Nekada se na podru\u010dju cijele \u010ditlu\u010dke op\u0107ine masovno uzgajao duhan pa je ta industrijska biljka, uz vinovu lozu, bila gotovo jedini izvor prihoda za ve\u0107inu vrijednih bro\u0107anskih obitelji. Svake godine u Brotnju se proizvodilo 180-200 vagona suhog duhanskog lista ravnjaka, \u0161eginovca, visokog hercegovca i dr. tipova hercegova\u010dkog \u201c\u017eutog zlata\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Prestanak proizvodnje<\/strong><\/p>\n Poljoprivredna zadruga Agroplod iz \u010citluka (nekada\u0161nja Duhanska stanica) se dugi niz godina uspje\u0161no bavila otkupom i proizvodnjom fermentiranog hercegova\u010dkog duhana koji je u tvornicama cigareta bio izuzetno cijenjen i tra\u017een. Poljoprivredni stru\u010dnjaci Agroploda redovito su davali upute bro\u0107anskim poljodjelcima o pripremi tla, gnojidbi, za\u0161titi i proizvodnji duhana i ostalih kultura. Svake godine zadruga im je besplatno dijelila duhansko sjeme. Zanimljivo je da PZ Agroplod duhan otkupljivao, kako od bro\u0107anskih, tako i od proizvo\u0111a\u010da \u201c\u0161kije\u201d iz ostalih dijelova Hercegovine te da je svoje kooperante i ostale poljodjelce godinama opskrbljivao motokultivatorima, traktorima i ostalim poljoprivrednim strojevima po vrlo povoljnim cijenama i na kredit. Me\u0111utim, osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a je smanjeno zanimanje poljodjelaca za uzgoj te industrijske biljke. Tome su najvi\u0161e pridonijele dugogodi\u0161nje sramotno niske i poni\u017eavaju\u0107e otkupne cijene duhanu, zatim opaka virusna bolest \u201cprstenasta nekroza\u201d koja je desetkovala hercegova\u010dka duhani\u0161ta, kao i previsoke cijene gnojivima, gorivu, za\u0161titnim sredstvima i ostalom repromaterijalu, a ponajvi\u0161e nepromi\u0161ljena odluka dr\u017eave da dopusti uvoz duhana umjesto da za\u0161titi doma\u0107u proizvodnju. To su temeljni razlozi zbog kojih se duhan u Brotnju ve\u0107 \u010detvrt stolje\u0107a vi\u0161e uop\u0107e ne uzgaja.<\/p>\n Povratak na njive<\/strong><\/p>\n Otkako se duhan u Brotnju vi\u0161e ne uzgaja, nekada\u0161nja bro\u0107anska duhani\u0161ta pretvorena su u planta\u017ene vinograde, a neka se uop\u0107e i ne obra\u0111uju. Tako ni popularne \u201cvage\u201d (tako se zvao otkup duhana) u \u010citluku vi\u0161e uop\u0107e i nema, a prije petnaestak godina Poljoprivredna zadruga Agroplod prestala je otkupljivati duhan i po\u010dela se baviti otkupom i izvozom ranog krumpira u Norve\u0161ku te otkupom gro\u017e\u0111a za proizvodnju \u201ckino – vina\u201c i specijalne rakije \u201clozova\u010de\u201d. No, bila je to pogre\u0161ka jer je prodaja i\u0161la jako slabo pa djelatnici zadruge ve\u0107 pune tri godine ne primaju pla\u0107u. Budu\u0107i da je kriza sve ve\u0107a, zasigurno \u0107e se zapu\u0161tena biv\u0161a duhani\u0161ta morati po\u010deti ponovo obra\u0111ivati. Povratkom masovnijoj proizvodnji duhana sigurno bi se lak\u0161e pre\u017eivljavalo, a na popisima nezaposlenih bilo bi manje osoba. Da industrijskoj biljci, ipak, nije \u201cdo\u0161ao kraj\u201d i da bi se, zbog krize, duhan u Brotnju mogao ponovno po\u010deti masovnije uzgajati, najbolje pokazuje primjer Blage Mr\u0161i\u0107a iz Vionice, koji je prije dvije godine zasadio oko 6000 struka duhana i ugovorio sigurnu prodaju za rezanu \u201c\u0161kiju\u201d.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Mile Pavlovi\u0107 | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"