Kad se traga onda se i o davnim doga\u0111ajima mogu otkriti zanimljivi detalji. Potvrda tomu je i grob iz vremena Hercegova\u010dkog ustanka (1875. \u2013 1878.) u \u0160ipova\u010di naselju na zapadu ljubu\u0161ke op\u0107ine. Grobnu humku bolje re\u010deno njezine ostatke, otkrili su nam Ljubo Herceg zaljubljenik u starine i Zlatan Bebek predsjednik mjesne zajednice \u0160ipova\u010da \u2013<\/p>\n
<\/p>\n
Ka\u0161\u010de.\u00a0 Tajnu zna tek po koji stariji \u0160ipov\u010danin ili zaljubljenici u pro\u0161lost i zavi\u010daj poput Ljube Hercega.<\/p>\n
\u201eGrob je bio to\u010dno na trasi kanala. U vrijeme gradnje sredinom pro\u0161loga stolje\u0107a, jo\u0161 je bilo ljudi koji su se \u017eivo sje\u0107ali doga\u0111aja iz Hercegova\u010dkog ustanka pa i bitke koja se negdje u blizini odigrala\u201c, poja\u0161njavaju Ljubo i Zlatan pokazuju\u0107i kako je ba\u0161 na tom mjestu napravljena manja krivina kojom je kanal zaobi\u0161ao dio grobne humke.<\/p>\n
Za pretpostaviti je da su kopa\u010di kanala stigli do groba ne znaju\u0107i za njega, tek kad je otkriven ljudski skelet ili skeleti, po\u010delo se tra\u017eiti obja\u0161njenje.<\/p>\n
\u201eKosti su skupljene i stavljene u dio groba koji je ostao netaknut\u201c, ka\u017eu Ljubo i Zlatan.<\/p>\n
Uglavnom, ostala je pribli\u017eno tre\u0107ina grobne humke \u010dije tajne krije ove\u0107i sljemeni kamen koji je mogu\u0107e na tu stranu stavljen i prilikom kopanja kanala, kako bi se za\u0161titili ostaci humke. Ispod kamena jasno se uo\u010davaju kameni okviri groba. Ova dvojica \u0160ipov\u010dana cijene da je poslu\u017eio za sahranu vi\u0161e poginulih u boju. Jedino nisu sigurni tko bi u njemu mogao biti sahranjen \u2013 ustanici ili osmanski vojnici. Naime, u literaturi se spominje da je poginulo osam osmanskih vojnika, dok se eventualni gubitci na ustani\u010dkoj strani nigdje ne navode. Me\u0111utim, bez obzira na te dvojbe prema tradicijskom obi\u010daju neki od mje\u0161tana kraj ostataka groba, povremeno zapale svije\u0107u kako se to ka\u017ee – za pokoj du\u0161e.<\/p>\n
Ljubo Herceg ne gubi nadu da \u0107e u vezi s grobom i samom popri\u0161tem bitke, od tetke koja je u poodmakloj \u017eivotnoj dobi saznati koji va\u017ean detalj. \u0160to se ti\u010de same bitke koja je poznata pod nazivom boj na Ljubu\u0161ki, nema dvojbi da se odigrala 5. o\u017eujka 1876. godine.<\/p>\n
\u201eU jednom osmanskom izvoru navodi se da je ljubu\u0161ki kajmekan s 500 ba\u0161ibozuka napao 700 ustanika oko sela Klobuka, odnosno kraj Dola i \u0160ipova\u010de. Sutradan, 5. o\u017eujka, do\u0161lo je do borbe u Donjem Ka\u0161\u010du jugozapadno od Klobuka \u2026\u201c,navodi dr. An\u0111elko Mijatovi\u0107 u zborniku \u201eUloga Hrvata u Hercegova\u010dkom ustanku\u201c, str. 147.<\/p>\n
\u201eUstanici su pro\u0161li pokraj Humca i smjestili se u Klobuku. U \u0160ipova\u010di pod selom Ka\u0161\u010de su otvorili borbu s Turcima 5. 3. 1876. godine. Holantkinja Merkus je prva juri\u0161ala na Turke\u201c, pi\u0161e prof. dr. Marko Vego u knjizi \u201eBekija kroz vjekove\u201c str. 216.<\/p>\n
\u201eTada se razvila borba u Donjim Ka\u0161\u010dima kod Klobuka, 5. o\u017eujka 1876 godine, te su Turci bili odbijeni u Klobu\u010dko polje\u201c, pi\u0161e Vego u \u201eHistoriji Brotnja\u201c, str. 280\u2026<\/p>\n
Prema tvrdnjama Ante Primorca iz Ka\u0161\u010da glavna bitka se odigrala na predjelu zvanom Vru\u0107e kamenice izme\u0111u Ka\u0161\u010da i \u0160ipova\u010de. Ina\u010de, ustanicima su zapovijedali vojvoda don Ivan Musi\u0107 i Mi\u0107o Ljubibrati\u0107 pod \u010dijim zapovjedni\u0161tvom su bili dobrovoljci iz raznih europskih zemalja, me\u0111u njima i Nizozemkinja Ivana Mercus.<\/p>\n
Ina\u010de, sje\u0107anja mje\u0161tana o boju na Ljubu\u0161ki osvje\u017eio je \u010dlanak u ‘Ve\u010dernjaku’ u povodu 136-te obljetnice bitke, od 15. o\u017eujka 2012-te godine.<\/p>\n
picasa_albumid=5840616128828959617<\/p>\n
D. Musa | foto: D. Musa | Ve\u010derni list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"