\n
Izradom tradicionalnog drvenog posu\u0111a dvojica susjeda Hrvoje Artukovi\u0107 i Ante Me\u0111ugorac po\u010deli su se baviti prije pet godina. Budu\u0107i da su\u00a0 postali prepoznati u izradi svojih rukotvorina, predlo\u017eili su i svom susjedu Lovri Madunovi\u0107u\u00a0 da bolje upozna ljude sa izradom svojih rukotvorina\u00a0 od metala.<\/p>\n
<\/p>\n
Njihove\u00a0 vrijedne ruke stvorile su pregr\u0161t rukotvorina poput bukara, sinija,stapova, sa\u010deva, tepsija, tava i sl. Kroz razgovor s njima saznali smo kako je krenula suradnja i kako je izgledao njihov poslovni put u svijet rukotvorina.<\/p>\n
Kako ste do\u0161li na ideju izrade rukotvorina?<\/strong><\/p>\n Od malih nogu imao sam osje\u0107aj za starine, seosko sam dijete ro\u0111eno u slamarskoj ku\u0107i, tako da slobodno mogu re\u0107i da starine nisu za mene strane. Uvijek me je i privla\u010dio zvuk dipala, koje sam tek mogao sebi priu\u0161titi u 40-oj godini, kupujem ih iako nisam znao ni\u0161ta svirati na njima. Tada sam prona\u0161ao stari stap koji je ba\u010den prije 30 godina, koji me je prakti\u010dki odgojio, pa staru siniju, i \u010denjak i sve to sam uslikao. Nisam znao dalje\u00a0 kako da prezentiram stare rukotvorine, i tada po\u010dinje suradnja s udrugom\u201c Stap\u201c, i tako spoznajem zna\u010denje rukotvorina, te \u0161to je danas interesantno u izradi rukotvorina. Budu\u0107i da ja taj posao izrade rukotvorina ne poznajem predla\u017eem Anti Me\u0111ugorcu da krenemo zajedno u posao, na po\u010detku mu nisam\u00a0 konkretno rekao\u00a0 o \u010demu se radi, ali on je ipak pristao. Budu\u0107i da mu\u00a0 se pokojni otac bavio stolarstvom, pitao sam ga razumije li se u taj posao i tako po\u010dinje izrada. Dalje idemo sa izradom nekih stvari i tu nam poma\u017ee udruga \u201eStap\u201c, na na\u010din da smo stvorili\u00a0 mogu\u0107nosti\u00a0 da izla\u017eemo svoje radove.<\/p>\n \u0160to sve imate od rukotvorina?<\/strong><\/p>\n Na samom po\u010detku \u010dak smo kupovali i tra\u017eili starine, imali smo negdje oko 20-30 starina. Tada po\u010dinju sa stapom na\u0161a izlaganja u Sarajevu, Zagrebu, Bjelovaru, Mostaru, itd. i bili smo na neki na\u010din prisiljeni da ve\u0107 po\u010dinjemo vi\u0161e rukotvorina raditi. Ante ve\u0107 po\u010dinje\u00a0 konstantno izra\u0111ivati starine neke pomo\u0107u ma\u0161ine, neke ru\u010dno. U roku 4-5 godina imamo 450 artikala, sve od drveta, nisu samo starine ve\u0107 i \u0161iri krug. Izra\u0111ujemo rukotvorine od drveta poznatih na ovom podru\u010dju, jasen, hrast i smreka. Najpoznatija je na\u0161a\u00a0 izrada smrekove bukare, mo\u017eemo slobodno re\u0107i da je to hercegova\u010dki suvenir. Sam njezin miris, kada se ulije crno vino u bukaru daje mu posebnu aromu . Izradili smo i hercegova\u010dka kola, zapravo njihovu imitaciju od kojih su na\u0161i stari \u017eivjeli, bukare, sinije, stap, stolac repa\u0161 i jo\u0161 puno toga.<\/p>\n Kakav je interes za Va\u0161im rukotvorinama?<\/strong><\/p>\n Na po\u010detku na\u0161eg rada ljudi nas nisu ozbiljno shva\u0107ali, s vremenom i dobrom suradnjom sa Etnom selom u Me\u0111ugorju , mnogi su se upoznali sa na\u0161im radom. Na samom po\u010detku rada\u00a0 imali smo isporuku od 700 drvenih artikala u Ameriku, me\u0111utim tada kao i danas imamo problem kako isporu\u010diti stvari od starog drveta. Ako nas poslu\u017ei zdravlje, planiramo pro\u0161iriti na\u0161u ponudu, i kada bi uspjeli proslijediti na\u0161e proizvode na sve kontinente svijeta bili bi prezadovoljni.<\/p>\n Lovre kako ste Vi po\u010deli sa Hrvojem i Antom sura\u0111ivati?\u00a0 \u00a0<\/strong><\/p>\n Kolege su krivci, \u0161to sam tu s njima u Etno selu. Oni su do\u0161li tu godinu prije mene. Stjecanjem okolnosti, kada sam radio u Njema\u010dkoj, vidio sam \u010ditav kova\u010dki alat i dosta sam nau\u010dio od tada\u0161njeg gazde koji je bio kova\u010d po struci, gdje sam dio kova\u010dkog zanata i usavr\u0161io. Dolaskom tu s njima vidio sam kako tu ima vi\u0161e mogu\u0107nosti vezanih za moju struku. Cijeli me je \u017eivot vukao prema metalu u kojem sam dosta\u00a0 izradio, zaradio i postigao. Tu sam stvorio mali obrt kako bi ljudi vidjeli \u0161to radim. Na neki na\u010din ono \u0161to radim u radionici u Klobuku, predstavio sam u Etno selu . Ja vjerujem\u00a0 kako sam iz te male radionice napravio 15 ku\u0107a, \u0161to iz Hrvatske \u0161to iz BiH, gdje su ljudi gledaju\u0107i tu ljepotu, trud\u00a0 i kvalitetu suvenira, znali da mogu o\u010dekivati jednu ogradu na svojoj ku\u0107i koja \u0107e biti profesionalno ura\u0111ena. Tu sam donio neke stvari \u0161to sam radio u Njema\u010dkoj i ne\u0161to \u0161to sam prije izra\u0111ivao i tako je to krenulo.<\/p>\n \u0160to se sve mo\u017ee napraviti od metala?<\/strong><\/p>\n Materijal koji izdvajam iz proizvodnje ograde, koristim za izradu razli\u010ditih suvenira i tako dobivam ideje za njihovu izradu. Stalci za svije\u0107e, ki\u0161obrane, za razli\u010dite boce, lampe, sa\u010devi, tepsije, tave i jo\u0161 puno toga.\u00a0 U svaki suvenir je ulo\u017eeno mnogo truda i kreativnosti. To vi\u0161e nije posao suvenira, ve\u0107 se razvilo u pravi posao, i ne mo\u017ee se vi\u0161e nikako napustiti. Dolaze ljudi sa razli\u010ditih strana,\u00a0 izmjenjujemo iskustva o radovima, a isto tako pitaju mo\u017ee li biti izrada nekih stvari apstraktnije nego \u0161to jest, tako da\u00a0 je to za mene iznova izazov.\u00a0 Uvijek me vu\u010de da izradim ne\u0161to novo, u svakom komadu \u017eeljeza vidim ne\u0161to i to pretvaram u djelo. Jednostavno ideje se ra\u0111aju u hodu.<\/p>\n hum.ba Izradom tradicionalnog drvenog posu\u0111a dvojica susjeda Hrvoje Artukovi\u0107 i Ante Me\u0111ugorac po\u010deli su se baviti prije pet godina. Budu\u0107i da …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-15314","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15314","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15314"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15314\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15314"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15314"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15314"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"