A sve je zapravo zapo\u010delo s pokojnim ocem, odnosno djedom Tomislavom, poznatijim po nadimku Tonko, koji je daleke i turobne 1945. godine, odmah po razvoja\u010denju po\u010deo s jednom ko\u0161nicom. I tako u\u010dinio onaj prvi, vjerojatno i najte\u017ei korak stvaranja i \u0161irenja svoga p\u010delinjeg carstva.<\/p>\n
Tristo kilograma meda iz devet ko\u0161nicaIz tog po\u010detnog razdoblja zanimljiv je podatak kako je ve\u0107 1957. godine Tonko iz tada\u0161njih 9 ko\u0161nica dobio nevjerojatnih 300 kilograma meda. I nije samo zanimljivo \u010duti za taj zaista izvanredan prinos, nego je mo\u017eda jo\u0161 i zanimljivije za\u0161to je pokojni Tonko imao ba\u0161 9, a ne recimo 8 ili 10 ko\u0161nica. I odgovor je tako\u0111er vrlo zanimljiv i indikativan za to doba i tada\u0161nji politi\u010dko-gospodarski sustav. <\/p>\n
Naime, tada\u0161nji je zakon dopu\u0161tao da se do devet ko\u0161nica ne pla\u0107a porez, a ve\u0107 na desetu se pla\u0107ao, pa je Tonko imao upravo devet ko\u0161nica. Naravno, takav apsurdni propis brzo je prepolovio broj ko\u0161nica pa je uskoro i ukinut. A Tonko se, s tada petnaestogodi\u0161njim Antonom i 36 ko\u0161nica, ve\u0107 1963. godine uputio na prvo seljenje p\u010dela u Livno.<\/p>\n
\u2018Bila je to odli\u010dna godina\u2019, veli Anton u nastavku razgovora koji je uslijedio nakon kratkog uvoda u po\u010detke bavljenja p\u010delama u obitelji Boras, i nastavlja: \u2018I ne samo ta \u0161ezdesettre\u0107a, ve\u0107 i 75-a, 82-ga, ma sve godine izme\u0111u 1980. i 1990. kada se krenulo s p\u010delama ne samo u Livno ve\u0107 i izvan Hercegovine, u Posavinu, u Dalmaciju i svugdje gdje se pretpostavljalo da ima dobre pa\u0161e.\u2019 <\/p>\n
Zna\u010di, radilo se i posao se \u0161irio. Je li \u0161to jo\u0161 iz tog vremena zanimljivo i zna\u010dajno?<\/strong> U kakvom ste radno-profesionalnom statusu trenuta\u010dno, jeste li uspjeli regulirati mirovinu kao posljedicu dugogodi\u0161njeg bavljenja ovim poslom?<\/strong> Ima li onda smisla govoriti o p\u010delarstvu kao mogu\u0107nosti ostvarenja radno-profesionalnog statusa s perspektivom da se u tom zanimanju jednog dana do\u010deka i mirovina?<\/strong> Kontinuitet lo\u0161ih godina<\/p>\n Kakva je bila protekla godina, bolja ili lo\u0161ija od prethodnih?<\/strong><\/p>\n \u2018U\u017easna. Prvo, dugotrajne proljetne ki\u0161e, potom ljetna su\u0161a, pa na kraju i ovaj zadnji, skoro jednomjese\u010dni snijeg koji je imao lo\u0161e posljedice pogotovo na manje p\u010delinje zajednice. Ne na ove ve\u0107e, one su otpornije i izdr\u017eljivije, ali ove manje \u0107e sigurno stradati. I kada se sve to pove\u017ee u jedan niz: od velikih proljetnih ki\u0161a, preko ljetne su\u0161e, pa do ovog posljednjeg golemog snijega, sve skupa je to veliki, veliki problem s vrlo lo\u0161im posljedicama za ovda\u0161nje p\u010delare. Ma, sve se lo\u0161e skupilo! Zapravo, sve godine od 2005. bile su u kontinuitetu lo\u0161e i ispodprosje\u010dne. Odmaknuti p\u010dele od svih mogu\u0107ih izvora problema<\/strong><\/p>\n Prvi ste put selili 1963. godine u Livno, kasnije u Posavinu i Dalmaciju. Gdje danas odlazite s va\u0161ih 1000 i vi\u0161e ko\u0161nica, koliko rekoste da imate?<\/strong> Postoji li hercegova\u010dki med? \u010cesto se spominje i pojam hercegova\u010dkog meda. \u0160to je to? Ima li taj termin pravo na postojanje?<\/strong> Poticaji, poticaji\u2026<\/p>\n Ne mo\u017ee se presko\u010diti ni pitanje poticaja, a koje u posljednje vrijeme izaziva upita i polemika?<\/strong> Tako se razgovor s ocem i sinom Boras pribli\u017eio kraju. A na kraju, kao \u0161to je to bilo i na po\u010detku, nije se moglo ne spomenuti i pokojnog djeda Tonku i njegove rije\u010di \u2018na p\u010delama se ne \u0107e\u0161 obogatiti, ali \u0107e\u0161 uz njih i od njih mo\u0107i \u017eivjeti\u2019. Tomu se mo\u017ee dodati i to da uz dosta ljubavi prema p\u010delama, p\u010delarenje na ovim prostorima ipak ima budu\u0107nost.
\u2018Pa, 1985. sam dobio i prvo priznanje za svoj rad i to na razini tada\u0161nje dr\u017eave jer mi je Skup\u0161tina poslovne zajednice za p\u010delarstvo Jugoslavije za izvanredni doprinos u razvoju i unaprje\u0111enju p\u010delarske djelatnosti dodijelila zlatnu plaketu. Iste godine, i Zadru\u017eni savez Dalmacije nagradio me diplomom i zlatnom zna\u010dkom.\u2019
Nerije\u0161en status p\u010delara i p\u010delarstva<\/strong><\/p>\n
\u2018Mirovinu temeljem bavljenja p\u010delarstvom nisam uspio ostvariti, a sumnjam i da je itko drugi to uspio. Na sre\u0107u, usporedo sam se bavio i autoprijevozni\u0161tvom, pa sam tim temeljem ostvario mirovinu, i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, ovaj posao je nastavio sin Tomislav, 1973. godi\u0161te, formalno u statusu razvoja\u010denog branitelja.\u2019<\/p>\n
\u2018Te\u0161ko\u2019, odgovaraju uglas otac i sin, \u2018ostaje zapravo samo ljubav prema ovom poslu kao temelj svega. Jer, to je te\u017eak, naporan, zahtjevan, ali istodobno i predivan posao. Ma, posao kao i svaki drugi posao! I nije problem u tom poslu kao poslu, ve\u0107 u njegovu okru\u017eenju, jer iz njega dolaze problemi. A prije svega iz nerije\u0161enog pitanja statusa p\u010delara i p\u010delarstva. Ne mo\u017ee se ovaj posao raditi samo zbog interesa i profita, ne nasilu, bez ljubavi.\u2019<\/p>\n
Katastrofa! A sve se dogodilo i doga\u0111a kao posljedica klimatskih promjena, sve te su\u0161e, preobilne ki\u0161e, velike hladno\u0107e. I zato je sve te\u017ee p\u010delariti.\u2019<\/p>\n
\u2018Svuda, po cijeloj Bosni i Hercegovini, u zapadnu Bosnu, u isto\u010dnu Hercegovinu, pa i u Dalmaciju, na Pelje\u0161ac, i svugdje gdje pretpostavljamo da ima dobre pa\u0161e za na\u0161e p\u010dele. Bojimo se da \u0107e nam Dalmacija otpasti kada Hrvatska uskoro u\u0111e u Europsku uniju.
Makar se nadamo da \u0107e se posti\u0107i neki me\u0111udr\u017eavni sporazum koji bi nam omogu\u0107io da i dalje selimo p\u010dele na dalmatinska odredi\u0161ta.
Zapravo, nastojimo svoje p\u010dele \u0161to vi\u0161e odmaknuti od svih mogu\u0107ih izvora problema, od svega onoga \u0161to se kemijski tretira, od vinograda i vo\u0107njaka, od svih obradivih poljoprivrednih povr\u0161ina, od industrijskih postrojenja i svega sli\u010dnog. Zna\u010di, nastojimo svoje p\u010dele dr\u017eati \u0161to bli\u017ee netaknutoj prirodi, a \u0161to dalje od svega pobrojenog. Na sre\u0107u, takve prirode jo\u0161 uvijek ima u Bosni i Hercegovini dovoljno.
Mi cijelu sezonu, od prolje\u0107a do kasne jeseni, selimo svoje ko\u0161nice s jedne na drugu ispa\u0161u izbjegavaju\u0107i naseljena mjesta, pa imamo nekad i sedam-osam seljenja. U prosjeku makar pet u jednoj sezoni.\u2019<\/p>\n
\u2018Te\u0161ko je odgovoriti na to pitanje. Za sada ne postoji jer takav med nije brendiran i time za\u0161ti\u0107en. Bilo bi po\u017eeljno to u\u010diniti, ali zasada se nije uspjelo. A temelj toga brendiranja i za\u0161tite bilo bi utvr\u0111ivanje specifi\u010dnih biljnih vrsta s podru\u010dja Hercegovine, kao osnove toga meda. Zna\u010di, bio bi to med s podru\u010dja Hercegovine, ali i s navo\u0111enjem to\u010dne oznake od kojih ovda\u0161njih specifi\u010dnih biljnih vrsta on potje\u010de.\u2019<\/p>\n
\u2018Ma, najradije bismo odgovor na to pitanje presko\u010dili, ali\u2026\u2019, odgovaraju ponovno uglas otac i sin te nastavljaju: \u2018\u2026samo se \u017eupanijska vlada opo\u0161tenila i njima velika pohvala. Iako su i ti \u017eupanijski poticaji ure\u0111eni na po\u0161ten na\u010din tek od pro\u0161le godine i tek od lani se mo\u017ee re\u0107i da postoji po\u0161ten sustav podjele poticaja za p\u010delarstvo. I to tek na \u017eupanijskoj razini, \u010dime smo jako zadovoljni. Ali, nikako nismo zadovoljni federalnim sustavom podjele poticaja. A bez pravedne podjele i tih poticaja nema ni po\u0161tena i pravedna ukupnog sustava poticanja p\u010delarstva u Bosni i Hercegovini. Uostalom, sve o tome je re\u010deno na na\u0161oj nedavnoj godi\u0161njoj p\u010delarskoj skup\u0161tini i nema potrebe tome i\u0161ta vi\u0161e dodati.\u2019<\/p>\n
Ako \u0107ete se njime baviti na na\u010din na koji to \u010dine nasljednici Tonke Borasa. I naravno, uz kona\u010dno rje\u0161avanje svih problema koje su oni iznijeli u ovom razgovoru.<\/div>\n