubio dvoje Talijana na jedrilici.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>IVAN \u010cERMAK<\/strong>, 750 milijuna kuna<br \/>Umirovljeni general Ivan \u010cermak prodao je sredinom 2007. godine lanac benzinskih postaja Tifon ma\u0111arskom MOLu za ne\u0161to manje od 150 milijuna eura. Vlasnik je i dvorca Klokovec u Krapinskim Toplicama vrijednog 10 milijuna eura, te ku\u0107e na zagreba\u010dkom Pantov\u010daku. Vjeruje se da je dobar dio novca potro\u0161io na financiranje odvjetnika koji su ga oslobodili ha\u0161kih optu\u017ebi, ali mnogo mu je i ostalo, poput tvrtke Crodux plin koju je iz pritvora 2010. dokapitalizirao s osam milijuna kuna. Posjeduje i istoimenu gra\u0111evinsku tvrtku koja se bavi gradnjom poslovnih nebodera.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>ENVER MORALI\u0106<\/strong>, stotine milijuna eura<br \/>I da ni\u0161ta ne radi, pe trokemijskom magnatu i najve\u0107em hrvatskom veleposjedniku bogatstvo bi se pove\u0107avalo zbog porasta vrijednosti nekretnina. Morali\u0107 je vlasnik dvorca \u0160takoro vec blizu Sv. Ivana Zeline, Vile Ra\u010di\u0107 u Cavtatu, ljetnikovca Georg u Moko\u0161ici kraj Dubrovnika, golemog turisti\u010dkog zemlji\u0161ta u Ka\u0161tel Su\u0107urcu te zemlji\u0161ta u Kopru na kojem je donedavno bila petrokemijska industrija Kemiplas. Zemlji\u0161noj renti treba dodati i stabilnu godi\u0161nju dobit. Na proizvodnji i prodaji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Kutjevo je lani ostvarilo 23,4 milijuna kuna \u010diste dobiti. U Kazahstanu je jo\u0161 vezan uz naftni biznis, na kojem je &#8217;70ih stekao bogatstvo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>DANKO KON\u010cAR<\/strong>, milijarder<br \/>Imovinu ovog poduzetnika mnogi ve\u0107 godinama poku\u0161avaju procijeniti, ali to je za novinare gotovo nemogu\u0107e. Njegov uspon zapo\u010deo je nakon propasti SSSRa, kada je nakon ulaganja u ruske obveznice s partnerom preko no\u0107i zaradio 16 milijuna dolara. Milijarderom ga je u\u010dinila kupovnja nekoliko rudnika kroma u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici. Vlasnik je nekoliko milijuna kvadrata zemlji\u0161ta u Istri, na Cresu i drugim otocima.\u00a0 Ne brojim svoje novce komentirao je u emisiji &#8216;Nedjeljom u dva&#8217;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>BRANKO ZEC<\/strong>, 138 milijuna kuna<br \/>Suradnik Vlahovi\u0107a. Bogatstvo mu je koncentrirano u dionice. Zec ima \u010detiri posto povla\u0161tenih dionica. Dividende koje je TDR, poslije Adris grupa, godinama ispla\u0107ivala dioni\u010darima, Zecu su bile temelj bogatstva, koje je mudro ulagao u druge vrijednosnice i nekretnine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>NENAD BAKI\u0106<\/strong>, oko 100 milijuna kuna<br \/>Nazivaju ga najaktivnijim ulaga\u010dem na ovim prostorima. Krenuo je s prvim hrvatskim portalom za zapo\u0161ljavanje, Mojposao.hr, koji je prodao ma\u0111arskoj podru\u017enici britanskog Daily Maila i to za, naga\u0111a se, 112 milijuna kuna. Vlasnik je dionica AD Plastike, Petrokemije, \u0110ure \u0110akovi\u0107a, Valamar Adrije, Arena turista i Finvest Corpa. Ukupna vrijednost im je oko 90 milijuna kuna, a Baki\u0107 ih naziva &#8220;Barcelona&#8221; jer ula\u017ee samo u dionice koje su na burzi ekvivalent istoimenog kluba u nogometnom svijetu. Prvu tvrtku stvorio je od u\u0161te\u0111evine od \u0161est tisu\u0107a maraka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>PAVO ZUBAK<\/strong>, vi\u0161e od 560 milijuna kuna<br \/>Pavo Zubak je od vlasnika automehani\u010darske radionice u Sesvetskom Kraljevcu postao najmo\u0107niji hrvatski trgovac automobila, vlasnik Auto Zubaka i PZ Auto. Obogatio se prodajom i uvozom vozila marki Audi, Seat, \u0160koda i Volkswagen. Za sebe ka\u017ee da je Volkswa genov \u010dovjek. Ka\u017ee da je uspje\u0161an zbog posesivne odanosti poslu i obitelji. U svom vlasni\u0161tvu posjeduje ekskluzivnu jahtu od 60 milijuna kuna. \u201eKralj automobila&#8221; kako ga vole nazivati nakon \u0161to je odustao od taksi biznisa odlu\u010dio se okrenuti poslovnom turizmu u \u017drnovnici kod Senja, gdje planira izgraditi hotel i marinu. Planira ulo\u017eizi oko 55 milijuna kuna.<\/p>\n<p><strong>JOSIP KORDI\u0106<\/strong>, 255 milijuna kuna<br \/>Po\u010deo je kao zidar, a sada je vlasnik vrijednih ku\u0107a u unutra\u0161njosti i na obali. Njegova vila na zagreba\u010dkom Cmroku \u010desto se naziva najljep\u0161im imanjem u Hrvatskoj. Vlasnik je tvrtke Hidroco mmerce i Eurotornja koji je izgradio u Vukovarskoj ulici u Zagrebu. Izgradio je kompleks Mercatone u Lu\u010dkom, a nastavlja kupovati zemlji\u0161ta na zagreba\u010dkoj periferiji. Povezan je s jednom od najve\u0107ih hrvatskih privatizacijskih afera, Dubrova\u010dki vrtovi sunca. Naime, dubrova\u010dki tajkun Pero Vi\u0107an prodao mu je oko 70.000 kvadrata zemlji\u0161ta u Ora\u0161cu&#8230; No kao vlasnika 200.000 kvadrata upisao je Kordi\u0107a. On je jedini koji je priznao dug dr\u017eavi dug od oko 200 milijuna kuna te se nagodio i vra\u0107a ga. Njegov sin Boris koji radi s ocem vlasnik je privatnog aviona Beechcraft King Air 200 \u010dija je vrijednost oko 4,5 milijuna dolara.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MILE \u0106URKOVI\u0106<\/strong>, 263 milijuna eura<br \/>\u0106urkovi\u0107 je jedini vlasnik Plodina, najve\u0107e tvrtke na rije\u010dkom podru\u010dju, koja je 2010. vrijedila 260 milijuna eura. Do kraja 2012. planira imati 77 objekta. U dividendama si je isplatio gotovo osam milijuna kuna dobiti za 2011. ostatak je zadr\u017ean u firmi. Ovaj ekonomist ro\u0111en je u Benkovcu, karijeru je zapo\u010deo kao profesor u \u0161koli. Zaposlio se kao informati\u010dar u Plodinama, a 1991. do\u0161ao u Rijeku i postao \u0161ef poslovnice. Zbog rata i gomilanja gubitaka, Uprava Plodina ponudila je \u0106urkovi\u0107u da u zakup uzme rije\u010dko skladi\u0161te za 30.000 njema\u010dkih maraka mjese\u010dno.\u00a0 Tada sam shvatio da moram po\u010deti s privatnim biznisom pa sam odlu\u010dio u skladi\u0161tu &#8216;poslo\u017eiti&#8217; diskont. Prostor sam kupio poslije, na javnom natje\u010daju, kad su Plodine oti\u0161le u ste\u010daj&#8217;\u00a0 otkrio je jednom \u0106urkovi\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MARIJAN FILIPOVI\u0106<\/strong>, vi\u0161e od stotinu milijuna kuna<br \/>Vlasnik drvnog diva Finvesta iz \u010cabra u Gorskom kotaru. Najve\u0107i je prera\u0111iva\u010d drva na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije, a najve\u0107e koncesije na \u0161ume ima u Hrvatskoj i BiH. Povukao se iz posla i firmu ostavio, sinu i k\u0107eri, no nedavno je smijenio sina jer je tvrtka bilje\u017eila gubitke. Pokrenuo je moderni vo\u0107njak u Cetingradu (na 18 ha posadio 52 tisu\u0107e jabuka i tisu\u0107u tre\u0161anja). Posjeduje i hotel Njivice na Krku, koji planira prodati. Po\u010deo karijeru izvla\u010de\u0107i trupce s pomo\u0107u malih bosanskih konji\u0107a iz \u0161uma BiH i Gorskog kotara. Da bi lak\u0161e obavljao poslove, kupio je helikopter.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>IVAN FRANOLI\u0106<\/strong>, nekoliko stotina milijuna kuna<br \/> Zahvaljuju\u0107i vrlo profitabilnom lancu rije\u010dkih tr\u017enica \u010diji je vlasnik Ivan Franoli\u0107 uspje\u0161no je ulagao u hotelijerstvo i postao vlasnikom niza hotela i restorana, \u010dija se vrijednost danas procjenjuje na vi\u0161e od 50 milijuna eura. Najve\u0107a vrijednost Jadran hotela Rijeka le\u017ei u brojnim nekretninama smje\u0161tenim u centru Rijeke ili na atraktivnim pozicijama uz more. U okviru JRHa, nalaze se hoteli Neboder i Continental koji su smje\u0161teni u samom centru, zatim Park i Jadran, Almis u Kraljevici, Lucija u Kostreni, turisti\u010dko naselje O\u0161tro i hotelsko apartmansko naselje Uvala Scott te brojni restorani me\u0111u kojima je i Zlatna \u0161koljka kao i Vila Marina u Kostreni. Sve nekretnine na koje se pro\u0161irio Franoli\u0107ev biznis njegovo su vlasni\u0161tvo, a zbog jedne od njih, Tr\u017enice Zamet, policija je podigla prijavu protiv gradona\u010delnika Vojka Obersnela. Osim \u0161to je koncesiju dao tr\u017enici koja se nalazi na privatnom zemlji\u0161tu, Obersnel je iz gradskog prora\u010duna u nju ulo\u017eio jo\u0161 801.000 kuna kroz investicije u komunalnu infrastrukturu i gradnju platoa. Tr\u017enice Rijeka lani su imale dobit od 12,1 milijun kuna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MIRKO PAVI\u010cI\u0106<\/strong>, vi\u0161e od 75 milijuna kuna<br \/>Znan i kao &#8220;kralj&#8221; rije\u010dkog Korza, zakupio je najvrednije poslovne prostore u gradu i mimo njega se navodno ti prostori ne mogu ni zakupiti. Godi\u0161nje najamninu za poslovne prostore na Korzu pla\u0107a 4,5 milijuna kuna, a te\u017eak je najmanje deset miljuna eura. Vlasnik je stana i vile na Pe\u0107inama (slu\u017ebeno u vlasni\u0161tvu sina) ima i jahtu privezanu u Kor\u010duli te mnogobrojne poslovne prostore na rije\u010dkom Korzu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>ANTE MARAS<\/strong>, vi\u0161e od 150 milijuna kuna<br \/>Vlasnik Jadranskog Pomorskog servisa (JPSa) i poduze\u0107a MarPlov d.o.o. Jedan je od najuspje\u0161nijih kvarnerskih poduzetnika. JSP dru\u0161tvo na godinu prevozi milijun tona naftnih derivata i ima promet od 60 milijuna kuna, posjeduje \u010detiri tankera te ima monopol za vezanje brodova u rije\u010dkoj luci. Uz du\u017eobalni prijevoz derivata i lu\u010dkog teglenja i spa\u0161avanja, \u0161to su temeljne djelatnosti dru\u0161tva, JSP \u0161iri se i na djelatnosti poput ribolova i plasiranja proizvoda. Zapo\u0161ljava vi\u0161e od stotinu ljudi s prosjekom pla\u0107e od 7,5 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n<p><strong>JOZO KALEM<\/strong>, 225 milijuna kuna<br \/>Od nule je stvorio tvrtku Europetrol te\u0161ku 750 milijuna kuna. Upu\u0107eni njegovo osobno bogatstvo procjenjuju na najmanje trideset milijuna eura. Podrijetlom je iz Bosne, iznimno probita\u010dan biznismen koji je prvo bogatstvo zgrnuo trguju\u0107i naftnim derivatima za vrijeme Domovinskog rata. Kako pri\u010daju njegovi rije\u010dki poznanici, Kalem je po\u010detkom &#8217;90ih s obitelji pobjegao iz rodnog sela u Republici Srpskoj u Rijeku te u partnerstvu s rije\u010dkim Autoprometom vrlo brzo u\u0161ao u posao s prodajom derivata u Hercegovinu. No poslovne zvjezdane trenutke do\u017eivljava 2000. kada na vlast u dr\u017eavi dolazi SDPova koalicija. Njegov prijatelj Slavko Lini\u0107 postaje ministar financija i \u0161ef NOa Ine. Godine 2008. ve\u0107inski udjel u Kalemovoj uspje\u0161noj tvrtki, koja danas posjeduje 50 benzinskih postaja, preuzima slovenski Petrol, a Slovenci lani od Kalema kupuju i preostali vlasni\u010dki udjel. Prozivalo ga se zbog sumnjive nabave goriva za poduze\u0107e Autocesta Rijeka\u00a0 Zagreb. Tu je njegov Europetrol potukao izravne konkurente\u00a0 Inu i ruski Lukoil. No dr\u017eavna komisija upozorila je na neke nelogi\u010dnosti u provedbi natje\u010daja. Otprilike u isto vrijeme Kalem je osumnji\u010den i za gospodarske malverzacije tijekom preuzimanja tounjskog IGMa, pri \u010demu je, kako tvrdi DORH, u\u010dinjena \u0161teta od gotovo 27 milijuna kuna. Rije\u010dki Europetrol lani je ostvario ukupan prihod od 2,3 milijarde kuna, \u0161to je 12 posto vi\u0161e nego godinu prije, a dobit je iznosila 24,3 milijuna kuna. U tvrtki je zaposleno 500 ljudi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>VELJKO \u017dUPAN<\/strong>, 139,8 milijuna kuna<br \/>Kvarnerski tajkun je prvu privatnu tvrtku za opremanje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu osnovao 1988. Danas se u sklopu Ugo grupe nalazi osam hotela, a \u017dupan je jedan od pet najve\u0107ih hrvatskih hotelijera. Izme\u0111u ostalih, dr\u017ei \u0161ibenski kompleks Solaris i opatijske Milenij hotele. Kompleks Solaris potpuno \u0107e se rekonstruirati, a s time se po\u010delo pro\u0161le godine. Rekonstrukcija svakog hotela ko\u0161tat \u0107e oko 15 milijuna eura. Ugo grupa se bavi stanogradnjom, gra\u0111evinom, projektiranjem, rekonstrukcijom i opremanjem poslovnih objekata. Posjeduju i tvrtku koja se bavi uzgojem povr\u0107a i vo\u0107a te proizvodnjom elektri\u010dnih aparata za ku\u0107anstvo. Posjeduje hotele s \u010detiri zvjezdice, ali je protivnik elitnog turizma. Tvrdi da nikada u \u017eivotu nije bio na godi\u0161njem odmoru.<\/p>\n<p><strong>ZORAN MAR\u017dI\u0106<\/strong>, najmanje 75 milijuna kuna<br \/>Jedan od nesumnjivo najja\u010dih poslovnih magnata u Rijeci. Znan i kao nekada\u0161nji Kralj Hamburgera. Karijeru poduzetnika zapo\u010deo je po\u010detkom 490ih kada je na Korzu otvorio danas legendarni restoran brze prehrane Hambi, da bi vrlo brzo preuzeo jo\u0161 nekoliko lokala u gradu. Ugostiteljstvo mu je ostalo jedna od temeljnih djelatnosti, te je danas vlasnik Zlatne \u0161koljke u sredi\u0161tu grada, restorana u Tower centru, lanca brze prehrane Cityfood i najpoznatijeg opatijskog restorana Bevanda. U gra\u0111evinske vode u\u0161ao je prije 12 godina gradnjom trgova\u010dkog centra \u0160tanda u Splitu. Kao prvi, koji je prije 14 godina u Rijeci uveo koncept pametnih stanova, u\u0161ao je i u projekt izgradnje poslovnostambene zgrade na Korzu, kao i one u Agati\u0107evoj ulici. Zavr\u0161io je Pomorski fakultet u, radio kao kapetan duge plovidbe, a plove\u0107i je, ka\u017ee, zaradio kapital za poslove na kopnu. U ugostiteljstvo je krenuo s kapitalom od stotinjak tisu\u0107a njema\u010dkih maraka, a priznaje da mu je te\u0161ko odrediti koliko je danas vrijedno njegovo bogatstvo i o tome ne \u017eeli napamet spekulirati. \u017divi u luksuznoj vili na elitnoj lokaciji na Pe\u0107inama, na hridima iznad samog mora.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>ZVONIMIR NI\u017dI\u0106<\/strong>, stotine milijuna<br \/>Nadimak mu je Grof Od Poluotoka, jer u Zadru i okolici ima velik broj poslovnih prostora. Procjenjuje se da ima barem 20 lokala, od kojih je vi\u0161e od polovice u strogom sredi\u0161tu grada, pa se njihova vrijednost vrlo vjerojatno mjeri milijunima eura. Bio je u nadzornom odboru Zadranke u vrijeme njezinog ste\u010daja, a zbog slu\u010daja Zadranka odgovarao je i na sudu. Donator je HDZa. Suosniva\u010d je i suvlasnik tvrtke Vox zajedno s Renom Sinov\u010di\u0107em.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>ZDENKO ZRILI\u0106<\/strong>, 400 milijuna kuna<br \/>Najmo\u0107niji i sigurno najbogatiji zadarski biznismen. Dugogodi\u0161nji savjetnik Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj vezuje se uz brojne gra\u0111evinske i turisti\u010dke projekte. Prema najgrubljim procjenama boljih poznavatelja Zrili\u0107eva biznisa, njegova imovina iznosi 400 milijuna kuna. Zadnji veliki projekt, gradnja luksuznih vila na Punta Skali u Petr\u010dani ma pokraj Zadra tvrtku P.S. Immo stajala je 30 milijuna eura. Prije dvije godine, kada je predstavljen projekt, Zrili\u0107 je bio predsjednik uprave spomenute tvrtke dok se sada spominje kao \u010dlan uprave. Prije ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana zastupao je skupinu investitora gradnje poslovnoga tornja na kri\u017eanju Savske i Vukovarske u Zagrebu. Zrili\u0107evo ime u javnosti se najvi\u0161e dovodi u vezu s hotelima Falkensteiner i gradnjom njihova hotela ladera u Petr\u010danima. Prije pola godine austrijski vlasnici Zrili\u0107u su zahvaljivali na anga\u017emanu pri gradnji resorta i samoga hotela. Spominje ga se uz najve\u0107i zadarski trgova\u010dki centar Supernova, tvornicu vode Santa, tvrtke Maraska, Velux, Tehno i Nautilus. Navodno je i vlasnik brojnih gra\u0111evinskih zemlji\u0161ta na atraktivnim lokacijama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>IVAN ERGOVI\u0106<\/strong>, 200 milijuna kuna<br \/> Posljednjih godina najve\u0107i slavonski industrijalac u podru\u010dju proizvodnje gra\u0111evinskog materijala. Vlasnik je Nexe Grupe iz Na\u0161ica, koncerna s 23 tvrtke. Ve\u0107inu tvrtki preuzeo je u velikoj ekspanziji prije \u0161est godina kada je namjeravao uzeti prevlast u proizvodnji gra\u0111evinskog repromaterijala na podru\u010dju cijele biv\u0161e dr\u017eave. Ergovi\u0107 je karijeru zapo\u010deo u tvornici cementa Na\u0161ice na \u010dije \u010delo je do\u0161ao 1990. kada je bila na rubu bankrota. Uz pomo\u0107 kredita 1996. uspio se ubaciti u privatizaciju Na\u0161icecementa odmah na po\u010detku pa je kupovao dionice od radnika. Nakon par godina stekao je ve\u0107inski paket i zasjeo na mjesto vlasnika te firmu preimenovao u Nexe Grupu. Tada je poslovao s milijardu kuna dobiti godi\u0161nje. \u010cak je hobi vinarstvo, pretvorio u posao kada je kupio vinariju u Feri\u010dancima. U &#8216;zlatno doba&#8217; Nexe Grupe ostvarivao je oko 130 milijuna kuna dobiti godi\u0161nje i svake godine to pove\u0107avao za dodanjih 30tak milijuna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MARKO PIPUNI\u0106<\/strong>, 300 milijuna kuna<br \/>Vlasnik koncerna \u017dito d.o.o. poznatiji je zapravo kao slavonski &#8220;kralj \u017eita&#8221;. Doselio je 1990. iz Bosanske Posavine. Tada se po\u010deo baviti trgovinom sjemenskih kultura i sto\u010dne hrane. \u017dito je osnovao 1992. kao tvrtku koja se bavi ratarskim kulturama i repromaterijalom za poljoprivredu. Kada je po\u010deo s radom imao je dva zaposlena i kapital od 50.000 eura, a godi\u0161nji prihod od oko pola milijuna eura. Dvadeset godina poslije \u017dito zapo\u0161ljava 450 radnika, ima imovinu od 205 milijuna eura i prihod od 180 milijuna eura. Godinama je pa\u017eljivo gradio svoje carstvo otkupljuju\u0107i propale firme i silose. Pod njegovom &#8220;kapom&#8221; su i PPK Valpovo te PPP Orahovica, sedam velikih farmi, osam silosa i mlinova.Prije dvije godine u\u0161ao je u vlasni\u010dku strukturu Kandita kako bi ga spasio od propadanja. Ima modernu vilu u \u0161irem centru Osijeka, vilu u Primo\u0161tenu, a kupio je i renovirao dvorac u \u010cepinu gdje je izgradio teniske terene i prostorije za neformalna dru\u017eenja partnerima. Tako\u0111er je i vlasnik velike poslovne zgrade u centru Osijeka na \u010dijem vrhu ima E Rejuvenation centar, koji je namijenio radnicima za opu\u0161tanje i masa\u017ee.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>BRANKO OSTOVI\u0106<\/strong>, 100 milijuna kuna<br \/>Vjerojatno najpoznatiji europski kolekcionar luksuznih i rijetkih automobila. lako mu \u0161eici nude basnoslovne svote, ne pada mu ih napamet prodati. U svojim ustakljenim, grijanim i specijalno \u010duvanim gara\u017eama u Osijeku ima oko 35 automobila od kojih samo Rolls Royce Phantom, Ferrari 612 Scaglietti, Alfa Romeo 8C Competizione i Aston Martin DB9vrijede 1,5 milijuna eura. Svoju je kolekciju po\u010deo skupljati 2000., a strast za automobilima ima jo\u0161 od djetinjstva kada se utrkivao. Otac mu je bio imu\u0107niji poduzetnik pa mu ih je mogao priu\u0161titi. Radio je kao bankar dok, krajem &#8217;90tih nije osnovao svoju Sonic Banku koju je njegova obitelj dr\u017eala sa 80 posto vlasni\u0161tva. Bio je i vlasnik tvrtke lnfole asing, a godinu dana bio je i \u010dlan NO Kaptol banke. U vremenu kada je njegova banka imala brojne poslovnice i ostvarivala veliku dobit Ostovi\u0107 ju je 2003. prodao talijanskoj Banco Popolare di Verona za 30 milijuna eura.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>ZLATKO RAVLI\u0106<\/strong>, 150 milijuna kuna<br \/>Bogatstvo je stekao mukotrpnim i dugogodi\u0161njim radom te pametnim ulaganjima. Krenuo je od nule, 1960., kada je njegova obitelj, izvorno osje\u010dka, otvorila u \u0161irem centru grada ugostiteljski objekat nazvan Plavi podrum. Tu su nudili hranu pripremljenu po starim obiteljskim recepturama, ali su veoma brzo postali poznati po janjetini s ra\u017enja. Tradiciju vo\u0111ena restorana roditelj Ravli\u0107 prepustili su sinu Zlatku koji je 1993. pro\u0161irio poslovanje i ulo\u017eio u prvu mesnicu. Danas tvrtka Ravli\u0107 ima 16 mesnica i 10 milijuna eura vrijednu najmoderniju klaonicu. Osim \u0161to rade za sebe, obavljaju i uslu\u017eno klanje stoke za velike mesne industrije. 2005. imao je 90 radnika, a 2011. ima 200. Proteklu godinu zaklju\u010dio je s 90 milijuna kuna prihoda i najavio izgradnju novog pogona, projekt vrijedan pet milijuna eura. Ravli\u0107 ima i tvrtku Agro Ravli\u0107 koja se bavi uzgojem \u017eitarica i drugih usjeva te uzgojem stoke. Proizvodi kvalitetne i nagra\u0111ivane Ravli\u0107 kobasice. Ravli\u0107eva strast je uzgoj pasa pa je trenutno vlasnik njema\u010dkog ov\u010dara Tysona koji je prvak svijeta, a vrijedi 980 tisu\u0107a eura.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MATO \u0160KOJO<\/strong>, vi\u0161e od 300 milijuna kuna<br \/>Najmla\u0111i je slavonski bogata\u0161 koji je( velikim poslovnim uspjesima, veoma rano pokazao da je veliki i ozbiljan menad\u017eer. Vlasnik je \u0160kojo Grupe u \u010dijem je sastavu Hotel Osijek sa 4 zvjezdice, Automobili \u0160kojo koji su zastupnici za Mercedes, Chrysler i Jeep, Pekama Kruna, Retfala Nova, naselje od 20 urbanih vila s 160 stanova, Mlinar te Unibox tvrtka za motorna vozila. \u0160kojo je Osje\u010danin koji je za vrijeme rata trgovao pelenama koje je tada bilo te\u0161ko nabaviti. Osnovao je firmu Alastor. Tada je bio jedini zaposleni i imao 25 godina. Nakon toga Alastor je krenuo u ekspanziju. Otvarala se jedna po jedna prodavaonica i postali su lanac modernih prodavaonica. Promet je rastao kontinuirano i u vrijeme kada je odlu\u010dio prodati Alastor, 2002., dobit je bila 900 milijuna kuna. Bili su najja\u010di u dr\u017eavi, a odlu\u010dio ih je kupiti Todori\u010d koji je tada razvijao Konzum. Konzum do kupnje Alastora nije imao niti jednu trgovinu u Slavoniji i\u0160kojo je donio mudru odluku o prodaji onda kada je bilo izvjesno da \u0107e Konzum mo\u017eda potu\u0107i Alastor. Iznos za koji je \u0160kojo prodao Alastor je ostao tajna, ali njegov \u017eivot tada je posao kao ameri\u010dki san usred Balkana. Na iznena\u0111enje svih, okrenuo se hotelijerstvu i 2002. za osam milijuna eura kupio je i restaurirao Hotel Osijek. Tri godine poslije osnovao je Pekarne Kruna, a odmah pokrenuo i izgradnju urbanih vila vrijednih 15 milijuna eura. Od Agrokora je 2009. kupio ve\u0107inski udjel kri\u017eeva\u010dke pekarske industrije Mlinar za 150 milijuna kuna. Ulo\u017eio je 35 milijuna kuna u modernizaciju, otvorio oko 150 novih pekarnica u Hrvatskoj i zaposlio nekoliko tisu\u0107a ljudi. S u\u017eitkom vozi svoj Aston Martin DB9 vrijedan 260 tisu\u0107a eura.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u017dELJKO BILO\u0160<\/strong>, 600 milijuna kuna<br \/>Izgradnjom 80 milijuna eura vrijedne Portanove, najve\u0107eg trgova\u010dkog centra u isto\u010dnoj Slavoniji, slavonski tajkun \u017deljko Bilo\u0161 iza\u0161ao je iz dugogodi\u0161nje gospodarske sjene i otkrio kako je unazad\u00a0 20-ak godina, najbogatiji isto\u010dnoslavonski poduzetnik. Njegove tvrtke &#8216;te\u0161ke&#8217; su oko 600 milijuna kuna, a svoje je carstvo dugo godina gradio posluju\u0107i sa \u017eeljezom i rudama s bogatim ruskim partnerima zbog \u010dega je i nazvan &#8220;hrvatskim kraljem \u017eeljeza&#8221;. \u0160ira je javnost za njega \u010dula tek ovih dana, kada mu se ime spominjalo u takozvanoj aferi Watergate, oko navodnog prislu\u0161kivanja \u0161efa obavje\u0161tajne slu\u017ebe. Karijeru poduzetnika zapo\u010deo je 1990. kada je preuzeo osje\u010dku uvozni\u010dku tvrtku Exportimport te osnovao Osimpex s kapitalom od \u0161est milijuna kuna. Brzo je stekao bogatstvo uvozom i prodajom \u017eeljeznih legura te i danas ima razgranato poslovanje u Hrvatskoj, Srbiji i Ukrajini. Nekoliko godina poslije kupio je \u0110uro \u0110akovi\u0107 pogon za varene posude, potom i Lifam iz Stare Pazove, a osnovao je i Feroimpex u Vukovaru.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>TOMISLAV MAMI\u0106<\/strong>, stotine milijuna kuna<br \/>Vlasnik Tommya, Tomislav Mami\u0107 preuzima Kerumove du\u0107ane. Voli| luksuzne automobile, jahte Tommy je preuzimanjem dijela Kerumovih du\u0107ana pro\u0161irio trgova\u010dki lanac i u Dalmaciji postao ozbiljna konkurencija Studencu Joze Milavi\u0107a. Tommy i Kerum imaju dosta dodirnih to\u010daka kako poslovnih tako i u ljubavi prema jahtama i dobrim autima. U Split je doselio prije 35 godina i tu je zavr\u0161io strojarski fakultet. Ba\u0161 kao i Kerum, prvi je du\u0107an otvorio u gara\u017ei roditeljske ku\u0107e u Ka\u0161tel Gomilici, nakon kojeg je uslijedilo skladi\u0161te veleprodaje. Poznata je i anegdota s po\u010detka 90ih kada je Romkinja njegovoj supruzi prorekla da \u0107e Tommy postati jedan od vode\u0107ih trgovaca u Hrvatskoj. Osnovao je i Tommy nekretnine d.o.o. te ve\u0107 desetlje\u0107e \u010deka prena mjenu zemlji\u0161ta u Marini kod Trogira, gdje planira graditi turisti\u010dko naselje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>JOSIP MILAVI\u0106<\/strong>, 600 milijuna kuna<br \/>Ro\u0111en je u Smolonjama, selu u Omi\u0161kom zale\u0111u. Biznisom se po\u010deo baviti jo\u0161 1974. Kao mladi\u0107 trgovao je vo\u0107em i povr\u0107em po Dalmatinskoj zagori i Hercegovini, a prvi pravi kapital zaradio je prije rata trguju\u0107i proizvodima slovenske tvrtke Kolinska u BiH. Nakon rata otvorio je tvrtku Studenac koja danas ima 230 trgovina i oko 1800 zaposlenih, a lani je neto dobit tvrtke bila ve\u0107a od 40 milijuna kuna. Ima dva hotela, jahtu, te nekoliko luksuznih auta. Vlasnik je i 7.500 kvadrata u splitskom kvartu Mertojak, a ima i puno zemlje u samom Omi\u0161u. \u017divi u obiteljskoj ku\u0107i u Omi\u0161u, a najve\u0107i hobi mu je igranje balota.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>JUROSLAV BULJUBA\u0160I\u0106 <\/strong>(52), 300 milijuna kuna<br \/>Osniva\u010d i suvlasnik nekoliko splitskih tvrtki. Po\u010deo je s tvrtkom SEM, a nakon toga osnovao je tvrtke koje su se bavile turizmom, brodarstvom, medijima i bankarstvom. Prije nekoliko godina u nekim je tvrtkama prodao udjele te dio sredstava ulo\u017eio na burzi. Prije nekoliko godina \u0161okirao je javnost najaviv\u0161i put u svemir za koji je bio spreman platiti 200.000 dolara od \u010dega je kasnije odustao. Za boravak na jahti koju iznajmljuje uzima 110.000 eura tjedno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>JAKO ANDABAK <\/strong>(63), 500 milijuna kuna<br \/>Ro\u0111en je u Livnu, a u Zagreb se doselio kao srednjo\u0161kolac te zavr\u0161io i Elektrotehni\u010dki fakultet. Krajem osamdesetih prodavao je osiguranja za jednu austrijsku tvrtku, bio izuzetno uspje\u0161an i stvorio prvi veliki kapital. Kasnije je osnovao vlastitu osiguravateljsku tvrtku Sunce osiguranje, te lanac poliklinika Sunce, a posljednjih nekoliko godina bavi se turizmom. Prije nekoliko godina prodao je za 155 milijuna eura dio svog turisti\u010dkog portfelja, a sada je suvlasnik tvrtke Bluesun koja u svom sastavu ima 14 hotela. Nedavno je otvorio i farmu Sun\u010dane livade u Malom Grdevcu gdje proizvodi ekolo\u0161ki uzgojeno meso, a ima i ran\u010d Goj na Bra\u010du gdje proizvodi vino. Vlasnik je 5,22 posto dionica Hajduka koje je platio 14 milijuna kuna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>BRANKO ROGLI\u0106<\/strong>, vi\u0161e od milijarde kuna<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vlasnik je 14 tvrtki koje posluju diljem Europe, ostvaruju godi\u0161nji prihod ve\u0107i od milijardu eura te zapo\u0161ljava vi\u0161e od dvije i pol tisu\u0107e ljudi. Rogli\u0107 je vlasnik Orbica, najve\u0107e distri buterske tvrtke u regiji, koja izme\u0111u ostalog na tr\u017ei\u0161te plasira Marlboro, Milku i ostale presti\u017ene brendove. Vlasnik je i dvaju hotela te petnaestak vila, to jest starih dalmatinskih ku\u0107a koje je obnovio. Nedavno je u Sinju pokazao obnovljenu ku\u0107u Mike Tripala koju je prije pet godina za 500 tisu\u0107a eura kupio od \u010dlanova obitelji Tripalo. Posjeduje i \u010darter tvrtku s flotom od 30 brodova, a ula\u017ee u maslinarstvo i vinarstvo. Rogli\u0107 je bio savjetnik za gospodarstvo predsjednika Mesi\u0107a. Poslovni uzlet zapo\u010deo je kupnjom tvornice Croatia baterije, te je investiranjem postupno \u0161irio djelokrug rada i svoje bogatsvo. Jahte iz svoje flote ne koristi. Najve\u0107i mu je u\u017eitak oti\u0107i u ribolov.<\/p>\n<p><strong>JOSIP STOJANOVI\u0106<\/strong>, 700 milijuna kuna<br \/> Uz \u010covi\u0107a, na \u0161ibenskom podru\u010dju je bez premca u bogatstvu i Drni\u0161anin Josip Stojanovi\u0107 Jolly. Krajem &#8217;80ih dr\u017eao je diskoteku Amadeus na Miljevcima kraj Drni\u0161a, a sa stvaranjem trgova\u010dkog lanca Jolly po\u010deo je 1989. s malom trgovinom od 40ak kvadrata u Drni\u0161u. U ratu je prognan iz Drni\u0161a, a nakon 1,5 godinu provedenih u odori HVa otvorio je du\u0107an kraj bolnice u \u0160ibeniku, nakon \u010dega po\u010dinje njegov poslovni uzlet. Jolly JBS imao 11 je trgova\u010dkih centara, da bi prije tri godine ve\u0107inu du\u0107ana rasprodao ili dao u najam, te se okrenuo turizmu. U \u0160ibeniku ima robnu ku\u0107u City Life, a u Vodicama hotelski kompleks. Vlasnik i \u017eenskog ko\u0161arka\u0161kog kluba Jolly JBS. Ima jahtu od 30ak metara i kolekciju skupih sportskih automobila, me\u0111u kojima je i presti\u017eni sportski coupe McLaren Mercedes SLR.<\/p>\n<p><strong>ANTUN PRESE\u010cKI<\/strong>, 500 milijuna kuna<br \/>Novac je po\u010deo zara\u0111ivati nakon \u0161to je u doba privatizacije preuzeo Zagor jetrans, tad najpoznatiju autobusnu prijevozni\u010dku tvrtku u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U dana\u0161njoj Prese\u010dki grupi radi cijela obitelj. Godinama je, blizak HDZu, Prese\u010dki dobivao sve natje\u010daje i koncesije te imao apsolutni monopol u Zagorju, pa je posao po\u010deo \u0161iriti i u druge dijelove Hrvatske, sve do mora. Zara\u0111eni novac ulagao je u razvoj tvrtke i izgradnju nekretnina. Osim autobusa, njih oko 150, Prese\u010dki je suvlasnik tri autobusna kolodvora. Ima i turisti\u010dku agenciju, dvije stanice za tehni\u010dki pregled vozila, generalni je zastupnik tvrtke Ana dolu Isuzu za Hrvatsku i Sloveniju, sedam \u0161pediterskih poslovnica, dvije pekare te apartmane na Krku. Ljubitelj je i kolekcionar oldtimera i skupocjenih auta osim vlastite ku\u0107e za odmor na moru te one u Krapini, ima i vikendicu u Zagorju, a sagradio je i vrijedne ku\u0107e sinu i k\u0107eri. Procjenjuje se da privatna imovina njegove obitelji te nekretnine tvrtki vrijede 500 milijuna kuna.<\/p>\n<p><strong>DRAGUTIN DRK<\/strong>, 151 milijun kuna<br \/>Drk je u Vindiji, koja je tad imala 20ak zaposlenika, po\u010deo raditi odmah po zavr\u0161etku mljekarske \u0161kole 1961. godine, a ve\u0107 tri godine kasnije postao je direktor. Vindija je privatizirana 1993. godine i, za razliku od ve\u0107ine privatiziranih poduze\u0107a, tvrtka bilje\u017ei rast i uspjeh te je sustavu Vindije danas zaposleno oko 4000 ljudi. Ukupna imovina Vindije vrijedna je 790 milijuna kuna, a Drk je 95postotni vlasnik. \u017divi u vili u centru Vara\u017edina. Ljetuje u ku\u0107i na Krku. Tako\u0111er, prije 10 godina kupio je Leitnerov dvorac u Jalkovcu kraj Vara\u017edina.<\/p>\n<p><strong>RUDOLF KI\u0160I\u0106EK<\/strong>, 100 milijuna kuna<br \/>Vlasnik je tvrtki TP Vara\u017edin i Kitro. Trgova\u010dko poduze\u0107e Vara\u017edin Ki\u0161i\u0107ek je osnovao 1990., a svoj uspon po\u010deo je jednim maloprodajnim mjestom. Danas je njegova tvrtka jedan od najve\u0107ih trgova\u010dkih lanaca u Vara\u017edinskoj, ali i Me\u0111imurskoj te Koprivni\u010dkokri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji. U te tri \u017eupanije ima vi\u0161e od 70 prodavaonica i sedam velikih Kitro centara. Vrijednost imovine Ki\u0161i\u0107ekovih tvrtki je vi\u0161a od 90 milijuna kuna.<\/p>\n<p><strong>DAVOR PATAFTA<\/strong>, milijarda kuna<br \/>Jedan je od najbogatijih poduzetnika u sjevernoj Hrvatskoj. Ne voli publicitet, a da ga se ne tereti da je s biv\u0161im vara\u017edinskim gradona\u010delnikom \u010cehokom o\u0161tetio Grad za oko 40 milijuna kuna, vjerojatno bi i danas uspio ostati pritajen. Nakon srednjo\u0161kolskog obrazovanja za fito farmaceuta Patafta je krenuo u biznis s ocem Zdenkom, dugogodi\u0161njim direktorom Schiedela Hrvatska. Zajedno su osnovali tvrtku Patting, koja proizvodi motorna ulja i industrijska maziva, a danas je vrijednost imovine te tvrtke 130 milijuna kuna. Danas Pataftino carstvo \u010dini desetak tvrtki. Vlasnik je sedam posto dionica ACI ja \u010diji kapital iznosi 420 milijuna kuna. Kupio je i Prisligu Strunac na \u017dutu povr\u0161ine oko 400.000 kvadrata i ru\u0161evno odmarali\u0161te pored marine u Biogradu na Moru.<\/p>\n<p><strong>DAVOR LUK\u0160I\u0106<\/strong>, obitelj ima 900 milijuna eura<br \/>Davor Luk\u0161i\u0107 (30) je, bez sumnje, najbogatiji Hrvat na svijetu i unuk pokojnog Andronica Luk\u0161i\u0107a, bogatog \u010cileanca hrvatskog podrijetla. Davor je pro\u0161le godine preuzeo obiteljski posao Luk\u0161i\u0107 gupe u Hrvatskoj. \u010cesto boravi u Zagrebu, ali hrvatski jezik gotovo i ne govori. Nakon zavr\u0161enih studija radio je u New Yorku i Londonu. Vrijednost nekretnina i posla Grupacije Luk\u0161i\u0107 procjenjuje se na oko 900 milijuna eura. Njegov djed je bio medu prvim ulaga\u010dima u Hrvatskoj i to u turizam pa je kupio dubrova\u010dki hotele Argentina u sklopu kojeg je Vila \u0160eherzada, cavtatski Croatia, pore\u010dki Plava Laguna te turisti\u010dku agenciju Atlas koju je kasnije prodao. Kupio je i Karlova\u010dku pivovaru koju je prodao Heinekenu. Lani je Luk\u0161i\u0107 grupa kupila hotele tvrtke Jadranskih luksuzni hoteli u Dubrovniku i Rije\u010d, nekada\u0161nje vlasni\u0161tvo Gorana \u0160troka i to Excelsior, &#8216;Dubrovnik Palace&#8217;, Belevue, Kompas i Bonavia. Tako je Luk\u0161i\u0107 grupa postala druga najve\u0107a hrvatska turisti\u010dku tvrtka s ukupno oko 25 tisu\u0107a le\u017eajeva kojom upravlja mladi biznismen Davor Luk\u0161i\u0107. Osim toga, posjeduju poslovne prostore diljem primorja te dubrova\u010dku \u017ei\u010daru koja goste prevozi na Srd. Sada planira kupiti Hotele Maestral, posljednje neprivatizirane u Dubrovniku.<\/p>\n<p><strong>\u017dELJKO ORE\u0160KOVI\u0106 MACOLA<\/strong>, vi\u0161e od 100 milijuna kuna<br \/>Jedan je od na\u0161ih najbogatijih i naj\u017eivopisnijih poduzetnika, &#8220;kralj autobusnog ugostiteljstva&#8221;. Nakon 17 godina bavljenja ugostiteljstvo upustio se i u milijunski posao proizvodnje drvenih ku\u0107a. U samo pet dana Macolini radnici sagrade drvenu ku\u0107u, no ni\u0161ta ne bi bilo mogu\u0107e bez pola milijuna eura vrijednog stroja, robota CNC vrijednog pola milijuna eura. Od po\u010detka je u posao ulo\u017eio osam milijuna eura. Ulaganje je njegov na\u010din za borbu protiv krize, lako je u nekoliko navrata jasno naglasio kako ne\u0107e biti bogat \u010dovjek dok ne isplati sve kredite, njegova imovina i poslovi sigurno su vredniji od 100 milijuna kuna.<\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>LJ::portal | 24express<\/strong><br \/><\/span><\/div>\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Istra\u017eiva\u010dki tim 24expressa otkriva 50 Hrvata s ukupnom imovinom vrijednom desetke milijardi kuna. Ova se imena godinama u medijima spominju <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/tri-ljubusaka-medu-50-najbogatijih-hrvata\/\" title=\"Tri Ljubu\u0161aka me\u0111u 50 najbogatijih Hrvata\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":14700,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-14701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14701"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14701\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14700"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}