{"id":14847,"date":"2012-11-16T11:34:48","date_gmt":"2012-11-16T10:34:48","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2012\/11\/16\/u-zenici-promoviran-roman-qsnovi-i-tamaq-dusana-muse\/"},"modified":"2012-11-16T11:34:48","modified_gmt":"2012-11-16T10:34:48","slug":"u-zenici-promoviran-roman-qsnovi-i-tamaq-dusana-muse","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/u-zenici-promoviran-roman-qsnovi-i-tamaq-dusana-muse\/","title":{"rendered":"FOTO: U Zenici promoviran roman “Snovi i tama” Du\u0161ana Muse"},"content":{"rendered":"
U \u010ditaonici Op\u0107e biblioteke u Zenici u okviru Mjeseca knjige 2012. godine promoviran je roman Du\u0161ana Muse “Snovi i tama”. Pred ne\u0161to starijom publikom biv\u0161i novinar lista “Na\u0161a rije\u010d” iz Zenice promovirao je roman koji nosi dvije glavne zna\u010dajke, antiratnu ideju i autobiografsku crtu. <\/p>\n

U kriti\u010dkom osvrtu \u017deljka Grahovca isti\u010de se da roman “Snovi i tama” od po\u010detka do kraja prote\u017ee antiratnu ideju kroz stavove i ideje glavnog lika, gdje su i kroz sam naziv romana “Snovi i tama” predstavljena varka i stvarnost na\u0161eg vremena.

“U ovom romanu koji se pri\u010da u tre\u0107em licu, autor je na strani pojedinca, a glavni likovi su predstavljeni kao dvostrani\u010dno marginizirane li\u010dnosti. Pogled iskosa i sa strane nekog pojedinca koji nije bio u prilici ili se patio da se poistovjeti sa nekim stavom o \u017eivotu. Najve\u0107a dragocjenost ovog romana je ta da je u na\u0161oj zajednici bezbroj zbivanja na koje smo zaboravili s vremenom, a ponovo se projiciraju u ovoj knjizi kako bi nas podsjetili na sve to. Na neki ne nametljiv na\u010din poku\u0161ava se govoriti o tome kakvo je mjesto pojedinca u vrtlogu historije gdje svi imaju druge ciljeve”, rije\u010di su kriti\u010dara ovog romana, \u017deljka Grahovca.

Ina\u010de, Du\u0161an Musa je svoj prvi roman napisao prije 14 godine kada je predstavio svoju Knji\u017eevnu zbirku, a roman “Snovi i tama” dugo vremena je \u010dekao svoj danak da se predstavi \u010ditateljima.<\/p>\n

“Kada je rije\u010d o romanu, koncipiran je je od onih misli koja su nam se svima dogodila 1992. godine kada je rat po\u010deo. Svi smo se pitali kako \u0107e biti i kako \u0107e zavr\u0161iti. Upravo, zbog toga \u0161to roman obuhvata ono u \u010demu smo svi se zadesili, nisam imenovao gradove u romanu, Sarajevo, Bugojno, Mostar, Zenica, spominje se samo rije\u010d grad jer se to desilo u svakom gradu ali samo sa drugim odrednicama. Likovi su predstavljeni od poznate Tolstojeve o opisu sela i svijeta.”, rije\u010di su autora romana “Snovi i tama”, Du\u0161ana Muse, koji je kako isti\u010de kroz pisanje romana i istra\u017eivao historiju Bosne i Hercegovine, te poku\u0161ao na\u0107i “\u0161ifru” za\u0161to su skoro svi ratovi prolazili kroz BiH:

“Kroz prou\u010davanje nastojao sam saznati za\u0161to su se ratovi ba\u0161 de\u0161avali u BiH, ali nisam saznao to, saznao sam da se ve\u0107ina njih desila u prolje\u0107e i da su svi trajali neke tri-\u010detiri godine koliko je izdr\u017eala ekonomska baza, jer s vremenom nestane i municije i hrane i jednostavno stane”, zaklju\u010dio je Musa.<\/p>\n

Prema rije\u010dima autora romana, roman je predstavljen u sa\u017eetoj verziji, a tira\u017e je dostupan kako u Bosni i Hercegovini tako i u Srbiji gdje je \u010ditanost romana doista zadovoljavaju\u0107a, dok proizvodnja romana u Hrvatskoj nije pu\u0161tena zbog neke te\u017ee ekonomske situacije u kojoj se nalazi na\u0161 zapadni susjed.
<\/p>\n

Klix.ba<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U \u010ditaonici Op\u0107e biblioteke u Zenici u okviru Mjeseca knjige 2012. godine promoviran je roman Du\u0161ana Muse “Snovi i tama”. …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":14842,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-14847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14847"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14847\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}