Ljubu\u0161ak je po starini\u2026<\/strong><\/p>\n Za one koji nisu upoznati sa Koromanovim stvarala\u0161tvom, evo nekoliko \u010dinjenica o njemu koje navodi prof. Palameta: Veselko Koroman Ljubu\u0161ak je po starini i ranom \u0161kolovanju. Rodio se 1934. u kamenitim Radi\u0161i\u0107ima sa sjevernu stranu stare gradske tvr\u0111e nad pitomim poljem s oranicama i vinogradima oko nepresu\u0161nog Trebi\u017eata. Srednje i vi\u0161e \u0161kolovanje nastavio je Mostaru, prvo na Ekonomskoj, pa onda na Vi\u0161oj pedago\u0161koj \u0161koli. Studij knji\u017eevnosti i filozofije upisao je i okon\u010dao u Sarajevu. I prije i poslije radio je u \u0161kolama od \u010capljinje do Kaknja. S pjesnikom i kolegom Makom Dizdarom ure\u0111uje \u010dasopis \u017divot. Zbog kritike onda\u0161nje jezi\u010dne politike u svojim tekstovima Udlage gredu, a postole stoje i U cara Trojana kozje u\u0161i 1972. smijenjen je s mjesta urednika u Svjetlosti, gdje je ostao kao korektor do izlaska iz okupiranog Sarajeva u jesen 1992. Grad prema sjeveru 1957., napisana za studentskih dana u Mostaru, prva je njegova knjiga pjesama s kojom je u\u0161ao u svijet knji\u017eevnosti, druga Crne naran\u010de iz 1965. izazvala je \u0161ire zanimanje za njegovo pisanje, a Knjiga svanu\u0107a 1967. potvrdila je njegovu zrelu poetiku. Pojedine lirske proze iz nje ubrzo su ocijenjene kao najbolja ostvarenja tog \u017eanra u mati\u010dnoj knji\u017eevnosti. Slijedile su Svjetiljka od trnja, (1971.) kritike i eseji Sjaj iz zrcala (1974.) ponovo pjesme Sjaj i rana (1975.) i Na tom svijetu (1977.), eseji Svijet ili dvije polovice (1979.) roman Mihovil (1983.) stihozbirke Dok vlada prah (1986.) i Zeleni se \u0161to je bilo (1989.), raznovrsne proze Potraga za cjelinom (1996.), knjige stihova Sok od velebilja (2001.) i Stariji od vremena (2008.) Sude\u0107i o tim spomenutim i drugim Koromanovim knjigama suvremena knji\u017eevna kritika s nepodijeljenim mi\u0161ljenjem odre\u0111uje mu mjesto u samom vrhu suvremene hrvatske knji\u017eevnosti.<\/p>\n Misaono samosvojan i lirski neponovljiv<\/strong><\/p>\n Evo \u0161to ka\u017ee prof. Palameta o Koromanovu izra\u017eavanju: \u201cOno \u010dime su se brojne mudroslovne knjige \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a zaokupljale raspravljaju\u0107i o \u010dovjekovu postojanju, njegovu polo\u017eaju u kozmosu i apsurdnosti te polo\u017eajnosti, Koroman je znao izraziti samo u jednoj kratkoj pjesmi daleko sugestivnije i ekspresivnije oskudnim jezi\u010dnim sredstvima, reduciranim ili tek nazna\u010denim slikama, ostaju\u0107i i misaono samosvojan i lirski neponovljiv. <\/p>\n Napokon jutro ‘Napokon jutro’, jedna od tako za\u010dudnih pjesama, govori o prosjaku na na\u0161im vratima, a zapravo pjeva o bolnoj \u010dovjekovoj spoznaji vlastite krhkosti i o njegovoj beskrajnoj nadi koja izvire upravo iz te nepopravljive nedostatnosti, odr\u017eava ga i izbavlja od posvema\u0161nje izgubljenosti. Prosjak pred vratima bi\u0107e je u \u010dijoj smo se ulozi bezbroj puta nalazili. On je na\u0161 dvojnik, na\u0161a ponovljena pro\u0161lost, pa pjesni\u010dki iskaz, zapravo cijelu pjesmu, do\u017eivljavamo kao intimnu i osobnu ekspresiju\u201d. Koroman, ka\u017ee Palameta, nije samo pisao, nego se bavio i jezikom. Ideja o filmu<\/strong><\/p>\n Za\u0161to se producentska ku\u0107a \u201cKoncept\u201d, odnosno Ivan Vukoja, upustio u realizaciju jednog ovakvog dokumentarnog filma? Ideja za film, obja\u0161njava Vukoja, rodila se kroz splet nekoliko \u010dinjenica, odnosno, okolnosti. Posebno hvala – Koromanu<\/strong><\/p>\n Vukoja je, zahvaljuju\u0107i organizatorima \u201c\u0160imi\u0107evih susreta\u201d i svima onima koji su sudjelovali i podr\u017eali projekt, kao i onima koji su film gledali, jo\u0161 jednom posebno zahvalio samom Koromanu. Njegov pjesni\u010dki svemir<\/strong><\/p>\n Dokumentarni film \u201cStariji od vremena\u201d govori o pjesniku Veselku Koromanu, putopiscu, esejistu, knji\u017eevnom povjesni\u010daru i kriti\u010daru, \u010dovjeku koji je jo\u0161 za \u017eivota svoje ime urezao u poetski panteon. Film je snimljen u vi\u0161e gradova BiH i RH: od kr\u0161nih eksterijera rodnih pjesnikovih Radi\u0161i\u0107a kod Ljubu\u0161kog, preko Mostara, gdje je stekao srednjo\u0161kolsko obrazovanje, do Sarajeva, u kojem je proveo najve\u0107i dio svog radnog vijeka te Zagreba, gdje su objavljene neke od njegovih najglasovitijih zbirki pjesama. Pjesme u filmu govori glumac HNK Zagreb Dragan Despot, a snimljene su na lokalitetu Mogorjela kod \u010capljine. O pjesnikovom poetskom univerzumu, njegovom gotovo do savr\u0161enstva izbru\u0161enom stihu, filozofskim i lirskim referencama, govore Ante Stama\u0107, Petar Gudelj, \u017deljko Ivankovi\u0107, Enver Kazaz, Slobodan Prosperov Novak i Tonko Maroevi\u0107. \u201cVeselko Koroman dopisni je \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i odnedavno \u010dlan Akademije Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Od posljednjeg rata \u017eivi u svom rodnom mjestu u Hercegovini sa svojim knjigama i pjesni\u010dkim izazovima. Sre\u0111uje svoje spise i pi\u0161e dalje zaokru\u017euju\u0107i svoj pjesni\u010dki svemir\u201d, ka\u017ee prof. dr. Miroslav Palameta.<\/div>\n <\/p>\n
<\/strong>
Jedan nevoljni \u010dovjek
opet je pru\u017eio ruku
Crv ujede ru\u017eu
nesta vjetra u travi
Moj pas
\u010deka slu\u010dajnu kost
i cvate od njegova sjaja<\/p>\n
\u201cPrepoznavaju\u0107i od po\u010detka svog rada ba\u0161tinjeni kulturolo\u0161ki, poglavito jezi\u010dni kontekst kao bitnu odrednicu svog osobnog intelektualnog identiteta, istra\u017eivao je i prou\u010davao sve one pisce koji su pisali hrvatskim jezikom u Bosni i Hercegovini od po\u010detka XVII. do kraja XX. stolje\u0107a. Rezultat tog skoro polustoljetnog rada tri su opse\u017ene knjige: Hrvatska proza, Hrvatsko pjesni\u0161tvo i Hrvatska drama Bosne i Hercegovine o fra Matije Divkovi\u0107a do danas, nezaobilazni doprinos povijesti hrvatske knji\u017eevnosti i njezine dugostoljetne ukorijenjenosti u autorovu bosanskohercegova\u010dkom zavi\u010daju\u201d, ka\u017ee prof. Palameta.<\/p>\n
\u201cPrva je da osobno poznajem Veselka Koromana i da sam ima tu \u010dast i zadovoljstvo, s vremena na vrijeme, susretati se s njime i provoditi vrijeme u izuzetno ugodnim i zanimljivim razgovorima. Druga \u010dinjenica je da sam veliki obo\u017eavatelj Koromanove poezije, ali i po\u0161tovatelj njegovog ukupnog knji\u017eevnog i dru\u0161tvenog anga\u017emana. A tre\u0107a, da sam se od prije nekoliko godina malo ozbiljnije po\u010deo baviti televizijskom i filmskom produkcijom. I tako se, iz svega toga, rodila ideja o dokumentarnom filmu o Veselku Koromanu\u201d, ka\u017ee Vukoja. Slijedilo je prikupljanje novca za film \u2013 nakon \u0161to je prije vi\u0161e od dvije godine pro\u0161ao na Natje\u010daju za kinematografiju FBiH, stvoreni su preduvjeti za realizaciju ovog filma. U projekt su od po\u010detka bili uklju\u010deni i Vukojini prijatelji i suradnici Josip Bla\u017eevi\u0107 i Dragan Komadina. Za re\u017eiju je bio zadu\u017een Dragan Komadina, a za kameru i ton Mario Rozi\u0107 i Alen Hod\u017ei\u0107. Najosjetljiviji segment filma bio je odabir osobe koja \u0107e govoriti Koromanovu poeziju. Izbor je pao (najbolji), na Dragana Despota, glumca i prvaka drame HNK u Zagrebu, ina\u010de Mostarca po ro\u0111enju, koji, na vlastitu inicijativu, Koromanove stihove govori izravno u kameru. Za monta\u017eu i grafiku pobrinuo se Josip Bla\u017eevi\u0107, a za postprodukciju tona Zlatko \u017dug\u010di\u0107 iz Alfa filma iz Zagreba. Narator filma je \u017deljko Tomac.<\/p>\n
\u201cSvi koji ga malo bolje poznaju, znaju koliko je Veselko Koroman samozatajan \u010dovjek, nesklon javnim nastupima i pojavljivanju u medijima. Svjesni smo da je snimanje ovoga filma za njega bilo ponekada i stresno i zahtjevno. Tim vi\u0161e cijenimo njegovu suglasnost da uop\u0107e krenemo u realizaciju ovoga filma, kao i njegov osobni anga\u017eman i sudjelovanje u samome filmu. Veselko, iskreno i od srca, jo\u0161 jednom hvala\u201d, rekao je Vukoja. Uz samog Koromana, Vukoju i prof. Palametu, u programu predstavljanja filma u sklopu \u201c\u0160imi\u0107evih susreta\u201d nastupio je i Drago Grgi\u0107 – Godra, koji je uglazbio Koromanovu pjesmu \u201cDo\u0107i \u0107e vrijeme blagog naroda\u201d i koji je tu pjesmu i odsvirao na gitari i otpjevao. I za kraj, jo\u0161 jedna misao prof. Palamete o Koromanovoj poeziji.
\u201cKoromanova poezija izvire naj\u010de\u0161\u0107e iz osobite suprotstavljenosti \u010dovjeka i svijeta, iz one kognitivne to\u010dke koja se propituje podjednako i o bi\u0107u svemira i o sebi samoj, o pojavnostima iz one jednosmjerne upitnosti koja je oduvijek odre\u0111ivala taj odnos i pri tom generirala i mitsko i religijsko i metafizi\u010dko i egzistencijalisti\u010dko mi\u0161ljenje, dakako i najbolju poeziju. Bez namjere da opisuje i pou\u010dava, bez nakane da daje odgovore na postavljena pitanja, njegove pjesme samo u svojim jezi\u010dnim kristalizacijama svjedo\u010de o tom odnosu i zasnivaju svoju izvornost, svje\u017einu i lako\u0107u, svoju suvremenost i svevremenost, kona\u010dno svoj humanizam i istrajnost\u201d.<\/p>\n