Pre\u017eivjeti s pla\u0107om od 831 KM, koliko primi prosje\u010dni radnik u BiH, pravo je umije\u0107e. Analiti\u010dari opet tvrde da je to nemogu\u0107e u vremenu kada cijene dosti\u017eu rekorde. Name\u0107e se pitanje, kako pre\u017eive djelatnici u, primjerice, prera\u0111iva\u010dkoj industriji, \u010dija je pla\u0107a tek polovina od prosje\u010dne.<\/p>\n
<\/p>\n
A tek kako je umirovljenicima, pa tisu\u0107ama nezaposlenih, i tako redom? U zemlji koja broji 686 tisu\u0107a zaposlenih, a 551 tisu\u0107a tra\u017ei posao, te pribli\u017eno toliko je i umirovljenika, jasno govori kakva je socijalna slika zemlje BiH. Kako jedan sretnik koji je zaposlen mo\u017ee \u201cprehraniti\u201d i ono dvoje koji ne rade, naime, takav omjer nije zabilje\u017een u novijoj povijesti.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ovisi o tvrtki, ali i op\u0107ini<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
No, i oni koji rade nisu u jednakoj situaciji. Primanja im, osim stru\u010dne spreme, ovise o struci, potra\u017enji, poduze\u0107au u kojem su zaposlenim, ali i od \u017eupanije u kojoj \u017eive, pa i op\u0107ine u toj \u017eupaniji. Na osnovi podataka Federalnog zavoda za statistiku, koji svakog mjeseca objavljuje publikaciju pod nazivom \u201cMjese\u010dni statisti\u010dki pregled FBiH po \u017eupanijama\u201c, analizirali smo stanje u \u010detiri \u017eupanije gdje Hrvati predstavljaju ve\u0107inu, dakle u HN\u017d-u ZH\u017d-u, HB\u017d-u te u Posavskoj \u017eupaniji.<\/p>\n
Na temelju raspolo\u017eivih podatak poku\u0161ali smo utvrditi koja je \u017eupanija najbolja za \u017eivljenje, koja je najsiroma\u0161nija i sl. S obzirom da su nezaposlenost i pla\u0107e podaci od interesa, analiziraju\u0107i ekonomsko stanje, nezaposlenost i prosjeke pla\u0107a u \u010detiri navedene \u017eupanije, da se primijetiti kako je u Posavskoj \u017eupaniji najmanja prosje\u010dna pla\u0107a u odnosu na ostale tri \u017eupanije, a sretnici koji \u017eive HN\u017d-u \u017eive najbolje, oni u prosjeku primaju 213 KM ve\u0107u pla\u0107u od stanovnika Posavine. Nakon HN\u017d-a, po visini pla\u0107a slijedi HB\u017d, zatim ZH\u017d te P\u017d. Promatraju\u0107i pla\u0107e unutar \u017eupanija mo\u017ee se konstatirati kako je prosjek neto-pla\u0107a razli\u010dit od op\u0107ine do op\u0107ine. Tako, primjerice, u ZH\u017d-u najvi\u0161a primanja imaju Ljubu\u0161aci, slijede Gru\u0111ani, Posu\u0161ani te na kraju \u0160irokobrije\u017eani. Zaposlenik u Ljubu\u0161kom ima u prosjeku 172 KM ve\u0107u pla\u0107u od djelatnika u \u0160irokom. Tako\u0111er je i prosjek neto-pla\u0107a manji u Drvaru i Tomislavgradu, nego u Livnu i Kupresu.<\/p>\n
Prema raspolo\u017eivim podacima mo\u017ee se zaklju\u010diti kako je prema prosjeku neto-pla\u0107e, najte\u017ei \u017eivot u Posavskoj \u017eupaniji. U Posavskoj \u017eupaniji su najmanje pla\u0107eni djelatnici koji rade u prera\u0111iva\u010dkoj industriji, dok najve\u0107i prosjek neto-pla\u0107e imaju zaposleni u opskrbi i proizvodnji elektri\u010dne energije. Najavi\u0161e zaposlenih u Posavskoj \u017eupaniji je u prera\u0111iva\u010dkoj industriji i trgovini na veliko i malo. Za razliku od ostale tri \u017eupanije, u ovim granama radi skoro podjednak broj zaposlenih. Najvi\u0161e je nezaposlenih s NKV stru\u010dnom spremom (31 posto), dok je s VSS nezaposleno oko 2,6 posto.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Prevelike razlike i prosjek<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Kada je u pitanju HN\u017d, u ovoj \u017eupaniji najvi\u0161e zaposlenih je u trgovini na veliko i malo te u prera\u0111iva\u010dkoj industriji. Prema svim pokazateljima, ova \u017eupanija ekonomski prednja\u010di u odnosu na tri ostale. Naime, prosje\u010dna neto-pla\u0107a je najve\u0107a upravo u ovoj \u017eupaniji. Najve\u0107i prosjek neto-pla\u0107a je u tvrtkama koje se bave financijama i u poduze\u0107ima koja se bave proizvodnjom i opskrbom elektri\u010dne energije. Najmanje su pla\u0107e kod onih koji rade u prera\u0111iva\u010dkoj industriji. Kada je u pitanju nezaposlenost, u ovoj \u017eupaniji najvi\u0161e nezaposlenih je sa SSS (29 posto), kvalificirane radne snage KV nezaposleno je \u010dak 39 posto, dok je s VSS i V\u0160S nezaposleno 7,5 posto, odnosno 3,2 posto. Prema prosje\u010dnim neto-pla\u0107ama HB\u017d je odmah iza Posavske \u017eupanije. Iz statisti\u010dke analize razvidno je da i u ovoj \u017eupaniji najve\u0107i broj zaposlenih radi u trgovini. Kao i u drugim, i u ovoj \u017eupaniji zaposleni u proizvodnji i opskrbi elektri\u010dne energije imaju najve\u0107i neto prosjek pla\u0107e. Najvi\u0161e nezaposlenih je KV radnika 36 posto, dok s VSS i V\u0160S je nezaposleno 4,6 odnosno 2,9 posto osoba. U ZH\u017d-u najvi\u0161e zaposlenih je u trgovini te u prera\u0111iva\u010dkoj industriji 3090. Najvi\u0161e je nezaposlenih sa SSS i KV radnika 39 odnosno 33 posto, dok je s VSS nezaposleno oko 6,4 posto osoba.<\/p>\n
Pero Zelenika, Zlatko Tuli\u0107 I Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"