Vrlosin najve\u0107i vrh ljubu\u0161ke op\u0107ine, sa svojih 958 metara ili 962 metra iznad razine mora\u00a0 prema priru\u010dnom mjera\u010du visine, najvi\u0161i vrh tzv. Niske Hercegovine, jo\u0161 jednom je opravdao teorijske predpostavke svojega imena. Prema tim tvrdnjama Vrlosin ili Vrlosinj je kovanica od rije\u010di vrlo sine, ugleda se i sli\u010dno. Zaista s Vrlosina vrlo sine.<\/p>\n
<\/p>\n
Toliko daleko da se vidi i Jadransko more. Zasluga za to pripada sije\u010danjskoj buri koja je dodatno pro\u010distila zrak ispran obilnim ki\u0161ama, otkriv\u0161i dio mora izme\u0111u Plo\u010da i Trpnja! Lijepo se na prijepodnevnom suncu uo\u010dava i maleni oto\u010di\u0107 ispred Pelje\u0161ca, vjetrenja\u010de iznad Ponikava\u2026 Taj detalj nismo zamijetili za ranijih pohoda na Mont Blanc niske Hercegovine!<\/p>\n
Komadi\u0107 mora i visovi Pelje\u0161ca samo su dio pravog reljefnog bogatstva koji se uo\u010dava s tog nevelikog visa. Prema jugoistoku je Ljubu\u0161ko polje i ju\u017enohercegova\u010dka planina Bjela\u0161nica u daljini, isto\u010dnije visoravan Brotnja, a dalje u polukrug planinski masivi Vele\u017ea, Prenja, \u010cabulje, \u010cvrsnice, Vrana i Ljubu\u0161e, pa u podno\u017eju malena sela Greda, Jabuka u BiH, te Mijaca u Hrvatskoj. Koji je to ljuti kr\u0161 vidi se tek u sije\u010dnju, kada nema ni li\u0161\u0107a ni raslinja. Ta tri sela danas su gotovo iseljena, me\u0111utim gledaju\u0107i malene njivice \u010dovjek ne mo\u017ee da se ne upita kako odnosno od \u010dega, su tu ljudi stolje\u0107ima \u017eivjeli? Zaista to je bilo umije\u0107e koje danas samo grobne humke \u010duvaju.<\/p>\n
S Vrlosina ne sine jedino prema jugozapadu zaklanjaju ga vi\u0161i vrhovi takozvanog Vrgorskog gorja me\u0111u kojima se sa 1314 metara isti\u010de Veliki \u0160ibenik kojeg treba razlikovati od \u0160ibenika, jednog od vrha Biokova. Ju\u017enije je sv. Mihovil, pa Matokit iznad Vrgorca, Sokolova glava iznad Ka\u0161\u010da\u2026 Te\u0161ko je pratiti toponime koje navodi mje\u0161tanin Damir Tolj iz Grede, svakako najbolji poznavatelj tog podru\u010dja, a po potrebi odli\u010dan vodi\u010d.
Pitom i sur istodobno, Vrlosin je rijedak primjer netaknute prirode na podru\u010dju niske hercegovine, gdje su sveprisutna postala divlja odlagali\u0161ta sme\u0107a. Tu na krajenjm rubu Ljubu\u0161koga polja ili rubu biokovskog masiva ovisno s koje strane se gleda, djeluje kao neki nezainteresirani promatra\u010d onoga \u0161to se uokolo zbiva. Pri tome je zahvaljuju\u0107i nezainteresiranosti Hercegovaca za planinarenje sa\u010duvao izvornu \u010disto\u0107u. Uz netaknutu prirodu lovac Iko Tolj \u2013 Zajki\u0107 iz Jabuke nam se pohvalio da se mo\u017ee na\u0107i i divlja\u010di. Mi bismo dodali da je to zahvaljuju\u0107i od dobrih zalogaja ote\u017ealim lovcima kojima obiluju sela oko Ljubu\u0161koga polja.<\/p>\n
Na kraju informacija za zanesenjake, dobar tzv. Popov put, vodi sa uzane asfaltne prometnice izme\u0111u sela Greda i Jabuka do vrha Vrlosina, pa do sela Ka\u0161\u010da u podno\u017eju.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
picasa_albumid=5837801372582745185<\/p>\n
D. Musa | Vecernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"