Predsjednik ste HAZU, recite ne\u0161to vi\u0161e o ideji nastanaka ove Akademije?<\/strong><\/p>\n Studiraju\u0107i povijest Crkve, franjeva\u010dkog reda i hrvatskog naroda susreo sam se u Rimu s podatcima\u00a0 o Hrvatima koji su po svojim djelima poznatiji u Rimu nego u knjigama koje su bile dostupne na\u0161oj\u00a0 mlade\u017ei. Tako su izvori\u0161ta na\u0161e Akademije vi\u0161estruka:<\/p>\n 1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa sjedi\u0161tem u Mostaru – HAZU – ima svoje izvori\u0161te u povijesti hrvatskih akademija izvan Hrvatske. Tragovi takvih akademija i srodnih institucija od Hrvata u tu\u0111ini postoje ve\u0107 u XV. stolje\u0107u. Vezani su uz imena hrvatskih polihistora Andrije Jamometi\u0107a iz Nina (u Udini) i Ivana Viteza od Sredne (u Budimu).<\/p>\n 2. Kao slu\u017ebeni po\u010detak hrvatskih akademija u dijaspori smatra se godina 1599. Ve\u0107 tada djeluje u Rimu Ilirska akademija – Akademia Linguae IIlyricae i glavni joj je cilj studij hrvatskog jezika. \u010clanovi Ilirske akademije su bili Hrvati i stranci. U mozaiku svih aktivnosti hrvatskih akademija u dijaspori uvijek su istaknuto prepoznatljive ove tri: – briga o Hrvatima i hrvatskom stvarala\u0161tvu u tu\u0111ini, predstavljanje Hrvata pred svjetskom javno\u0161\u0107u i za\u0161tita svih prava Hrvatskog naroda u dijaspori i u Hrvatskoj, uz po\u0161tivanje zakona i svojstvenosti dr\u017eava doma\u0107ina usmjerenost na op\u0107u korist Hrvatskoj.<\/p>\n 3. Me\u0111u hrvatskim udrugama na akademskoj razini u dijaspori, dvije djeluju pod naslovom akademija:\u00a0 Hrvatska akademija Amerike – HAA (The Croatian Academy of America), utemeljena u New Yorku 1953. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori – HAZU\/D (Kroatische Akademie der Wissenschaften und der Kunst in Diaspora), utemeljena u Baselu, 25. o\u017eujka 1978. godine. Njihovim iskustvima i praksom vodili smo se pri osnivanja na\u0161e Akademije u Mostaru.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pravne temeljnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su Statut HAZU, Poslovnik, Pravilnik i drugi slu\u017ebeni akti.<\/p>\n Recite ne\u0161to vi\u0161e o HAZU, kako funkcionira, \u0161to radi, koje sadr\u017eaje ima i sl.?<\/strong><\/p>\n HAZU je u stanju formiranja. U HAZU postoje razredi, instituti, zavodi, odbori, ustanove …:<\/p>\n Akademijini razredi su:<\/strong> <\/span>I. Razred za dru\u0161tvene znanosti; II. Razred za humanisti\u010dke znanosti;\u00a0 III. Razred za prirodne znanosti;\u00a0 IV. Razred za medicinske znanosti; V. Razred za knji\u017eevnost i filolo\u0161ke znanosti; VI. Razred za tehni\u010dke znanosti: VII. Razred za umjetnosti; Akademijini instituti su: I. Institut za povijest; II. Institut za hrvatski jezik;III. Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja<\/p>\n Akademijini zavodi su:<\/strong> <\/span>I. Zavod za statistiku; II. Zavod za demografiju i III.\u00a0 Zavod za \u017ertve ratova<\/p>\n Akademijini odbori su: <\/strong> <\/span>I. Odbor za gospodarstvo; II. Odbor za medije; III. Odbor za dijaspora IV. Odbor za ekumenizam i me\u0111ureligijske djelatnosti.<\/p>\n Akademijine ustanove su:<\/strong> <\/span>I. Pismohrana \u2013 arhiv, II. Knji\u017enica,\u00a0 III. Muzej, IV. Galerija\u2026<\/p>\n Svi organizacijski dijelovi Akademije imaju vlastite pravilnike o unutarnjoj organizaciji, koje na prijedlog\u00a0 doti\u010dnog organizacijskog dijela donosi Predsjedni\u0161tvo Akademije. Uvjereni smo da smo postavili sigurne temelje na kojima \u0107e se\u00a0 mo\u0107i izgraditi prepoznatljivi Akademijini razredi, instituti, zavodi, odbori, ustanove.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Koji \u0107e biti prvi koraci\u00a0 HAZU BiH? <\/strong><\/p>\n Prije svega, morat \u0107emo poraditi na daljem organizacijskom ustrojstvu HAZU, primiti nove \u010dlanove, organizirati razrede, a onda pobrinuti se za sredstva, izraditi program rada, izraditi prora\u010dun i pobrinuti se za njegovo ostvarenje, a jedna od prvih zada\u0107a bit \u0107e poku\u0161ati izraditi studiju o stvarnom stanju znanosti i umjetnosti u BiH s posebnim osvrtom na stanje znanosti i umjetnosti u hrvatskom narodu.<\/p>\n Istakli ste kako \u0107e HAZU \u010duvati i prou\u010davati hrvatski jezik?<\/strong><\/p>\n Jezik jednog naroda slika je njegove stvarnosti. Jezik je organ ljudske misli, rekao je jednom zgodom prof. Stojan Vrlji\u0107. Poznato je da je materinski jezik Hrvata kao jedina mater koju ne mo\u017ee\u0161 pa i ne smije\u0161 ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati. Jezik je temeljnica narodnog i dr\u017eavnog identiteta. Tijekom minulih stolje\u0107a hrvatski jezik je bio na meti otu\u0111ivanja i brisanja. Nepodno\u0161ljivi stav prema hrvatskom jeziku osje\u0107a i danas. Za mene jezik, vjera, nacija, kultura i civilizacija \u017eivot zna\u010di. To \u0107e biti jedna od na\u0161ih temeljnih zada\u0107a. Mogu\u0107nosti \u010duvanja i prou\u010davanja hrvatskoj jezika su vi\u0161estruke. U prvom redu treba osigurati zastupljenost hrvatskog jezika u medijima, u slu\u017ebenoj upravi. Posebno \u017eelimo omogu\u0107avati promoviranje hrvatskog jezika u obitelji, vrti\u0107u, \u0161koli, sredini, pa sve do sveu\u010dili\u0161ta i mas medija. Velika je to obveza svima nama, a Akademija \u0107e to uzeti kao jedan od prioritetnih zadataka.<\/p>\n \u0160to se dogodilo sa va\u0161im prijedlogom da se Zemaljski muzej daruje ovoj Akademiji?<\/strong><\/p>\n Kako je poznato, napisao sam i uputio\u00a0 jasan prijedlog o budu\u0107nosti\u00a0 Zemaljskog muzeju. Podsjetio sam kako je poznato, ne samo na\u0161oj, nego i \u0161iroj javnosti da je danas Zemaljski muzej u Sarajevu ugro\u017een. Tako\u0111er, upozorio sam\u00a0 kako su hercegova\u010dki franjevci \u010detiri godine prije Zemaljskog muzeja osnovali i otvorili javnosti Arheolo\u0161ki muzej u samostanu na Humcu koji i danas ne poznaje ugro\u017eenost i otvoren je posjetiteljima iz cijeloga svijeta. Manje je poznato da su na\u0161i fratri ne samo pratili i oboga\u0107ivali fondove Zemaljskog muzeja nego su upozoravali na arheolo\u0161ke lokalitete (fra An\u0111eo Nui\u0107), ostavljali svoje rukopise (fra Dujo Ostoji\u0107), nego i aktivno ure\u0111ivali etnolo\u0161ku zbirku (fra Branko Mariji\u0107) u Muzeju.\u00a0 Odgovor nismo dobili, a nismo vidjeli\u00a0 da su vrata Zemaljskog muzeja u Sarajevu \u201ezakovana\u201c. Zato mi na pamet pada poruka: \u201eVolimo da\u00a0 propadne sve nego da vi to \u010duvate\u201c.<\/p>\n Nedavno je otvorena knji\u017enica u Mostaru. Recite nam ne\u0161to vi\u0161e o istoj, fond knjiga, svrha i sl.? <\/strong><\/p>\n Knji\u017enice su hram ljudskih misli od vremena pojave prvog pisma prije skoro 5.000 godina do danas. One su hramovi ljudskoga duha, kaleidoskopi ljudskog znanja. Najavio sam\u00a0 otvorio Knji\u017enicu na blagdan\u00a0 sv. Andrije 30. studenoga 2012., na moj imendan. Na po\u010detku sam nazo\u010dnima rekao:\u00a0 Ovo je dan \u010destitanja i darivanja. Zahvaljujem na darovima svim \u010destitarima, a ja zauzvrat darujem svim ljudima dobre volje u mom zavi\u010daju knjigu i knjige \u2013 njih preko 75.000. ve\u0107i dio njih je ve\u0107 na slobodi smjestile su se na police, a druge\u00a0 – nekoliko tisu\u0107a \u010deka na oslobo\u0111enje Kada sve bude nastanjeno, katalogizirano, popisano onda\u00a0 ovo ne\u0107e biti Knji\u017enica\u00a0 fra Andrije Niki\u0107a \u2013 nego i njegova i Napretkova i Akademijina, i Znanstvena\u00a0 i povijesna, i me\u0111unarodna, i zavi\u010dajna, obiteljska,\u00a0 mladena\u010dka \u2026, kona\u010dno i dje\u010dja.<\/p>\n hum.ba<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"