{"id":1557,"date":"2009-07-28T16:40:06","date_gmt":"2009-07-28T14:40:06","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/07\/28\/zato-herceg-bosna\/"},"modified":"2009-07-28T16:40:06","modified_gmt":"2009-07-28T14:40:06","slug":"zato-herceg-bosna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/zato-herceg-bosna\/","title":{"rendered":"Za\u0161to Herceg-Bosna?"},"content":{"rendered":"

\"herceg_bosna\"Otkud ime Herceg-Bosna, tko ga je rabio i u kojem kontekstu? Na ova pitanja ne mo\u017eemo danas dati kona\u010dni odgovor i morat \u0107emo pri\u010dekati historiografska istra\u017eivanja, ako se uop\u0107e neki povjesni\u010dar upusti u taj posao. <\/span><\/p>\n

Ipak danas mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi da je sintagma Herceg-Bosna rabljena kao sinonim za Bosnu i Hercegovinu bez politi\u010dkih konotacija. <\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

Zajednica hercegova\u010dkih Hrvata (ZHH) u \u0160vicarskoj organizira ve\u0107 niz godina jesensku kulturno-zabavnu ve\u010der u humanitarne svrhe pod nazivom \u201eHerceg Bosna srce moje \u2013 vratimo djeci osmjeh na lice\u201c (tekst na pozivnici glasi to\u010dno tako \u2013 autorova primjedba). Prikupljenim novcem s tih ve\u010deri poma\u017eu se dje\u010dji domovi, siro\u010dad ili socijalno ugro\u017eene obitelji s malodobnom djecom po Bosni, Hrvatskoj i Hercegovini. Svi darovi, a radi se o vi\u0161e desetaka tisu\u0107a \u0161vicarskih franaka, uredno su uknji\u017eeni s prilo\u017eenim, potpisanim potvrdama primatelja. Na godi\u0161njoj skup\u0161tini ZHH u Z\u00fcrichu 14. o\u017eujka 2009. godine, Upravni je odbor obavijestio nazo\u010dne da \u0107e vjerojatno morati promijeniti naziv humanitarne priredbe jer, eto, sti\u017eu pritu\u017ebe na spominjanje \u201eHerceg-Bosne\u201c, zbog \u010dega stanoviti ljudi ne \u017eele sudjelovati u toj po sebi plemenitoj akciji. Nakon kra\u0107e diskusije, Upravni me je odbor zamolio da napi\u0161em ne\u0161to o pojmu \u201eHerceg-Bosna\u201c kako bi oni to objavili na internetskoj stranici udruge.<\/div>\n

<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

Naziv “Bosna i Hercegovina” koristi se tek od 2. pol. XIX. stolje\u0107a<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ovdje najprije valja naglasiti da je stvar Upravnoga odbora kako \u0107e nazvati neku priredbu. Oni sami moraju procijeniti kojim \u0107e odgovaraju\u0107im sredstvima i ljudima na moralno odgovoran na\u010din posti\u0107i svoj cilj, u ovom slu\u010daju prikupiti novac koji \u0107e u ime udruge podijeliti potrebnima. To je isklju\u010divo u nadle\u017enosti Upravnog odbora koji \u0107e na sljede\u0107oj godi\u0161njoj skup\u0161tini podnijeti izvje\u0161\u0107e i s punom odgovorno\u0161\u0107u stati pred svoje \u010dlanove.<\/p>\n

Druga se primjedba odnosi na nesigurnost Hrvata, unato\u010d ste\u010denoj slobodi, kad je u pitanju njihov narodni, nacionalni i kulturolo\u0161ki identitet. Za to ima vi\u0161e uzroka, a jedan je svakako nedostatak povijesne i jezi\u010dne podloge.\u00a0Prof. Ivo \u0160kari\u0107\u00a0o tome sa\u017eeto ka\u017ee: \u201ekad netko ka\u017ee\u00a0milion\u00a0umjesto\u00a0milijun, ni\u0161ta se ne gubi u komunikacijskom smislu, gubi se na identitetu, jer ti nisi onda dovoljno ti\u201c. (Glas Koncila, 4. sije\u010dnja 2009., str. 8). Daljnji uzrok nesigurnosti me\u0111u Hrvatima je posvema\u0161nje destruktivno djelovanje biv\u0161ih\u00a0Titovih\u00a0pionira koji svjesno krivotvore \u010dinjenice i potkopavaju dr\u017eavnopravne temelje Hrvatske. Kao jedan od bezbroj primjera takvih pionirskih djelatnika me\u0111u nama u \u0160vicarskoj, neka nam poslu\u017ei ovaj kratki citat: \u201eI \u0161to da zaklju\u010dno poru\u010dimo onima koji su se prepoznali u ovom opisu? Najte\u017ea kletva moje stare majke upu\u0107ena Srbima na po\u010detku rata u Hrvatskoj \u2013\u00a0\u201adabogda se sami sobom pozabavili?\u00a0– bila bi mo\u017eda ipak prete\u0161ka, kad znamo kakvim je plodom urodila\u201c. Ovaj tekst, bez ikakva suosje\u0107anja s hrvatskim prognanicima i njihovimpopaljenim domovima, potpisuje\u00a0Dunja Gaupp\u00a0u\u00a0Dru\u0161tvenim\u00a0obavijestima, glasilu Hrvatske kulturne zajednice (br. 88, svibanj 2000.) – ni pet godina nakon\u00a0Oluje. Unato\u010d tome \u0161to znamo da je u tako kratkom roku bilo nemogu\u0107e obnoviti sva hrvatska poru\u0161ena naselja, podme\u0107e nam se, po uhodanom obi\u010daju, krivnja za nestanak anakronog \u201ebratstva i jedinstva\u201c.<\/p>\n

A kako neznanje u sebi mo\u017ee kriti veliku nesigurnost, neka nam posvjedo\u010di sljede\u0107i groteskni primjer izAargauer Zeitung\u00a0(6. svibnja 2009.). Novinar sjedi u vlaku i oslu\u0161kuje razgovor trojice mladi\u0107a s nepoznatom djevojkom koja se rano zaputila na posao u bolnicu, a mladi\u0107i se vra\u0107ali s no\u0107nog izlaska. Nakon \u0161to im je objasnila da ima prijatelja i da s njom ne mogu ra\u010dunati kod no\u0107nih izlazaka, kazala im je da se zove Nicole.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

Ante Radi\u0107 (Dom, 1901.) ravnopravno koristi ime BiH i Herceg-Bosna<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Budu\u0107i da oni nisu odavali svoja imena, upitala ih je, jesu li oni sva trojica \u201eJugo\u0161i\u201c? Jedan se odmah usprotivio i kazao da on nije \u201eJugo\u0161\u201c nego Makedonac. I poka\u017ee na kolege, govore\u0107i da ni oni nisu \u201eJugo\u0161i\u201c nego Hrvati, \u0161to ovi klimanjem glave potvr\u0111uju. \u201eKakva razlika uop\u0107e postoji izme\u0111u tih pojmova\u201c \u2013 upita Nicole. Makedonac se trudi kako bi ne\u0161to rekao, pa rekne da je razlika ogromna, tra\u017ee\u0107i rije\u010di kako bi joj objasnio tu razliku, dok mu na pamet ne padne sljede\u0107e: razlika je kao izme\u0111u Nikeovih i Adidasovih tenisica!<\/p>\n

II.<\/p>\n

Dr\u017eave su na razli\u010dite na\u010dine nastajale i dobivale svoja imena. Njema\u010dka, Slova\u010dka, \u010ce\u0161ka, Poljska, Mad\u017earska, Hrvatska itd. su nazvane po svojim narodima. Za razliku od njih, Austrija je zemljopisni naziv za Isto\u010dno carstvo (\u00d6sterreich) po kojemu su Austrijanci dobili ime. U Belgiji \u017eive Flamanci, Valonci i Nijemci, ali prema dr\u017eavnom imenu naciju se naziva belgijskom. Isti je slu\u010daj i sa \u0161vicarskom nacijom koju \u010dine razli\u010diti narodi i kulture. Kne\u017eevinu Liechtenstein je prije vi\u0161e stolje\u0107a kupio neki imu\u0107ni plemi\u0107 po kojemu je i dobila ime.<\/p>\n

<\/p>\n

Naziv Herceg-Bosna u svetojeronimskim izdanjima\u00a0
po\u010detkom XX. stolje\u0107a<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Bosna je vjerojatno dobila ime po rijeci Bosni. Ona je u po\u010detku bila mala zemlja kojom je neko vrijeme vladao ban. U srednjovjekovnim povijesnim mijenama gubila je i osvajala teritorije, bila ovisna i neovisna, \u201eali je ve\u0107inom priznavala vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva\u201c (K. Draganovi\u0107). U jednom je razdoblju postojalo mo\u0107no bosansko kraljevstvo koje je vladalo dijelovima dana\u0161njih susjednih zemalja. A bilo je i obrnutih slu\u010dajeva. Godine 1463. osvajaju je Osmanlije i Bosna 1580. godine postaje pa\u0161alukom. S vremenom se taj pa\u0161aluk teritorijalno toliko pro\u0161irio na ra\u010dun hrvatskog kraljevstva da je \u201ebosanski pa\u0161a dr\u017eao pod svojom vla\u0161\u0107u podru\u010dje ve\u0107e nego ijedan bosanski kralj\u201c (Hazim \u0160abanovi\u0107). Primjerice, dana\u0161nja \u201eBosanska Krajina\u201c je dugo nosila naziv \u201eTurska Hrvatska\u201c jer je prije osmanlijskih osvajanja bila dijelom hrvatskog kraljevstva. Mirom u Beogradu 1739. godine utvr\u0111ene su sjeverne, zapadne i ju\u017ene granice pa\u0161aluka koje su ujedno dana\u0161nje granice izme\u0111u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

Ivan Zovko u izdanjima JAZU tako\u0111er pi\u0161e Herceg-Bosna<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Povijesna vrela spominju Hum kao politi\u010dki entitet jo\u0161 925. godine. Srednjovjekovni Hum ili dana\u0161nja Hercegovina nastala je ujedinjenjem kne\u017eevina Zahumlja (zapadni dio) i Travunje (isto\u010dni dio) pod vladaromSandaljem Hrani\u0107em-Kosa\u010dom(1392. \u2013 1435.). Hercegovina (hercegova zemlja) je dobila ime po svome vladaru hercegu\u00a0Stjepanu Vuk\u010di\u0107u-Kosa\u010di\u00a0(1435. \u2013 1466.). Osmanlije su je osvojile devetnaest godina nakon pada Bosne i ona tako postaje dijelom Osmanlijskog Carstva, uglavnom kao dio bosanskoga pa\u0161aluka. Pod upravom pa\u0161e\u00a0Rizvanbegovi\u0107a\u00a0u 19. stolje\u0107u Hercegovina postaje posebnim pa\u0161alukom. Austro-Ugarska Monarhija je nakon okupacije 1878. godine povijesne zemlje Bosnu s jedne i Hercegovinu s druge strane ujedinila u jednu politi\u010dku jedinicu pod imenom Bosna i Hercegovina i definitivno ozakonila jedan novi dr\u017eavno-pravni entitet. To se ime zadr\u017ealo do danas i u javnosti vrijedi kao povijesna kategorija.<\/p>\n

Otkud ime Herceg-Bosna, tko ga je rabio i u kojem kontekstu? Na ova pitanja ne mo\u017eemo danas dati kona\u010dni odgovor i morat \u0107emo sa\u010dekati historiografska istra\u017eivanja, ako se uop\u0107e neki povjesni\u010dar upusti u taj posao. Ipak danas mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi da je sintagma Herceg-Bosna rabljena kao sinonim za Bosnu i Hercegovinu bez politi\u010dkih konotacija.<\/p>\n

<\/p>\n

Herceg-Bosna u nakladi Hrvatskoga pedago\u0161kog zbora 1908.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Na moj upit, otkad se u hrvatskoj historiografiji po\u010deo rabiti pojam Herceg-Bosna i je li se rabio ve\u0107inom u kulturolo\u0161kom ili politi\u010dkom smislu, jedan mi povjesnik odgovara da je to te\u0161ko pitanje koje je i njega samoga dosta mu\u010dilo. I povjesni\u010dari poput\u00a0Ferde \u0160i\u0161i\u0107a, koji je 1908. godine objavio bro\u0161uru pod tim imenom, koristili su pojam Herceg-Bosna. Povjesnika Ferdu \u0160i\u0161i\u0107a se pak ne mo\u017ee smatrati star\u010devi\u0107ancem.<\/p>\n

U\u00a0Star\u010devi\u0107evim\u00a0spisima, obra\u0111enim po\u00a0Bla\u017eu Juri\u0161i\u0107u, rabi se jedino Bosna i Hercegovina. Hrvatski politi\u010dar\u00a0Stjepan Radi\u0107\u00a0u svojoj bro\u0161uri iz 1908. godine \u201e\u017divo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu\u201c stalno rabi dvo\u010dlani termin Bosna i Hercegovina (ili Bosna-Hercegovina), a ni jedan jedini put ne spominje Herceg-Bosnu. Postoji hipoteza da je ta kovanica novijeg datuma, a vezana je uz pobijanje bo\u0161nja\u0161tva u doba\u00a0Benjamina Kallaya\u00a0i ima naglasak na hrvatstvu. No, to nije provjereno. U gotovo svim programima hrvatskih stranaka koristi se termin Bosna i Hercegovina.<\/p>\n

A jedan drugi, tako\u0111er uva\u017eeni povjesnik, pi\u0161e da je termin Herceg-Bosna susretao u novinstvu politi\u010dkih stranaka jo\u0161 po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Uvijek se koristio kao sinonim za BiH, ali s malo nagla\u0161enim hrvatstvom. Nadodaje, da se u historiografiji taj termin uglavnom izbjegava.<\/p>\n

<\/p>\n

I u znanstvenim raspravama koristi se naziv Herceg-Bosna\u00a0
(F. \u0160i\u0161i\u0107, 1908.)<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

I jedan u inozemstvu \u0161kolovani i veoma priznati povjesnik dr\u017ei moje pitanje zanimljivim i pita se je li uop\u0107e ikada ranije pojam Herceg-Bosna bio decidirano kori\u0161ten kao politi\u010dki pojam. Da jest, bilo bi to do sada barem negdje tematizirano, \u0161to mu nije poznato. Mo\u017eda je i to dokaz da na\u0161a historiografija ima jo\u0161 puno pitanja kojima se nije nikada bavila. On je mi\u0161ljenja da je pojam Herceg-Bosna kori\u0161ten iz \u201eprakti\u010dnih\u201c razloga. Pa i poetskih. Jer nema pjesme u kojoj bi bilo mjesta za Bosnu i Hercegovinu, ali za Herceg-Bosnu ima. To je i pitanje slogova. Ako se malo prelistaju stariji hrvatski \u010dasopisi, posebno poetski prilozi u njima, na\u0107i \u0107emo na dosta mjesta spomen Herceg-Bosne. Herceg-Bosna je nakon 1945. zvu\u010dalo zastarjelo; jedan od razloga je\u00a0avnojski\u00a0duh koji je nagla\u0161avao republi\u010dke jedinice u vlastitoj definiciji. Nema politi\u010dara poslije 1945. koji bi koristio termin Herceg-Bosna. Pa ni za vrijeme NDH nije se sustavno \u0161irila Herceg-Bosna, a s obzirom na ideolo\u0161ki i politi\u010dko-zemljopisni koncept to nije bilo ni potrebno.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

U poznatoj bro\u0161uri S. Radi\u0107 koristi samo naziv Bosna i Hercegovina<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Sli\u010dno mi\u0161ljenje dijeli i povjesnik koji upozorava da je pojam Herceg-Bosna nastao vjerojatno nakon 1878. godine – kad je Berlinski kongres Austro-Ugarskoj Monarhiji povjerio mandat privremene uprave nad BiH – bez posebnih politi\u010dko-nacionalnih konotacija, naprosto iz stilskih razloga. Time se ipak posredno htjelo ista\u0107i da je rije\u010d o jednoj zemlji u zemljopisnom i upravno-politi\u010dkom smislu. Pojam koriste i Srbi (\u201eHerceg-Bosna, Lika, to je srpska dika\u201c). Koriste ga sve do 1992., naravno, i muslimani.<\/p>\n

Poznati hercegova\u010dki u\u010ditelj i prikuplja\u010d narodnih obi\u010daja i umotvorina\u00a0Ivan Zovko\u00a0objavljuje svoje djelo pod naslovom \u201eHrvatstvo u narodnoj predaji i obi\u010dajima po Herceg-Bosni\u201c, Mostar, 1899. Pregledom toga \u0161tiva ustanovit \u0107emo da se Zovkino istra\u017eivanje odnosi isklju\u010divo na podru\u010dje unutar granica Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Dr. Krunoslav Draganovi\u0107\u00a0objavljuje svoju povijesnu raspravu \u201eHrvati i Herceg-Bosna\u201c, Sarajevo, 1940., a\u00a0dr. fra Dominik Mandi\u0107\u00a0podulju raspravu povodom 500. obljetnice pada Bosne \u201eHerceg-Bosna i Hrvatska\u201c, Buenos Aires, 1963. {posebni otisak iz \u201eHrvatske revije\u201c, god. XIII, sv. 4 (52)}. U tekstovima gotovo ni jedan ni drugi ne spominju Herceg-Bosnu, nego ra\u0161\u010dlanjuju povijest starih zemalja Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

<\/p>\n

Hamdija Kre\u0161evljakovi\u0107 1912. koristi naziv Herceg-Bosna<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Kako je ve\u0107 prethodno spomenuto, u narodnim pri\u010dama i pjesmama moglo bi se prona\u0107i dosta mjesta o Herceg-Bosni, jer je to poetskiji i u tu svrhu prikladniji izraz za zemlju Bosnu i Hercegovinu. Pa i na\u0161i stari su u svojim zimskim razgovorima pripovijedali radije o Herceg-Bosni jer je to bio laganiji izraz koji se uvrije\u017eio u govorni jezik. Tome se, me\u0111utim, ne mo\u017ee pripisati nikakva politi\u010dka primisao. U pismenom i usmenom stvarala\u0161tvu pohranjeno je iskustvo naroda o \u017eivotu, o njegovim tjeskobama i neispunjenima \u017eeljama, i dokle god ga se ne instrumentalizira u ideolo\u0161ke svrhe, radi se o umjetni\u010dkom blagu. Pojam Herceg-Bosna je, o\u010dito, jedan od izraza koji su narodnim umotvorinama davali oblik umjetni\u010dkoga.<\/p>\n

To \u0161to su organizatori obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini 18. studenog 1991. proglasili \u201eHrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu\u201c (HZHB), bio je odgovor na ve\u0107 ranije osnivanje civilnih (i vojnih) institucija bosanskih Srba i muslimanskih Bo\u0161njaka (\u201eSkup\u0161tina srpskog naroda BiH\u201c 24. listopada 1991 – kasnije Republika Srpska \u2013 i \u201eMuslimanska patriotska liga\u201c, 2. svibnja 1991.). Osnivanje HZHB je, vjerojatno, trebalo imati i politi\u010dki i obrambeni smisao. \u0160to je od toga ostvareno i koliko je to bila ideolo\u0161ka konstrukcija a koliko vrijednosni \u010din, jo\u0161 uvijek nije egzaktno utvr\u0111eno. Samim time \u0161to je svijet, primjerice, Republiku Srpsku priznao a HZHB poni\u0161tio, nije ponu\u0111en odgovor na opravdanost ili neopravdanost, ispravnost ili neispravnost tih \u010dina. Za to su potrebna pomnija istra\u017eivanja i provjere. I, napokon, ma kakav sud donijela povijest o Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni, to ne mijenja ni\u0161ta na \u010dinjenici da je pojam Herceg-Bosna vi\u0161e od stotinu godina kori\u0161ten u pu\u010dkom stvarala\u0161tvu i prakti\u010dnom \u017eivotu bez ikakvih politi\u010dkih pobuda.<\/p>\n

Prema \u201eVe\u010dernjem listu\u201c (22. lipnja 2009.) u Mostaru postoji radijska postaja pod imenom \u201eRadio Herceg-Bosna\u201c, a kao osniva\u010d te postaje \u201ejo\u0161 uvijek se vodi nevladina udruga Hrvatska zajednica Herceg-Bosna\u201c. Spomenuta nevladina udruga i njezina svrha nam nije poznata, pa se o njoj ovdje, na \u017ealost, ne mo\u017ee ni\u0161ta pobli\u017ee re\u0107i. Puno bi nam pomogli sami utemeljitelji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kad bi sami pred javnost iznijeli iz kojih su se pobuda organizirali u zajednicu pod imenom \u201eHerceg-Bosna\u201c?!<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

Herceg-Bosna u zbirci govora Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Iz pisma S. Radi\u0107a S. M. Bralovi\u0107u (1912.)<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Naslovnica poznate Zovkove knjige (pretisak)<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Bro\u0161ura Stipana Banovi\u0107a<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Herceg-Bosna u pjesmama u \u010dast V. Ma\u010deku<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Iz knjige Ma\u010dekovih izjava (“Vo\u0111a govori”, 1935.)<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Protiv podjele Herceg-Bosne 1939.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

D. Mandi\u0107 usporedno koristi nazive BiH i Herceg-Bosna<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

M. Lorkovi\u0107 (Narod i zemlja Hrvata, 1939.) ne pravi razliku izme\u0111u BiH i Herceg-Bosne<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

“Zemljopis NDH” F. Lukasa i N. Per\u0161i\u0107a (1941.) poznaje samo BiH<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Muhamed Had\u017eijahi\u0107 tako\u0111er usporedno koristi nazive BiH i Herceg-Bosna<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/span><\/span> <\/p>\n

Herceg-Bosna u “Muslimanskom glasu” (kasnijem “Ljiljanu”), br. 34\/II od 13. prosinca 1991.<\/span><\/div>\n

<\/p>\n

Tihomir Nui\u0107 l Politi\u010dki zatvorenik<\/span><\/strong><\/p>\n

<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"herceg_bosna\"Otkud ime Herceg-Bosna, tko ga je rabio i u kojem kontekstu? Na ova pitanja ne mo\u017eemo danas dati kona\u010dni odgovor i morat \u0107emo pri\u010dekati historiografska istra\u017eivanja, ako se uop\u0107e neki povjesni\u010dar upusti u taj posao. <\/span><\/p>\n

Ipak danas mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi da je sintagma Herceg-Bosna rabljena kao sinonim za Bosnu i Hercegovinu bez politi\u010dkih konotacija. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1556,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1557"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1557\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1556"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}