{"id":1544,"date":"2009-07-28T10:10:24","date_gmt":"2009-07-28T08:10:24","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/07\/28\/bijaa-generacija-u-spomen-na-dragu-galia\/"},"modified":"2009-07-28T10:10:24","modified_gmt":"2009-07-28T08:10:24","slug":"bijaa-generacija-u-spomen-na-dragu-galia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/bijaa-generacija-u-spomen-na-dragu-galia\/","title":{"rendered":"Bija\u010da: Generacija u spomen na Dragu Gali\u0107a"},"content":{"rendered":"
\"bijacagalic\"Neobi\u010dna i vjerojatno jedna od najoriginalnijih likovnih kolonija i ove godine se odr\u017eava u Bija\u010di, malom selu na krajnjem rubu op\u0107ine Ljubu\u0161ki i uz sami grani\u010dni prijelaz s Republikom Hrvatskom – \u201cBija\u010da 2009.\u201d Ovom likovnom kolonijom, koja se ove godine odr\u017eava \u010detvrti put, \u017eeli se o\u017eivjeti i oteti zaboravu sje\u0107anje na pokojnog Dragu Gali\u0107a, akademskog slikara koji je poginuo u 29. godini. <\/div>\n
Kolonija se odr\u017eava od 2006. zahvaljuju\u0107i njegovu ro\u0111aku Vinku Gali\u0107u, koji se nakon 40 godina \u017eivota u Puli vratio u Bija\u010du i svake godine okuplja poznate slikare, nekada\u0161nje Dragine kolege i prijatelje, danas poznate i priznate umjetnike koje je, zbog velikih obveza, ina\u010de te\u0161ko okupiti na jednom mjestu.<\/p>\n

Poginuo u 29. godini<\/strong><\/p>\n

Upravo pokojni Drago Gali\u0107 jedan je od najpoznatijih stanovnika sela Bija\u010de. Bio je prva generacija polaznika Srednje umjetni\u010dke \u0161kole u Sarajevu, koju je zavr\u0161io kao jedan od najboljih u generaciji. Tu umjetni\u010dku \u0161kolu zajedno s njim poha\u0111ali su i akademska slikarica Katarina Poli\u0107, Vlado Pulji\u0107, Florijan Mi\u010dkovi\u0107, veliki umjetnik u slikarstvu dana\u0161njice Seid Hasanefendi\u0107, profesor sarajevskog ALU-a, Jusuf Nik\u0161i\u0107… i mnogi drugi koji su svoj \u017eivotni put bilje\u017eili umjetni\u010dkom slavom. Ve\u0107ina njih, zajedno s pokojnim Dragom, zavr\u0161ili su Akademiju primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Nakon \u0161to je zavr\u0161io kao jedan od najboljih u klasi kod profesora Josipa Gerasija, Dragu Gali\u0107a je pozvala tada\u0161nja JNA da slu\u017ei vojsku u Beogradu. Umro je 1964. u 29. godini – pregazio ga je vlak na stanici u Pan\u010devu. Drago je bio deseto dijete, najmla\u0111e u obitelji, imao je jo\u0161 sedam sestara i dva brata, kod kojih se nalazi dio njegovih radova. \u010cetiri rada se nalaze u rodnoj ku\u0107i Drage Gali\u0107a, koju je obnovio njegov ro\u0111ak Kre\u0161o Gali\u0107, koji \u017eivi u Metkovi\u0107u, a u kojoj se nalazi jedini autoportret pokojnog Drage.<\/p>\n

Selo Bija\u010da o\u017eivjelo<\/strong><\/div>\n

<\/div>\n
U vrijeme kada je Vinko Gali\u0107, akademski kipar, pisac i pustolov, do\u0161ao u selo Bija\u010da, ovo selo nije imalo ni vodu ni struju, a danas uz sve to ima i asfaltiranu cestu.
Ove godine navr\u0161ava se 55 godina kako je generacija Vinka Gali\u0107a dobila diplomu Srednje umjetni\u010dke \u0161kole u Sarajevu, pa je u \u010dast toj obljetnici Vinko Gali\u0107 odlu\u010dio na koloniju pozvati svoju generaciju, a posebno one koji nisu imali prilike do\u0107i na ovu koloniju. Tako su se u ovom \u017eivopisnom kraju okupilo sedam umjetnika da rade: karikaturist, slikar i pisac Ladislav Kostijal, rodom iz Zenice, koji danas \u017eivi i radi u Rijeci; Katarina Poli\u0107, akademska slikarica koja je cijeli svoj radni vijek provela u Srednjoj umjetni\u010dkoj \u0161koli; Radoslav Ga\u0161i\u0107, akademski kipar iz Sarajeva; konzervator i profesor na sarajevskom ALU-u Nihad Bahtijarevi\u0107, Ibrahim Krzovi\u0107, povjesni\u010dar umjetnosti, i danas vrlo aktivan uz ostalo predaju\u0107i i povijest umjetnosti na sarajevskom ALU-u; Ljubomir Milojevi\u0107 iz Trebinja. Zanimljivo je da su ideju Vinka Gali\u0107a napokon prepoznale i gradske vlasti, pa je ove godine koloniju posjetio na\u010delnik Ljubu\u0161kog Nevenko Barbari\u0107. \u017delja Vinka Gali\u0107a je otvoriti i likovnu galeriju s radovima nastalim na koloniji. Koloniji su svoje slike darivali i ljubu\u0161ki slikari amateri, a svoj rad poslat \u0107e i Seid Hasanefendi\u0107, na\u0161 svjetski poznati slikar koji je bio na ovoj koloniji, ali je ove godine zbog velikih vru\u0107ina ipak odlu\u010dio ostati u Sarajevu.
Mnogi od umjetnika koji do\u0111u na ovu koloniju odu\u0161evljeni su samim \u017eivopisnim krajem iz kojeg prosto izaziva inspiracija, odu\u0161evljeni su ljubu\u0161kim krajem (s kojim se ve\u0107ina umjetnika upravo dolaskom na koloniju prvi put susre\u0107u), ali odu\u0161evljeni su \u0161to nakon 50 godina imaju priliku susresti se sa svojim nekada\u0161njim kolegama iz \u0161kole. Tako na se na koloniji u Bija\u010di stje\u010du neka nova prijateljstva, ali i obnavljaju stara. Ve\u0107ina onih kojih rade na koloniji kolege su iz \u0161kolskih dana. Neka prijateljstva traju ve\u0107 50 godina. Za svakog od njih veliko je zadovoljstvo sresti poznanike iz mladosti koji su sad zreli ljudi s mnogo znanja i iskustva. I dosta njih nisu samo slikari ili kipari, nego i pisci ili pjesnici, a kad se takvi umjetnici sastanu u \u017eivopisnom selu kao \u0161to je Bija\u010da, onda ono \u0161to se mora izroditi iz tog dru\u017eenja jesu sjajne pri\u010de i sjajna djela.<\/div>\n

<\/p>\n

A. Copf | Dnevni list<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"bijacagalic\"Neobi\u010dna i vjerojatno jedna od najoriginalnijih likovnih kolonija i ove godine se odr\u017eava u Bija\u010di, malom selu na krajnjem rubu op\u0107ine Ljubu\u0161ki i uz sami grani\u010dni prijelaz s Republikom Hrvatskom – \u201cBija\u010da 2009.\u201d Ovom likovnom kolonijom, koja se ove godine odr\u017eava \u010detvrti put, \u017eeli se o\u017eivjeti i oteti zaboravu sje\u0107anje na pokojnog Dragu Gali\u0107a, akademskog slikara koji je poginuo u 29. godini. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1543,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1544"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1544\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1543"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}