Ovih je dana pomo\u0107u DNK analize me\u0111u posmrtnim ostatcima pobijenih u masovnoj grobnici u Ljubu\u0161kom prona\u0111eno tijelo fra Martina Sopte, poznatoga hercegova\u010dkog franjevca. Kako svjedo\u010di fra Kamilo Milas, nakon \u0161to su komunisti do\u0161li ispitivala ga je zajedno s njim Ozna. Obojicu su pustili. Pad \u0160irokog Brijega fra Martin je do\u010dekao na \u010cerinu.<\/p>\n
<\/p>\n
\n
Jure Gali\u0107 u svojoj knjizi \u00bbVrijeme i ljudi\u00ab svjedo\u010di da je zajedno s jo\u0161 nekim drugim komunistima no\u0107 prije kod njega zano\u0107io na \u010cerinu gdje ih je on lijepo pogostio. Nakon nekoliko dana jo\u0161 \u017eivu\u0107i svjedok svjedo\u010di da je do\u0161ao po njega na \u010cerin i odveo ga dvoma bolesnicima na Slu\u017eanj. Budu\u0107i da je fra Martin odatle htio u \u010citluk, on mu je pokazao najkra\u0107i put. Od tada se fra Martinu izgubio svaki trag. Spomenuti Jure Gali\u0107 napisao je da su ga ubili \u0161kripari, neki drugi da ga je ubila Ozna negdje kod \u010citluka, tre\u0107i da je ubijen na Vionici… Fra Janko je Bubalo, pak, u svojoj knjizi Apokalipti\u010dni dani zabilje\u017eio da je gotovo siguran da je u no\u0107i 12.\/13 velja\u010de 1945. strijeljan u skupini u Ljubu\u0161kom, iako je o komunistima, dok ih nije upoznao, lijepo govorio. (str. 149.)<\/p>\n
Masovna grobnica u Ljubu\u0161kom gdje je prona\u0111en fra Martin Sopta nalazi se na lokalitetu Tomi\u0107a njiva. Kao i do svih drugih masovnih grobnica u komunisti\u010dko vrijeme do nje se dolazilo kri\u0161om. Nije se znalo tko je u njoj to\u010dno ubijen, samo se pretpostavljalo, ali se mjesto ljubomorno \u010duvalo od zatiranja. Svuda okolo niknule su ku\u0107e, ne i tu, jer je svim aspirantima pri\u0161apnuto \u0161to to mjesto to\u010dno sadr\u017ei. Padom komunizma devedesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a mjesto gdje se pretpostavljalo da je masovna grobnica o\u010di\u0161\u0107eno je, poglavito zalaganjem fra Vladimira Kozine i fra Velimira Mandi\u0107a, te je zapo\u010delo odavanje po\u010dasti ubijenima uz sudjelovanje mno\u0161tva puka Bo\u017ejega. Zahvaljuju\u0107i svjedo\u010danstvima i dokumentima Vicepostulatura postupka mu\u010deni\u0161tva \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e, na \u010delu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stoji\u0107em, u suradnji s Povjerenstvom za ure\u0111ivanje i obilje\u017eavanje grobi\u0161ta iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a na podru\u010dju op\u0107ine Ljubu\u0161ki, na \u010delu s Vicom Ni\u017ei\u0107em, 19. \u2013 28. srpnja 2010. vodila je iskapanje. Radovi su se odvijali pod stru\u010dnim vodstvom arheologa Tihomira Glava\u0161a i patologinje Marije Definis-Gojanovi\u0107. Ukupno je otkopano 28 tijela. O\u010dito su prije smrti morali kopati mjesto gdje \u0107e biti ubijeni, jer smo prona\u0161li i ostatke vatre na kojoj su se grijali stra\u017eari, mogu\u0107e sami ubojice. Uz dva tijela prona\u0161li smo ostatke krunice i franjeva\u010dkog habita. DNK analiza je jo\u0161 u tijeku pa se nadamo saznati i tko je drugi ubijeni fratar, ili mo\u017eda jo\u0161 nekoliko njih, te tko su ostali ubijeni. Razli\u010diti su, naime, dolazili i kazivali da je ovdje, po svjedo\u010denjima i dokumentima, ubijen i netko njihov.<\/p>\n
Fra Martin se rodio 14. velja\u010de 1891. na Du\u017eicama. Roditelji su mu bili Martin i majka Ru\u017ea r. Pinjuh. Na kr\u0161tenju je dobio ime Franjo. Nakon pu\u010dke \u0161kole u Rasnu 15. kolovoza 1902. uputio je molbu za primanje u sjemeni\u0161te na \u0160irokom Brijegu. Franjeva\u010dki habit obukao je na Humcu 6. kolovoza 1908. Prve privremene redovni\u010dke zavjete polo\u017eio je 6. kolovoza 1909. tako\u0111er na Humcu. Maturirao je na klasi\u010dnoj gimnaziji u Mostaru 1910. Tu je nastavio studirati bogosloviju 1910. \u2013 1914. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 21. rujna 1913. u Sarajevu. Studij nastavlja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. \u2013 1917., te kasnije u Beogradu. Bio je profesorom na Franjeva\u010dkoj klasi\u010dnoj gimnaziji na \u0160irokom Brijegu te na Franjeva\u010dkoj bogosloviji u Mostaru. Po naravi je bio filozof, imponirao je \u0161irinom i dubinom znanja iz svih podru\u010dja, odnosno imao je enciklopedijsko znanje. Rijetko je pisao. Poznat nam je samo njegov \u010dlanak o Solovjevu iz mla\u0111ih dana. Veliki hrvatski filozof fra Kvirin Vasilj o njemu je napisao da je bio osoba visoke inteligencije i \u0161iroka znanja, na kakva se nije namjerio ni na jednom od tri sveu\u010dili\u0161ta koja je poha\u0111ao. Franjeva\u010dkom jednostavnosti, osobnim siroma\u0161tvom i dobrom naravi ostavljao je sna\u017ean dojam na svoje u\u010denike i okolinu.<\/p>\n
Kad se dovr\u0161i DNK analiza, na Humcu \u0107e biti odr\u017eana sv. misa zadu\u0161nica za sve pobijene. Nakon nje fra Martinovo tijelo ili tijela prona\u0111enih franjevaca bit \u0107e prevezena na \u0160iroki Brijeg i pokopana u grobnicu gdje ve\u0107 po\u010divaju 22 hercegova\u010dka franjevca koje su komunisti ubili. Tijela drugih identificiranih bit \u0107e predana obitelji i pokopana u obiteljskim grobnicama. One koji ne budu identificirani pokopat \u0107emo u op\u0107insku grobnicu pod brojem i oznakom gdje su prona\u0111eni tako da \u0107e biti mogu\u0107a i naknadna identifikacija.<\/p>\n
O fra Martinu, kao i o iskapanjima u Ljubu\u0161kom, \u0161ire se mo\u017ee na\u0107i na stranicama Vicepostulature pobijeni.info<\/a>. Neka svi ovi pobijeni, kao i svi pobijeni u hrvatskom narodu, po\u010divaju u miru Bo\u017ejem.<\/p>\n pobijeni.info<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"