Visoko na politi\u010dkom dnevnom redu u BiH, odmah poslije ustavnih promjena, popisa stanovni\u0161tva i novih politi\u010dkih koalicija i dogovora nalazi se tzv. Mapa puta za izvoz proizvoda \u017eivotinjskog i biljnog porijekla. Me\u0111utim, ova rasprava pokrenuta je tek onog trenutka kada je bilo jasno da Hrvatska ulazi u EU. <\/p>\n
Agencija Fena, prenose\u0107i detalje istra\u017eivanja centra “Populari”, mapa puta jo\u0161 nije implentirana, problematika se vrti oko jednostavnih pitanja, a za odgovore ostajemo uskra\u0107eni. <\/p>\n
Trenutno zakonodavstvo nije u skladu s pravnom ste\u010devinom EU, nepotpuno je i nemogu\u0107e ga je implementirati do kraja.
Opasnost da se granice za izvoz zatvore<\/p>\n
– Osim ako ne uskladimo sve procedure sa standardima EU niti jedan proizvod koji nije provjeren ne\u0107e pro\u0107i granicu po\u010dev\u0161i od sljede\u0107e godine, poruka je iz istra\u017eivanja koje je proveo istra\u017eiva\u010dki centar “Populari”. <\/p>\n
Populari je u posljednjih nekoliko mjeseci napravio istra\u017eivanje o temi dobrobiti \u017eivotinja na farmama, konceptu o kome se jako malo pri\u010dalo, a bez kojeg usvojeno zakonodavstvo ne zna\u010di puno. U ovoj organizaciji smatraju da je neefikasno i pogre\u0161no pokrenuti rasprave na ovako bitne teme tek kada postoji realna opasnost da se granice za izvoz zatvore, ali vjeruju da je potrebno uraditi prave i kvalitetne studije koje razumije i \u0161ira javnost.<\/p>\n
Interes koji je tema dobrobiti \u017eivotinja dobila, tako\u0111er je motivirala “Populari” da pro\u0161iri istra\u017eivanje, te su napravljena dva odvojena izvje\u0161taja: jedan, koji analizira EU obveze koji su propisane u ovoj oblasti, te odgovor bh. vlasti na njih i drugi izvje\u0161taj koji je podr\u017ealo veleposlanstvo Velike Britanije u BiH, a namijenjen je \u0161iroj publici, jer obra\u0111uje ne samo dobrobit \u017eivotinja, nego i sigurnost hrane i ekonomske aspekte BiH izvan europskog tri\u0161ta. <\/p>\n
Gra\u0111ani BiH jedu najmanje mesa u Europi<\/p>\n
Kao zemlja koja \u017eeli u\u0107i u EU, BiH mora reformirati cjelokupan veterinarski sektor u smjeru EU zakonodavstva. Trenutno zakonodavstvo nije u skladu s pravnom ste\u010devinom EU, nepotpuno je i nemogu\u0107e ga je implementirati do kraja. <\/p>\n
Interes za dobrobit \u017eivotinja je veliki. Potro\u0161a\u010di, oni koji konzumiraju meso i koji \u017eele znati njegovo porijeklo, ali i oni koji proizvode hranu i idu za profitom. <\/p>\n
Sredi\u0161nje pitanje ovog izvje\u0161taja je odnos izme\u0111u ljudi, \u017eivotinja i ekonomije, sigurnost hrane, zdravlje i ekonomija koja stoji iza toga. <\/p>\n
U svijetu postoji ogromna potra\u017enja za mesom. U razdoblju od 50 godina, od 1960. do 2010., potro\u0161nja mesa u svijetu pove\u0107ala se s oko 22 na gotovo 40 kilograma po stanovniku godi\u0161nje. Koli\u010dine koje jedu gra\u0111ani BiH, za razliku od op\u0107e percepcije, relativno su male. Prosje\u010dan Bosanac tro\u0161i 21,3 kg mesa svake godine, \u0161to zna\u010di da gra\u0111ani BiH jedu najmanje koli\u010dine mesa u Europi. <\/p>\n
Potro\u0161nja piletine porasla 100 posto<\/p>\n
Osim toga, \u010dini se da potro\u0161a\u010di u BiH jo\u0161 uglavnom tra\u017ee takozvanu “tvrdu kvalitetu”, \u0161to zapravo zna\u010di samo osnovnu higijenu. Iako gra\u0111ani BiH tradicionalno najvi\u0161e jedu govedinu i svinjetinu, potro\u0161nja mesa peradi, a posebno piletine, udvostru\u010dila se od rujna 2010. godine. <\/p>\n
Mesud Lakota, tajnik Udruenja za za\u0161titu interesa potro\u0161a\u010da u BiH, vjeruje da je razlog ovome cijena. On pretpostavlja da su potro\u0161a\u010di jednostavno \u201czamijenili kvalitetu kvantitetom, te je stoga potro\u0161nja pile\u0107eg mesa porasla za 100 posto. Pile\u0107e meso je obi\u010dno najjeftinije meso koje se mo\u017ee na\u0107i i sve dok namirnice zadovoljavaju osnovnu kvalitetu, sanitarne i kriterije sigurnosti hrane, one \u0107e prona\u0107i kupca, ukoliko je cijena adekvatna. <\/p>\n
Optere\u0107eni op\u0107enito lo\u0161im \u017eivotnim standardom i uglavnom zabrinuti kako \u0107e spojiti kraj s krajem, ve\u0107ina potro\u0161a\u010da u BiH uglavnom se ne brine puno za suvremene trendove u proizvodnji hrane u EU. Kompleksan, i jo\u0161 te\u017ei za izmjeriti, koncept dobrobiti \u017eivotinja kao takav nije poznat u BiH. \u010cak i oni koji se profesionalno bave ovim pitanjem te\u0161ko artikuliraju zna\u010denje svega ovoga.
\u0160to to\u010dno dobrobit \u017eivotinja zna\u010di?<\/p>\n
Parlamentarna skup\u0161tina BiH usvojila je prvi Zakon o za\u0161titi i dobrobiti \u017eivotinja, nakon kratkoro\u010dne preporuke Europskog partnerstva za BiH, usvojenog 2008. godine. Od tada su usvojeni potrebni podzakonski akti da bi se osigurala daljnja harmonizacija s propisima EU koji se ti\u010du dobrobiti \u017eivotinja. Ali sude\u0107i prema stanju na terenu, jednoglasno usvajanje zakona u institucijama BiH nije osiguralo nesmetanu provedbu u praksi. Jo\u0161 ne postoji razumijevanje u BiH o tome \u0161to to\u010dno dobrobit \u017eivotinja zna\u010di, niti postoji bilo kakvo razumijevanje o dodatnoj vrijednosti i konkurentnosti koju dobrobit \u017eivotinja stvara. S obzirom na to da je profit pitanje broj jedan za proizvo\u0111a\u010de, \u010dinjenica da su propustili ovu poruku pokazuje koliko daleko je BiH iza drugih zemalja u Evropi.<\/p>\n
Vrijednost proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa standardima za dobrobit \u017eivotinja je ogromna i jo\u0161 se treba u cijelosti razumjeti i u eti\u010dkom i u ekonomskom smislu. Dobrobit \u017eivotinja je tako\u0111er i jedna od prepreka koja se lako mo\u017ee rije\u0161iti da bi se unaprijedio ovaj sektor u cijelosti. Prije nego BiH bude imala mogu\u0107nost da izvozi proizvode u EU, mora reorganizirati svoje doma\u0107e strukture, posti\u0107i visoku kvalitetu proizvoda, te postati konkurentan partner u regiji. <\/p>\n
-U velikom broju pitanja koja treba rije\u0161iti prije nego bh. proizvo\u0111a\u010di mesa budu mogli lako pristupiti tr\u017ei\u0161tima izvan svojih granica, dobrobit \u017eivotinja tako\u0111er mora biti dio ovih reformi. Sve dok postoje pitanja koja su izdvojena ustranu kao manje bitna, poput dobrobiti \u017eivotinja, ne\u0107e biti pravog plana za EU u BiH, navodi centar Populari.<\/div>\n
Iako gra\u0111ani BiH najvi\u0161e jedu govedinu i svinjetinu, potro\u0161nja mesa peradi, a posebno piletine, udvostru\u010dila. Optere\u0107eni op\u0107enito lo\u0161im \u017eivotnim standardom …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":15223,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-15224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15224"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15224\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15223"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}