![](\"http:\/\/www.hkr.hr\/cms\/images\/upload\/2009\/Veljaca\/21_Subota\/puljic_v.gif\")
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Pulji\u0107 dao je intervju sarajevskom dnevniku ‘Dnevni avaz’ koji je objavljen u subotu, 21. velja\u010de, a razgovor prenosimo u cijelosti:
-Kako komentirate \u010dinjenicu da u Ambasadi BiH u Washingtonu nema nijednog Hrvata. Kazali ste da Vam je to ‘veoma zasmetalo’. O \u010demu se uistinu radi?<\/p>\n
Ne bih mogao komentirati to \u0161to u Washingtonu u Veleposlanstvu BiH nema ni jednog Hrvata. To samo konstatiram i pitam, tko je odgovoran za takvo stanje? Kada god mogu, prilikom posjete jednoj zemlji, redovno poku\u0161avam kontaktirati i na\u0161e veleposlanstvo u toj zemlji. Tako sam i, prigodom pohoda Americi, htio po\u0107i u tamo\u0161nje Veleposlanstvo BiH, ali nisam uspio jer nema veleposlanika. Osim toga, informiran sam da u Veleposlanstvu BiH u Washingtonu nema ni jednog Hrvata, a vjerujem da \u0107e se ve\u0107ina ljudi slo\u017eiti sa mnom da to nije u redu i da bi to svakako trebalo ispraviti.<\/p>\n
-Za\u0161to ameri\u010dka administracija nema podatke o izbjeglim Hrvatima i ko je po Vama odgovoran za to?<\/p>\n
Ne znam tko je sve odgovoran, ali smatram da je na\u0161e Veleposlanstvo u Americi kao i dr\u017eavni \u010delnici BiH du\u017eno prezentirati podatke o svim izbjeglim i progananim pa tako i o Hrvatima. Kada je rije\u010d o izbjeglim Hrvatima, posebno su to du\u017eni u\u010diniti predstavnici Hrvata u dr\u017eavi BiH. Osim toga, krajnje je vrijeme da du\u017enosnici na svim razinama shvate kako se trebaju zauzimati za sve i govoriti o svima, a ne samo o onima koji su njihove etni\u010dke pripadnosti. \u010cudno je i izvje\u0161\u0107e Visokog predstavnika, i to ne samo ovo posljednje, u kojem je izostavio podatke o Hrvatima s tim da postoji i niz nepotpunih informacija.<\/p>\n
-Da li dio krivice snose i politi\u010dki predstavnici Hrvata i li se uop\u0107e slabo radilo na povratku Hrvata u RS i druge dijelove BiH?<\/p>\n
Sigurno dio krivice snose i oni, ali to je tek dio krivice. Me\u0111utim, posebno je pitanje i vlasti u RS koja je opstruirala i opstruira povratak, jer sredstva koja su davana za povratak izbjeglica bilo u FBiH bilo u RS, nisu utro\u0161ena za povratak Hrvata. Najlak\u0161e je kao ispriku za neulo\u017eena sredstava za povratak Hrvata tra\u017eiti u tome da se Hrvati ne \u017eele se vra\u0107ati.<\/p>\n
-Kako uop\u0107e cijenite aktualnu hrvatsku politiku u BiH i ono \u0161to rade hrvatski politi\u010dari? Je li to kvalitetno politi\u010dko vodstvo? Da li je me\u0111u Hrvatima prisutno nejedinstvo i podjele (kao kod Bo\u0161njaka primjerice)?<\/p>\n
To je ve\u0107 toliko istro\u0161ena tema, da je otrcano govoriti o nejedinstvu u politici i neefiksanom dogovoru. Ujedno, \u010dim se po\u010dinju dogovarati, nastaje tolika sumnja i optu\u017ebe, da nama sa strane nije jendostavno prosu\u0111ivati. Iznena\u0111en sam nedosljedno\u0161\u0107u u politi\u010dkim stavovima. I oni koji se kunu u multietni\u010dku i cjelovitu BiH opstruiraju to zajendi\u0161tvo gdje god mogu. Time se jo\u0161 vi\u0161e ulijeva nepovjerenje u dobru volju za cjeloviti BiH u kojoj bi svi narodi i svi gra\u0111ani bili jednakopravni.<\/p>\n
-Tokom posjeta SAD-u, odnosno Washingtonu, kako su prenijele agencije, iznijeli ste podatak o tome da se tokom posljednje dvije godine iz Sarajeva iselilo 500 katoli\u010dkih obitelji. Mo\u017eete li nam re\u0107i o koliko osoba se radi prema Va\u0161im informacijama, gdje odlaze ti ljudi i o kakvim se tendencijama radi?<\/p>\n
Ne smatram da \u0107e razglabanje o brojkama polu\u010diti ikakav pozitivan rezultat. Iznio sam podatak koji imamo na temelju popisa vjernika do kojeg do\u0111u sve\u0107enici tijekom bo\u017ei\u0107nog blagoslova odnosno pohodu katoli\u010dkim obiteljima. Smatram potrebnim da svi mi poradimo na tome kako bi se svi u ovom i u svakom gradu u Bosni i Hercegovini osje\u0107ali kao u svom gradu u kojem vide perspektivu i koji \u0107e voljeti kao svoj grad i do\u017eivjeti se prihva\u0107enim u svojoj razli\u010ditosti. Potrebno je mijenjati javno mnijenje i pravni sustav kako bi svaki \u010dovjek bio jednak pred zakonom te da postoji jednaka sigurnost za sve. Iz Sarajeva kao i iz cijele BiH odlaze mnogi mladi jer u ovoj zemlji ne vide perspektivu i to je ono \u0161to sve nas mora zabrinuti, pa je sigurno da se i u Sarajevu ne radi samo o odlasku iz, nazovimo ih, politi\u010dkih, nego i gospodarskih razloga. Budu\u0107i da jo\u0161 uvijek \u017eivimo optere\u0107eni ratom i nerije\u0161enim unutarnjim politi\u010dkim stanjem, mnoge se stvari promatraju s etni\u010dkim optere\u0107enjem pa nam tako na\u0161e razli\u010ditosti, umjesto bogatstvom, postaju optere\u0107enjem. To je, svakako, nu\u017eno \u0161to prije mijenjati za \u0161to je potrebno svaku stvar nazvati pravim imenom i iskorijenjivati svaku vrstu nepravde. Posebnu odogovrnost u svemu nose oni koji su odgovorni na politi\u010dkom planu, kako doma\u0107i tako i me\u0111unarodni predstavnici, ali i svim mi u cijelom dru\u0161tvu nosimo svoju odgovornost pa tako i mi vjerski predstavnici.<\/p>\n
-Kakav je polo\u017eaj Hrvata u Sarajevu i FBiH?<\/p>\n
Ne bih se zaustavio samo na lokalnoj razini, nego treba govoriti o nejednakosti u dr\u017eavotvornom sustavu i to prije svega na entitetskoj razini. Hrvati ni u FBIH ni u RS nemaju mogu\u0107nost biti jednakopravni ni u zakonodavnoj ni u izvr\u0161noj vlasti. Ako je Sarajevo glavni grad multienti\u010dke i multikulturne BiH te se time ponosi i o tome se tako \u010desto govori, onda bi trebao istinski biti prepoznatljiv i strukturalno da je grad svih gra\u0111ana, a ne samo jednog naroda. \u010cudno je kako pojedini politi\u010dari, dok liju ‘krokodilske’ suze za multi\u2026 multi\u2026 dr\u017eavom BiH, potpuno se jednostrano postavljaju na polju jednakopravnosti i na taj na\u010din rade suprotno od onog za \u0161to tvrde da se zala\u017eu.<\/p>\n
-Tako\u0111er ste upozorili na tendencije iseljavanja Hrvata iz BiH. \u0160to Va\u0161a saznanja govore, koliki je uistinu danas broj Hrvata u BiH, koliko ih je u posljednjih nekoliko godina oti\u0161lo iz BiH i gdje?<\/p>\n
Svake godine pravimo statistiku, ne o Hrvatima nego o katolicima, a oni su najve\u0107im dijelom Hrvati. Tako se i po zavr\u0161etku 2008. godine pokazalo da je skoro u svakoj \u017eupi Vrhbosanske nadbiskupije manji broj vjernika. U Federaciji BiH jedno je vrijeme u poratnim godinama taj broj rastao radi povratka, ali ovih godina ponovno kre\u0107e prema dolje. U RS je stanje posebno te\u0161ko. Stari odumiru, a povratnicima je usporen povratak. Ne \u017eelim o tome govoriti jer to obeshrabruje. Onima koji se tome raduju, a izgleda da na \u017ealost ima i takvih, mogu u svoje ime i u ime mnogih poru\u010duti: mi ostajemo zajedno s drugima i druga\u010dijima i nastojat \u0107emo mijenjati stanje na bolje za svima koji su za to otvoreni.<\/p>\n
-Bojite li se da bi ovakvim raspletom doga\u0111aja Hrvati u BiH mogli postati manjina, nestati ili, pak, prestati biti va\u017ean faktor kao danas?<\/p>\n
Ima onih koji bi to htjeli, ali \u0107e ipak morati ra\u010dunati da mi postojimo i \u017eelimo opstati. Ukoliko politi\u010dari ne izbore jednaka prava, a me\u0111unarodna zajednica pogazi na\u010dela ljduskih prava, to ne zna\u010di da \u0107emo mi odustati od opstanka. Ne\u0107emo za\u0161utjeti tra\u017ee\u0107i jednaka prava.<\/p>\n
-Upozorili ste na probleme sa dozvolama za gradnju crkava u gradovima s muslimanskom vla\u0161\u0107u, poput Sarajeva. Tu je aktualan problem crkve na Grbavici. Da li je u me\u0111uvremenu rije\u0161en taj problem i dokle se do\u0161lo u vezi s rje\u0161avanjem tog slu\u010daja? Gdje, tako\u0111er, u BiH postoje problemi sa dozvoloma za izgradnju crkava? Kako komentirate takve pojave?<\/p>\n
Nije zahtjev jo\u0161 ispunjen, i nismo jo\u0161 po\u010deli graditi crkvu. Zar nije diskriminacija da na\u0161a bra\u0107a muslimani grade brojne d\u017eamije, dok mojim sve\u0107enicima i vjernicima stvaraju tolike administrativne probleme pa trebaju godinama \u010dekati lokaciju i dozvolu i tako se sasvim nepotrebno stvara lo\u0161a slika i o ovom gradu? Nama treba rije\u0161iti ne samo Grbavicu, nego i Dobrinju, Ilid\u017eu, Had\u017ei\u0107e itd. Ne trebam puno komentirati jer \u010dinjenice govore same za sebe i pokazuju da \u010desto nismo jednaki gra\u0111ani u ovoj svojoj zemlji i u ovoj svojoj dr\u017eavi.<\/p>\n
-Kako gledate na po\u010detak ustavnih promjena i \u0161to bi one trebale donijeti? Mogu li se u one u ovakvoj BiH uop\u0107e provesti?<\/p>\n
Za\u0161to se ne bi mogle provesti? One se moraju rje\u0161avati. Zar ne shva\u0107amo da je ovo na\u0161a zemlja, da smo mi njezina djeca i da grade\u0107i dr\u017eavu i ovu zemlju, gradimo ‘krov za svu svoju djecu’? Ustav treba tako napraviti da se u njemu svi prepoznamo kao slobodna, suverena i jendakopravna djeca. Ako budemo gradili ustav ‘otimaju\u0107i se’ tko \u0107e nad kim vladati, onda ga ne\u0107emo napraviti nikako ili ga ne\u0107emo napraviti kako treba.<\/p>\n
-Kako komentirate prijedlog o \u010detiri teritorijalne jedinice? On je najbli\u017ei prijedlogu lidera HDZ-a BiH Dragana \u010covi\u0107a o \u010detiri federalne jedinice, uklju\u010duju\u0107i Distrikt Sarajevo. Je li to, po Vama, mogu\u0107e rje\u0161enje?<\/p>\n
Ne znam \u0161to bih komentirao jer je to jo\u0161 u fazi definiranja. Ne bih to nazivao federalnim jedinicama nego regijama. Svaka dr\u017eava ima sustav vertikale i horizontale odnosno centralnu, regionalnu i lokalnu upravu. \u0160to \u0107emo izmi\u0161ljati ‘toplu vodu’ kada ve\u0107 to postoje mogu\u0107a rje\u0161enja i samo treba malo dobre volje da se to ugradi i u ovu dr\u017eavu.<\/p>\n
i\u0161e puta ste kazali da je Dejtonski sporazum donio nepravedan mir. Da li mislite da Hrvati u BiH trebaju dobiti svoj entitet ili teritorijalnu jedinicu i da bi se time rije\u0161ilo ‘hrvatsko pitanje’? Jeste li na stanovi\u0161tu da ono \u0161to imaju druga dva naroda, treba imati i tre\u0107i i kako to provesti?<\/p>\n
Nije moje o tome odlu\u010divati, nego samo kao gra\u0111anin razmi\u0161ljati. Dobro znamo da je Daytonski sporazum mijenjan i to svaki put na \u0161tetu jednakopravnosti Hrvata. Zadnja promjena izbornog zakona, koju je gospodin Petrischt proveo, jest nakaradna provedba na \u0161tetu Hrvata pa nismo jednakopravni ni u FBiH ni u RS. Jasno je da Daytonski sporazum zaustavio rat, ali je ono \u0161to je ‘slomljeno’ ratom sada krivo zaraslo. Kako to bolesno stanje izlije\u010diti? Odgovornost le\u017ei na onima koji su tako ne\u0161to potpisali. Oni su du\u017eni to ‘dijete staviti na noge’.<\/p>\n
-Da li bi politika stvaranja hrvatske federalne jedinice, odnosno neke nove ‘Herceg-Bosne’ mogla ponovno ko\u0161tati Hrvate, u drugim dijelovima BiH (osim Hercegovine). Tu prije svega mislimo na srednju Bosnu i Posavinu. Vjerovatno bi takvo \u0161to uklju\u010divalo nova ‘humana preseljenja’ na ‘svoj teritorij’.<\/p>\n
Ako su partneri Hrvatima u vlasti toliko pravedni, za\u0161to su tako malo sredstava ulo\u017eili za povratak Hrvata? Za\u0161to jo\u0161 i dalje poma\u017eu ‘curenje’ Hrvata? Za\u0161to se nisu zlo\u010dini nakon rata procesuirali? I bez ‘Herceg-Bosne’ nastavlja se iseljavanje s tim da se ne zna, je li humano ili nehumano? Ovdje se treba okrenuti pravdi i istinski prihvatiti sva tri naroda u jednakopravnosti na svim prostorima BiH.<\/p>\n
-Bojite li se da bi iscrtavanje karata po BiH ponovno moglo donijeti sukobe, nemire i patnje narodima u BiH?<\/p>\n
Ne znam \u0161to \u0107e biti? Oguglao sam na sve te prijetnje. Znam da se jo\u0161 nisam umorio tra\u017ee\u0107i jednaka prava i za svakog \u010dovjeka i za sve narode.<\/p>\n
-Je li mogu\u0107 raspad BiH, lider RS Milorad Dodik \u010desto time prijeti?<\/p>\n
Moram Vas podsjetiti da ne razgovarate s politi\u010darom nego s vjerskim poglavarom. Pogotovo, ja nisam niti javni tu\u017eilac niti sudac, a ni predstavnik me\u0111unartodne zajednice. Ako me pitate, \u0161to je moja \u017eelja onda \u0107u Vam odgovoriti: da se prestane s retorikom koja ubija. Treba nam retorika koja \u0107e svakog \u010dovjeka vrednovati i svaki narod uva\u017eavati u jednakim pravima u ovoj zemlji.<\/p>\n
-Kako gledate na polo\u017eaj Bo\u0161njaka i Hrvata u Republici Srpskoj? Kakvim bi ste ocijenili polo\u017eaj povratnika u RS, prije svega Hrvata?<\/p>\n
Nije va\u017eno kako ja gledam, nego je va\u017eno \u0161to \u010dinjenice govore o pravu i mogu\u0107nosti povratka, opstanka, sigurnosti osoba i imovine, mogu\u0107nost zaposlenja, lije\u010denja i sve drugo \u0161to spada na normalan \u017eivot. I danas ima nerazmljivih pojava. Tako sam npr. nedavno dobio podatke o kra\u0111i \u0161ume na\u0161ih prognanih katolika. Vlasnik prijavi kra\u0111u policiji u Derventi i tamo mu \u0161ef policije odgovori kako ne mo\u017ee ni\u0161ta jer ‘narod od ne\u010dega mora \u017eivjeti’. To vam govori jasno kakva su prava.<\/p>\n
-Nedavno je zapaljena d\u017eamija u Fazlagi\u0107a Kuli, ba\u010dena bomba na d\u017eamiju u Banja Luci. Je li bilo napada na crkve i koliko? Bojite li se opet pomra\u010denja umova, pa da se napadaju i spaljuju i druge d\u017eamije i katoli\u010dke crkve?<\/p>\n
Treba stati na kraj ‘zloj krvi’ koja zamra\u010duje pamet. Pogotovo treba stati na kraj \u0161irenju mr\u017enje putem bilo politike ili medija. Isto tako treba stati u kraj kriminalu, kra\u0111ama provalama, paljenjima itd. Ona struktura vlasti koja to ne \u017eeli uraditi, sebi sama potpisuje kraj. Europa to ne\u0107e ipak tolerirati kao demokratski sustav.<\/p>\n
-Upozorili ste na ‘vehabijsko pitanje’, istaknuv\u0161i da je to problem \u0161ire zajednice. Kakva su Va\u0161a, odnosno iskustva Crkve sa vehabijama i kako gledate na taj problem? Za\u0161to ste na stanovi\u0161tu da je to problem \u0161ire zajednice?<\/p>\n
O tome ne bih \u017eelio govoriti, jer za posljedicu mo\u017ee imati da meni ili mojim suradnicima stignu prijetnje ili bude obe\u0161\u010da\u0161\u0107ena neka crkva. Vi dovoljno znate kakva je to situacija.<\/p>\n
-Kazali ste da to nisu muslimani koje ste poznavali u djetinjstvu. Reisu-l-ulema Ceri\u0107 Vam je odgovorio da su ti ‘dobri, stari muslimani’ ubijani i zatvarani u logore poput Dretelja. Kako to komentirate?<\/p>\n
S gospodinom reisom Ceri\u0107em ne bih dijalogizirao preko medija. Bio bi red da nas dvojica porazgovorimo ili osobno ili u strukturi Me\u0111ureligijskog vije\u0107a. Ono \u0161to sam mislio to sam rekao, a kako \u0107e me tko tuma\u010diti, to je njegova stvar. Cijeli \u017eivot \u017eivim na ovim prostorima i imam dovoljno iskustva da mogu govoriti o tome.<\/p>\n
-Kakav je Va\u0161 odnos sa Islamskom zajednicom BiH i njenim poglavarom reisu-l-ulemom Mustafom ef. Ceri\u0107em nakon polemike u vezi s izgradnjom Doma za sve\u0107enike? Da li ste u me\u0111uvremenu razgovarali i da li problemi mogu biti izgla\u0111eni?<\/p>\n
U rje\u0161avanju unutar crkvenih stvari ili odnosa s dr\u017eavnim strukturama, nisam nikada prebacivao lopticu na njega, niti sam ga prozivao. On je zakoniti poglavar i tu strukturu po\u0161tivam i uvijek sam otvoren razgovarati. Ne moramo se u svemu slo\u017eiti, a nama je ipak na ovoj grudi i pod ovim nebom \u017eivjeti i istog Boga moliti.<\/p>\n
-Kakvim ina\u010de komentirate odnose muslimana i katolika na podru\u010dju BiH?<\/p>\n
Premalo se radi na procesu vra\u0107anja povjerenja. Dokle god ne bude izgra\u0111ena struktura jednakopravnosti u ovoj dr\u017eavi, bit \u0107e te\u0161ko na jednostavan na\u010din izgra\u0111ivati, povjerenje, pomirenje i pra\u0161tanje. Kao ljudi vjere, du\u017eni smo tra\u017eiti put su\u017eivota i uva\u017eavanja jedni drugih u razli\u010ditosti ali istih ljudskih i vjerskih prava.<\/p>\n
(HKR\/avaz)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Pulji\u0107 dao je intervju sarajevskom dnevniku ‘Dnevni avaz’ koji je objavljen u subotu, 21. velja\u010de, a razgovor prenosimo u cijelosti:
-Kako komentirate \u010dinjenicu da u Ambasadi BiH u Washingtonu nema nijednog Hrvata. Kazali ste da Vam je to ‘veoma zasmetalo’. O \u010demu se uistinu radi?<\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-154","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=154"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/154\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=154"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=154"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=154"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}