{"id":15316,"date":"2013-01-07T12:56:49","date_gmt":"2013-01-07T11:56:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2013\/01\/07\/hrvati-imaju-animozitet-prema-cirilici-premda-je-ona-nase-srednjovjekovno-pismo\/"},"modified":"2013-01-07T12:56:49","modified_gmt":"2013-01-07T11:56:49","slug":"hrvati-imaju-animozitet-prema-cirilici-premda-je-ona-nase-srednjovjekovno-pismo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hrvati-imaju-animozitet-prema-cirilici-premda-je-ona-nase-srednjovjekovno-pismo\/","title":{"rendered":"Hrvati imaju animozitet prema \u0107irilici premda je ona na\u0161e srednjovjekovno pismo"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/>Na ogradi Osnovne \u0161kole u Ko\u010derinu kraj \u0160irokog Brijega niknulo je 12 u kamenu isklesanih \u0107irili\u010dnih slova visokih 1,4 metra, \u0161irokih metar i debelih 25 centimetara. Nemalo je to iznena\u0111enje za prosje\u010dnog \u010ditatelja kojemu se \u0160iroki Brijeg mo\u017ee vezati uz sva\u0161ta, ali vrlo te\u0161ko uz \u2212 \u0107irilicu.   <!--more-->  <\/p>\n<p>Pa sam se raspitao tko je to postavio i za\u0161to, tko je klesao slova u hercegova\u010dkom \u017eestacu i s kojom nakanom. Svi mi u Ko\u010derinu vele da o svemu tome najbolje zna Grgo Mikuli\u0107, ekonomist i direktor Turisti\u010dkog ureda \u0160iroki Brijeg, pjesnik, knji\u017eni\u010dar, klesar, kipar, etnolog, ljubitelj starina&#8230; Budu\u0107i da je rije\u010d o \u0107irilici, makar i \u201carvackoj\u201c, ipak me prvo zagolicalo pitanje kako su Ko\u010derinjani i Hercegovci, na glasu kao \u201c\u017eestoki\u201d Hrvati, prihvatili ta monumentalna slova u sredi\u0161tu naselja. <\/p>\n<p>\u2212 U po\u010detku je bilo nevjerice i \u010du\u0111enja, ali kad smo objasnili da se radi o starom hrvatskom pismu kojim je 1404. godine pisana i Ko\u010derinska plo\u010da, nadgrobni spomenik Vignja Milo\u0161evi\u0107a, koja se \u010duva u crkvenom prostoru crkve u Ko\u010derinu kao spomenik nulte kategorije, onda je sve sjelo na svoje. Radi se o tome da je forsiranje \u0107irilice u vrijeme dvije Jugoslavije kao srpskog pisma kod naroda stvorilo animozitet prema svakoj \u0107irilici, makar je ona, uz latinicu i glagoljicu, srednjovjekovno hrvatsko pismo, \u201carvacka \u0107irilica\u201c, kako se spominje u dodatku Polji\u010dkog statuta iz 1665. godine. Tako se dogodilo da smo s prljavom politi\u010dkom vodom izbacili i dijete, koje sada spa\u0161avamo \u2212 ka\u017ee Grgo. <\/p>\n<p>Ne bez ponosa Grgo isti\u010de kako su i prije HAZU-a, koji je organizirao znanstveni skup o temi \u201cHrvatska \u0107irili\u010dna ba\u0161tina\u201c, \u0160irokobrije\u017eani shvatili zna\u010denje tog pisma u kulturnoj povijesti Hrvata. Do sada je isklesano i postavljeno 12 slova na dvije postaje. Preostalih 15 slova bit \u0107e postavljeno na jo\u0161 tri postaje. Sve \u0107e to biti osvijetljeno i vidljivo za sve prolaznike koji idu cestama Mostar\u2013Split i Mostar\u2212Tomislavgrad\u2212Livno. <br \/>\u2212 Slova pi\u0161emo u vrlo kvalitetnom hercegova\u010dkom kamenu \u201crujan\u201c, koji nam je poklonila tvrtka \u201cDubint \u2212 Ko\u010derin\u201d, rezali smo ga u firmi \u201cAG Kamen\u201d, a ja sam se uhvatio klesarskog posla \u2212 ka\u017ee Grgo. <\/p>\n<p>Ali ne zaboravi spomenuti da je projekt napravila udruga \u201cSte\u0107ak\u201d i da su u dosada\u0161njem poslu najvi\u0161e pomogli Vlada Republike Hrvatske, Vlada Federacije BiH i Zapadnohercegova\u010dka \u017eupanija. A neprocjenjivu stru\u010dnu pomo\u0107 imali smo od doktorice znanosti Marinke \u0160imi\u0107 s Instituta za kroatistiku i slavistiku u Zagrebu. <br \/>\u2212 Na\u0161 je cilj da hrvatska \u0107irilica u UNESCO-u dobije status nematerijalne svjetske kulturne ba\u0161tine \u2212 dodaje Grgo. <br \/><img decoding=\"async\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" src=\"http:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/DesktopModules\/DnnForge%20-%20NewsArticles\/ImageHandler.ashx?Width=680&#038;HomeDirectory=%2fPortals%2f0%2f&#038;FileName=images%2f2013-01-06%2fNovosti%2fCIRI.jpg\" width=\"525\" \/><br \/>No, sve to nai\u0161lo je na \u017eestoke reakcije srpskih lingvista. Mo\u017eda je naj\u017ee\u0161\u0107i bio jedan od vode\u0107ih lingvista, profesor Milo\u0161 Kova\u010devi\u0107, koji ka\u017ee kako \u201cHrvati Srbima otimaju \u0107irilicu\u201d. Na znanstvenom skupu u HAZU-u, odr\u017eanom krajem 2012., podsje\u0107a prof. Kova\u010devi\u0107, iznesena je teza kako je \u201cod 11. do 18. stolje\u0107a na velikim dijelovima hrvatskog teritorija stanovni\u0161tvo svoje kulturne potrebe izra\u017eavalo (i) \u0107irilicom\u201d, te da se na srednjovjekovnim spomenicima \u201cmije\u0161aju i \u0107irilica i glagoljica\u201d. Kova\u010devi\u0107 to naziva \u201chrvatsko \u0161minkanje pro\u0161losti\u201d i primje\u0107uje da su se Hrvati tek u 2012. godini sjetili \u201csvojega\u201d pisma \u0107irilice zbog njihova puta prema EU-u, jer u Bruxellesu, kako ka\u017ee, \u017eele imati pravo prvenstva nad jezikom i pismom s Balkana.<\/div>\n<p> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Petar Milo\u0161 | Slobodna Dalmacija<\/strong><br \/><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Na ogradi Osnovne \u0161kole u Ko\u010derinu kraj \u0160irokog Brijega niknulo je 12 u kamenu isklesanih \u0107irili\u010dnih slova visokih 1,4 metra, <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hrvati-imaju-animozitet-prema-cirilici-premda-je-ona-nase-srednjovjekovno-pismo\/\" title=\"Hrvati imaju animozitet prema \u0107irilici premda je ona na\u0161e srednjovjekovno pismo\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":15315,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-15316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15316"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15316\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}