\u2013 Hrvatska i njezina zakonodavna i izvr\u0161na vlast ne bi smjele \u010dekati idealno vrijeme gospodarskog razvitka zemlje u kojem bi se stvorili preduvjeti demografske obnove jer takvo idealno vrijeme nikad ne\u0107e postojati. Nu\u017eno je da se u Hrvatskoj ra\u0111a barem 55.000 djece godi\u0161nje. Zato treba stimulirati pove\u0107anje stope nataliteta daju\u0107i naknadu za svako ro\u0111eno dijete od 5000 do 10.000 eura. Unato\u010d problemima s prora\u010dunom i te\u0161koj gospodarskoj situaciji, kako bi se izbjegla depopulacija, izumiranje Hrvata, starenje i supstitucija stanovni\u0161tva, mora se donijeti odluka o izdvajanju dijela sredstava iz prora\u010duna za tu namjenu od 1,6 do 3,2 posto \u2013 iznijeli su teze Stjepan \u0160terc, prof. na geografskom odsjeku zagreba\u010dkog Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta, te Monika Komu\u0161anac, koja je na tom odsjeku na doktorskom studiju, u najnovijem broju \u010dasopisa Dru\u0161tvena istra\u017eivanja, Instituta dru\u0161tvenih znanosti.<\/p>\n
Dijaspora potencijal<\/strong><\/p>\n U radu \u201cNeizvjesna demografska budu\u0107nost Hrvatske \u2013 izumiranje i supstitucija stanovni\u0161tva ili populacijska revitalizacija\u201d isti\u010du da Hrvatska jo\u0161 uvijek ima demografski potencijal u zemlji, a posebno u dijaspori i mo\u017ee poticajnom politikom zaustaviti izumiranje i naglo starenje stanovni\u0161tva, koje je na prijelazu izme\u0111u duboke i izrazito duboke starosti. Na po\u010detku 90-ih Hrvatska je po sastavu stanovni\u0161tva bila stara, a ve\u0107 2011. bila je u dubokoj starosti s gotovo izjedna\u010denim udjelima mladog i starog stanovni\u0161tva. Prvi se put 2008. dogodilo da je udio starog stanovni\u0161tva (starijeg od 60 godina) ve\u0107i od udjela mladog stanovni\u0161tva (mla\u0111eg od 20 godina) i da je stanovni\u0161tvo Hrvatske bilo ve\u0107 na pragu izrazito duboke starosti. S obzirom na recesiju, veliku nezaposlenost i nestabilnost dru\u0161tva, smatraju autori, lako je predvidjeti da \u0107e Hrvati izumirati (10.000 osoba godi\u0161nje) i ponovno se iseljavati, a stanovni\u0161tvo \u0161ireg regionalnog i europskog prostora useljavati i postupno zamjenjivati autohtonu hrvatsku populaciju. Svjesni da je preseljavanje Hrvata s prostora biv\u0161e dr\u017eave pri kraju, napominju da klasi\u010dna hrvatska dijaspora (prekomorske i europske zemlje) ostaje na\u0161 potencijal. I trebalo bi stimulirati natalitet povratnika iz dijaspore, koji bi u hrvatskoj ostali dulje razdoblje.<\/p>\n \u0160to na to ka\u017ee na\u0161 poznati demograf prof. An\u0111elko Akrap? Iako se sla\u017ee s tezama iz objavljenog rada \u0160terca i Komu\u0161anac, po njemu bi bilo dobro da broj ro\u0111enih u nas dosegne i 60.000. Napominje da su mnoga istra\u017eivanja pokazala koji su bitni faktori koji negativno utje\u010du na natalitet.<\/p>\n Nordijci dobar primjer<\/strong><\/p>\n Na smanjenje broja ro\u0111ene djece, ka\u017ee, utje\u010de velika nezaposlenost me\u0111u mladima, a Hrvatska ima najve\u0107u stopu nezaposlenosti me\u0111u mladima, nerije\u0161eno stambeno pitanje, rad na odre\u0111eno vrijeme zbog kojih mladi i koji rade ne mogu ni poku\u0161ati preko kredita do\u0107i do krova nad glavom. Prof. Akrap smatra da se bez obzira na krizu dobrom populacijskom politikom mnogo toga mo\u017ee popraviti.<\/p>\n \u2013 U razvijenim se zemljama nu\u017ean stambeni prostor koji je potreban obitelji ne prepu\u0161ta bankarskom sustavu, nego ga dr\u017eava subvencionira, a ako pak netko ho\u0107e luksuz, onda ga sam pla\u0107a. Najbolju demografsku sliku u Europi imaju razvijene zemlje. Od 12 najrazvijenijih zemalja, samo tri nemaju dobru demografsku sliku, i to Njema\u010dka, Austrija, \u0160vicarska jer nemaju dobru socijalnu politiku prema \u017eenama, za razliku od nordijskih zemalja i Francuske. Ho\u0107e li mladi imati dijete ili ne, to treba biti pitanje njihova izbora, a ne da su u situaciji da, ako \u017eele imati djecu, to ne mogu jer im je ugro\u017eena egzistencija \u2013 ka\u017ee prof. Akrap.<\/p>\n Tko bi se \u017eelio useliti u Hrvatsku pa da spava pod \u0161atorom?<\/p>\n Demograf prof. An\u0111elko Akrap ne sla\u017ee se sa stajali\u0161tima onih koji su olako u stanju re\u0107i da \u0107e se demografski problem u Hrvatskoj u budu\u0107nosti rije\u0161iti useljavanjem stanovni\u0161tva iz drugih zemalja i uvozom radne snage. Na njihove izjave on odgovara pitanjem:<\/p>\n \u2013 Ako vlastitim ljudima ne mo\u017eete osigurati stan, zar \u2028\u0107e ti drugi ljudi do\u0107i u Hrvatsku i spavati pod \u0161atorom!?<\/div>\n <\/p>\n
<\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"