Pla\u0107e prora\u010dunskih korisnika u Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji \u0107e se smanjiti, budu\u0107i da je financijska situacija u \u017eupaniji dramati\u010dna, poru\u010dio je predsjednik Vlade ZH\u017d-a Zdenko \u0106osi\u0107. \u201cNije ni\u0161ta novo da je stanje u ZH\u017d-u te\u0161ko, da ne ka\u017eem dramati\u010dno. Kad smo upozoravali na to da je stanje te\u0161ko i dramati\u010dno onda su to negirali iz istih onih krugova koji danas <\/p>\n
<\/p>\n
dramatiziraju tu situaciju za koju su najbla\u017ee re\u010deno odgovorni\u201d, navodi \u0106osi\u0107. Isti\u010de kako je uzrok velikog dijela financijskih te\u0161ko\u0107a s kojima se susre\u0107e ova \u017eupanija balast starog naslije\u0111enog duga koji je zaklju\u010dno sa 2010. godinom iznosio nekih 50 milijuna i 500 tisu\u0107a maraka.Prisilna naplata\u201cTreba shvatiti da smo do\u0161li pod udar prisilne naplate i da smo morali voditi ra\u010duna o povratu duga, prije svega duga po osnovi nepla\u0107enih doprinosa. Mogu re\u0107i da od 20 milijuna obveza prema nepla\u0107enim doprinosima mi danas govorimo o tek oko 6 milijuna duga, \u0161to zna\u010di da smo dobar dio duga vratili. Isto tako smo dobar dio obveza prema dobavlja\u010dima smanjili. To su obveze koje dolaze pod udar prinudne naplate odnosno sudskog napla\u0107ivanja\u201d, kazao je premijer ZH\u017d-a. Novac za pla\u0107e i materijalne doprinose zaposlenima u ovoj \u017eupaniji Vlada jo\u0161 uvijek nekako osigurava, me\u0111utim smanjenja su neminovna da bi se \u017eupanija odr\u017eala na \u017eivotu. Smanjenje pla\u0107a prora\u010dunski korisnici mogu o\u010dekivati po isteku odluke o privremenom financiranju, odnosno po usvajanju prora\u010duna za 2013 godinu. \u201cJo\u0161 uvijek je na snazi odluka o privremenom financiranju i tijekom o\u017eujka \u0107e biti usvojen prora\u010dun ZH\u017d-a, te kao logi\u010dna posljedica prora\u010duna takvog kakav \u0107e biti bit \u0107e i odluka o smanjenju pla\u0107e\u201d, navodi \u0106osi\u0107. Prora\u010dun za 2013. \u0107e predvi\u0111ati smanjenja ne samo na stavci koja se odnosi na bruto pla\u0107e nego i na kapitalnim izdacima, transferima ni\u017eim razinama vlasti, poticajima itd. Iz navedenog se da i\u0161\u010ditati kako \u0107e se kriza iz \u017eupanije pro\u0161itriti i na op\u0107ine koje se nalaze u ovoj \u017eupaniji budu\u0107i da \u0107e trasferi prema njima u ovoj godini biti znatno manji. \u201cOp\u0107ine \u0107e sigurno dobivati manje sredstava od \u017eupanije nego protekle godine\u201d, isti\u010de \u0106osi\u0107. Dodaje kako kriza na jednoj razini vlasti lan\u010dano utje\u010de na drugu razinu \u0161to je situacija s ovom \u017eupanijom i op\u0107inama koje se nalaze u njoj. \u201cSamo \u0107u naglasiti da se te restriktivne mjere u prora\u010dunu ne\u0107e odnositi na subvencije prijevoza u\u010denicima i na socijalna davanja koja \u0107e naprotiv biti ispo\u0161tovana i zaostatci \u0107e biti ispla\u0107eni. U prora\u010dunu za 2013. je predvi\u0111eno da se svi zaostaci, kada su u pitanju socijalna primanja, moraju podmiriti u ovoj godini\u201d, kazao je \u0106osi\u0107.Nepopularne mjereNagla\u0161ava kako su svi \u010dlanovi vlade svjesni da se radi o nepopularnim i osjetljivim mjerama. Na pitanje o\u010dekuje li pobune i razne druge na\u010dine iskazivanja nezadovoljstva od prora\u010dunskih korisnika \u0106osi\u0107 je kazao: \u201dUvijek kad je rije\u010d o smanjivanju pla\u0107a odnosno materijalnih prava zaposlenika refleks je jednak i to je razumljivo. Dakle ste\u010dena prava kada dirate onda to nije ni popularno niti mo\u017eete o\u010dekivati da \u0107e korisnici prora\u010duna to pozdraviti. Me\u0111utim postoje objektivne okolnosti i mi smo du\u017eni kao vlada poduzimati neke mjere ne vode\u0107i ra\u010duna o tome koliko \u0107e one biti popularne. Kamo sre\u0107e da je situacija druga\u010dija, ali nije\u201d. Jo\u0161 je jednom podsjetio da je prora\u010dunskim korisnicima nu\u0111eno smanjenje materijalnih prava, ali da je to kod njih nai\u0161lo na o\u0161tre reakcije. Napomenuo je da predstavnici Vlade ZH\u017d-a kontinuirano razgovaraju s predstavnicima sindikata. \u201cJa o\u010dekujem razumijevanje jer neke mjere nemaju alternativu i svaki razuman \u010dovjek to mora prihvatiti\u201d, navodi \u0106osi\u0107. Na pitanje kada se mo\u017ee o\u010dekivati bolja financijska situacija u ovoj \u017eupaniji, \u0106osi\u0107 isti\u010de kako to uvelike zavisi od vi\u0161ih razina vlasti, prvenstveno federalne Vlade za koju tvrdi da u dvije godine nije niti jednim grantom pomogla ZH\u017d. Lak\u0161e \u0107e se disati i kada se rije\u0161e dugovanja te kada raspodjela prihoda od PDV-a bude pravi\u010dnija. Pla\u0107e prora\u010dunskih korisnika u Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji \u0107e se smanjiti, budu\u0107i da je financijska situacija u \u017eupaniji dramati\u010dna, poru\u010dio je predsjednik Vlade ZH\u017d-a Zdenko \u0106osi\u0107. \u201cNije ni\u0161ta novo da je stanje u ZH\u017d-u te\u0161ko, da ne ka\u017eem dramati\u010dno. Kad smo upozoravali na to da je stanje te\u0161ko i dramati\u010dno onda su to negirali iz istih onih krugova koji danas dramatiziraju tu situaciju za koju su najbla\u017ee re\u010deno odgovorni\u201d, navodi \u0106osi\u0107. Isti\u010de kako je uzrok velikog dijela financijskih te\u0161ko\u0107a s kojima se susre\u0107e ova \u017eupanija balast starog naslije\u0111enog duga koji je zaklju\u010dno sa 2010. godinom iznosio nekih 50 milijuna i 500 tisu\u0107a maraka.
Prisilna naplata
\u201cTreba shvatiti da smo do\u0161li pod udar prisilne naplate i da smo morali voditi ra\u010duna o povratu duga, prije svega duga po osnovi nepla\u0107enih doprinosa. Mogu re\u0107i da od 20 milijuna obveza prema nepla\u0107enim doprinosima mi danas govorimo o tek oko 6 milijuna duga, \u0161to zna\u010di da smo dobar dio duga vratili. Isto tako smo dobar dio obveza prema dobavlja\u010dima smanjili. To su obveze koje dolaze pod udar prinudne naplate odnosno sudskog napla\u0107ivanja\u201d, kazao je premijer ZH\u017d-a. Novac za pla\u0107e i materijalne doprinose zaposlenima u ovoj \u017eupaniji Vlada jo\u0161 uvijek nekako osigurava, me\u0111utim smanjenja su neminovna da bi se \u017eupanija odr\u017eala na \u017eivotu. Smanjenje pla\u0107a prora\u010dunski korisnici mogu o\u010dekivati po isteku odluke o privremenom financiranju, odnosno po usvajanju prora\u010duna za 2013 godinu. \u201cJo\u0161 uvijek je na snazi odluka o privremenom financiranju i tijekom o\u017eujka \u0107e biti usvojen prora\u010dun ZH\u017d-a, te kao logi\u010dna posljedica prora\u010duna takvog kakav \u0107e biti bit \u0107e i odluka o smanjenju pla\u0107e\u201d, navodi \u0106osi\u0107. Prora\u010dun za 2013. \u0107e predvi\u0111ati smanjenja ne samo na stavci koja se odnosi na bruto pla\u0107e nego i na kapitalnim izdacima, transferima ni\u017eim razinama vlasti, poticajima itd. Iz navedenog se da i\u0161\u010ditati kako \u0107e se kriza iz \u017eupanije pro\u0161itriti i na op\u0107ine koje se nalaze u ovoj \u017eupaniji budu\u0107i da \u0107e trasferi prema njima u ovoj godini biti znatno manji. \u201cOp\u0107ine \u0107e sigurno dobivati manje sredstava od \u017eupanije nego protekle godine\u201d, isti\u010de \u0106osi\u0107. Dodaje kako kriza na jednoj razini vlasti lan\u010dano utje\u010de na drugu razinu \u0161to je situacija s ovom \u017eupanijom i op\u0107inama koje se nalaze u njoj. \u201cSamo \u0107u naglasiti da se te restriktivne mjere u prora\u010dunu ne\u0107e odnositi na subvencije prijevoza u\u010denicima i na socijalna davanja koja \u0107e naprotiv biti ispo\u0161tovana i zaostatci \u0107e biti ispla\u0107eni. U prora\u010dunu za 2013. je predvi\u0111eno da se svi zaostaci, kada su u pitanju socijalna primanja, moraju podmiriti u ovoj godini\u201d, kazao je \u0106osi\u0107.
Nepopularne mjere
Nagla\u0161ava kako su svi \u010dlanovi vlade svjesni da se radi o nepopularnim i osjetljivim mjerama. Na pitanje o\u010dekuje li pobune i razne druge na\u010dine iskazivanja nezadovoljstva od prora\u010dunskih korisnika \u0106osi\u0107 je kazao: \u201dUvijek kad je rije\u010d o smanjivanju pla\u0107a odnosno materijalnih prava zaposlenika refleks je jednak i to je razumljivo. Dakle ste\u010dena prava kada dirate onda to nije ni popularno niti mo\u017eete o\u010dekivati da \u0107e korisnici prora\u010duna to pozdraviti. Me\u0111utim postoje objektivne okolnosti i mi smo du\u017eni kao vlada poduzimati neke mjere ne vode\u0107i ra\u010duna o tome koliko \u0107e one biti popularne. Kamo sre\u0107e da je situacija druga\u010dija, ali nije\u201d. Jo\u0161 je jednom podsjetio da je prora\u010dunskim korisnicima nu\u0111eno smanjenje materijalnih prava, ali da je to kod njih nai\u0161lo na o\u0161tre reakcije. Napomenuo je da predstavnici Vlade ZH\u017d-a kontinuirano razgovaraju s predstavnicima sindikata. \u201cJa o\u010dekujem razumijevanje jer neke mjere nemaju alternativu i svaki razuman \u010dovjek to mora prihvatiti\u201d, navodi \u0106osi\u0107. Na pitanje kada se mo\u017ee o\u010dekivati bolja financijska situacija u ovoj \u017eupaniji, \u0106osi\u0107 isti\u010de kako to uvelike zavisi od vi\u0161ih razina vlasti, prvenstveno federalne Vlade za koju tvrdi da u dvije godine nije niti jednim grantom pomogla ZH\u017d. Lak\u0161e \u0107e se disati i kada se rije\u0161e dugovanja te kada raspodjela prihoda od PDV-a bude pravi\u010dnija.<\/p>\n
Marija Medi\u0107 | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pla\u0107e prora\u010dunskih korisnika u Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji \u0107e se smanjiti, budu\u0107i da je financijska situacija u \u017eupaniji dramati\u010dna, poru\u010dio je predsjednik …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":15747,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-15748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15748"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15748\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}