Ovaj stru\u010dnjak dr\u017ei kako je upravo imid\u017e va\u017ean uvjet za pozicioniranje dr\u017eave na me\u0111unarodnoj politi\u010dkoj pozornici, plasiranje proizvoda na inozemna tr\u017ei\u0161ta, privla\u010denje turista i stranih ulaganja, dobivanje poslova u drugim dr\u017eavama, privla\u010denje talentiranih stanovnika, kulturnih i sportskih doga\u0111aja, te zadobivanje po\u0161tovanja u me\u0111unarodnim odnosima i mogu\u0107nost \u0161irenja vlastitih vrijednosti. Zapitali smo ga kakav imid\u017e nudi Hrvatska svijetu.<\/p>\n
– Hrvatska je tijekom posljednja dva desetlje\u0107a uspjela svoj imid\u017e repozicionirati od novonastale balkanske dr\u017eave optere\u0107ene agresijom i ratom, te naslje\u0111em socijalizma – u lijepu, privla\u010dnu i atraktivnu mediteransku turisti\u010dku destinaciju. No, recentna istra\u017eivanja provedena u pojedinim europskim dr\u017eavama, osim za\u017eivljavanja hrvatskih jadranskih aduta u globalnoj svijesti, ostale prednosti, poput bogate turisti\u010dke ponude u kontinentalnoj Hrvatskoj, gospodarskih prednosti, kulturne i povijesne ba\u0161tine… ostale su nedovoljno percipirane.<\/p>\n
Zbog toga je Hrvatska, osim turisti\u010dke ponude, jo\u0161 prili\u010dno nepoznata u svijetu, a neke njezine konkurentne prednosti \u010dak u regionalnim okvirima prili\u010dno su nepoznate i neiskori\u0161tene. Ako Hrvatska \u017eeli oja\u010dati globalnu poziciju i konkurentsku prednost u regiji, nu\u017eno \u0107e morati vi\u0161e pozornosti voditi o svome imid\u017eu u dr\u017eavama o kojima ovisi njezin uspjeh ili neuspjeh. No, prije toga mora posti\u0107i konsenzus oko vlastitog identiteta te vlastite vizije budu\u0107nosti. Moramo ulo\u017eiti napore da poka\u017eemo da Hrvatska nije samo destinacija za u\u017eivanje, ve\u0107 i zemlja proizvodnje, kreativnosti, znanosti i tehnologija… <\/p>\n
Spominjete Turke koji su odli\u010dno iskoristili svoje sapunice za promociju svoje pro\u0161losti i kulture. Britanci su organizirali Olimpijske igre kako bi dodatno ispromovirali svoje vrijednosti, kulturu, gospodarstvo… Abu Dhabi se sjajno reklamirao u filmu \u201cSeks i grad\u201d. Europski gradovi natje\u010du se za titulu grada kulture… O\u010dito se promotivni trendovi uvelike mijenjaju.<\/p>\n
– Turci su svojim sapunicima puno postigli \u2013 od promocije svoje povijesti do na\u010dina \u017eivota, kulture i vrijednosti. Na taj su na\u010din razbili mnogobrojne stereotipe pobolj\u0161ali svoj imid\u017e. Time se stekli osnovne uvjete i za ja\u010danje gospodarske i politi\u010dke dominacije na Balkanu. Osim sni\u017eavanja cijena prijevoza i smje\u0161taja, u porastu je kreiranje novih turisti\u010dkih proizvoda, koji te\u017ei\u0161te stavljaju na emocije i do\u017eivljaj. Zato dr\u017eave i regije u svojoj promociji posljednjih godina koriste sve skuplje metode \u2013 od spotova na vode\u0107im TV mre\u017eama i luksuznih priloga u vode\u0107im svjetskim \u010dasopisima do pojavljivanja u filmovima visoke gledanosti, organiziranja presti\u017enih kulturnih, zabavnih ili sportskih doga\u0111aja.<\/p>\n
Filmovi su posebna pri\u010da kada je stvaranje imid\u017ea neke dr\u017eave u pitanju.<\/p>\n
– Film predstavlja jedan od utjecajnijih komunikacijskih i promotivnih kanala, uz pomo\u0107 kojega se mogu brendirati destinacije. Dr\u017eave i gradovi te njihove turisti\u010dke zajednice pla\u0107aju hollywoodskim producentima zna\u010dajne svote da svoj sljede\u0107i film snime ba\u0161 na njihovim lokacijama. Bolji poznavatelji filma ka\u017eu da je promocija destinacija i pojedinih brendova na filmu jedan od najisplativijih ali i najbezazlenijih oblika promocije. Filmske pri\u010de mogu biti sjajne platforme i za nametanje ideologija svih vrsta, koje naj\u010de\u0161\u0107e nisu toliko vidljive ali dobro utje\u010du na publiku. <\/p>\n
Kakva je situacija s na\u0161im filmom? \u010cini se da vi\u0161e prevladavaju tu\u017ene, sumorne pri\u010de od onih vedrijih i potencijalno gledanijih.<\/p>\n
– Hrvatska se do sada vrlo slabo koristila mogu\u0107nostima promocije filmom iako je izrazito slikovita i lijepa zemlja. Snimanja kod nas postala su rijetka jer je tranzicijska konkurencija dala puno ve\u0107e pogodnosti filma\u0161ima i odmamila ih u Ma\u0111arsku, Rumunjsku, Bugarsku…, a Hrvatska je postala preskupa i jako komplicirana za dobivanje dozvola. Unato\u010d tome \u0161to je iznimno po\u017eeljna kao filmska lokacija jer na dva sata vo\u017enje imate i more, i planine, i metropolu, i ravnicu, i srednji vijek, i barok, i antiku i suvremenost, hollywoodski producenti ne \u017eele komplikacije, pa odlaze tamo gdje ih zovu i mole. HAVC je poku\u0161ao ne\u0161to u\u010diniti po tom pitanju ali, osim dolaska \u201cIgre prijestolja\u201d u Dubrovnik, jo\u0161 ne vidimo rezultate. <\/p>\n
Ekranizirani doga\u0111aji iz hrvatske povijesti ili sada\u0161njosti, koji su obi\u010dno stvarani u doma\u0107oj produkciji, nisu se uspjeli nametnuti na me\u0111unarodnom filmskom tr\u017ei\u0161tu, a i njihova je tematika rijetko prilago\u0111ena promociji Hrvatske. Uistinu bi te\u0161ko bilo izdvojiti neki hrvatski film, nakon \u010dijeg gledanja bi netko u Chicagu, Parizu ili Helsinkiju po\u017eelio otputovati u Hrvatsku i u\u017eivo upoznati njezine ljepote, povijest ili ba\u0161tinu. Pozitivan primjer je Bre\u0161anov \u201cKako je po\u010deo rat na mom otoku\u201d koji na zanimljiv na\u010din govori o po\u010detku Domovinskog rata i promovira dalmatinske otoke.<\/p>\n
Dakle, \u0161to nam je \u010diniti kako bi Hrvatska kona\u010dno po\u010dela \u0161armirati svijet svojim ljepotama s velikih ekrana u svjetskim sredi\u0161tima mo\u0107i? <\/p>\n
– Dva su na\u010dina. Prvi je da Hrvatska u\u010dini jo\u0161 vi\u0161e kako bi olak\u0161ala snimanja na svome terenu te zainteresirala svjetske producente za na\u0161e pri\u010de, junake i lokacije. A drugi je da doma\u0107i filma\u0161i po\u010dnu masovnije snimati gledljivije i atraktivnije filmove, u kojima \u0107e Hrvatska izgledati privla\u010dnije, i kroz koje \u0107emo na atraktivniji na\u010din progovoriti o svojoj povijesti, velikanima, ljepotama prirode… <\/p>\n
Okanimo se pro\u0161losti<\/strong> Dobar dio biv\u0161ih nesvrstanih zemalja jo\u0161 veli\u010da Tita, pa za\u0161to ga ne iskoristiti kao svojevrsni brend u tom dijelu svijetu. Bit \u0107emo smije\u0161ni pred o\u010dima suvremenog svijeta ako budemo negirali ulogu prvog hrvatskog predsjednika ili se prema njemu odnosili s nepo\u0161tovanjem.<\/p>\n \u0160panjolci su imali gra\u0111anski rat pa danas sjajno pakiraju i prodaju svoju povijest, bez obzira \u0161to misle o Francu a \u0161to o njegovim protivnicima; Francuzi su bili podijeljeni tijekom Drugog svjetskog rata, pa danas od toga vi\u0161e nitko ne pravi problem… Austrija je domovina Hitlera, pa tko se ikad toga sjeti. Vrijeme je da i mi izi\u0111emo iz pro\u0161losti, jer nema naroda koji nema svijetle i tamne trenutke. Stvar je kako o njima govorimo i kako se prezentiramo svijetu.<\/div>\n
Kao rijetko koji narod stalno se borimo s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Pola dr\u017eave veli\u010da Tita i odbacuje Tu\u0111mana, a druga polovina slavi Tu\u0111mana a Tita smatra zlo\u010dincem. Osobno mo\u017eemo misliti \u0161to ho\u0107emo o obojici, no na nacionalnoj razini nikada ne\u0107emo posti\u0107i konsenzus oko njihova mjesta u povijesti. To \u0107e donijeti vrijeme. Ali Tu\u0111man je bio prvi hrvatski predsjednik, i to ne mo\u017ee nitko izbrisati ili umanjiti. Isto tako Tito je bio dio na\u0161e povijesti, te \u010dinjenice moramo po\u0161tovati i prihvatiti.<\/p>\n
<\/strong> <\/p>\n