Bogato knji\u017eevno blago koje \u010duva knji\u017enica u Franjeva\u010dkom samostanu sv. Ante na Humcu malo je poznato \u0161iroj populaciji ljudi. Gradnjom samostana na Humcu davne 1867.godine franjevci su pored odgojnog sredi\u0161ta po\u010deli izgradnju kulturno- prosvjetnog sredi\u0161ta dana\u0161nje samostanske knji\u017enice. Ova iznimno bogata ostav\u0161tina franjevaca otvorena je danas za sve,<\/p>\n
<\/p>\n
ali malo tko, na\u017ealost, za nju zna. Doba elektronskih medija kao da je\u00a0 gurnulo u zaborav ovu iznimnu ustanovu u kojoj tako\u0111er mo\u017eete prona\u0107i, ali i doznati sve ono \u0161to vas zanima.<\/p>\n
Na mnogim jezicima<\/p>\n
\u201cOd najdavnijih vremena samostani, a i mnoge \u017eupe, imali su svoje knji\u017enice, a u tim knji\u017enicama su se \u010duvale knjige prvenstveno vjerskoga sadr\u017eaja, a onda i mnoge knjige za op\u0107u izobrazbu kao \u0161to je povijest, knji\u017eevnost, filozofija, zemljopis i najrazli\u010ditija druga podru\u010dja ljudskoga \u017eivota\u00a0 po\u010dev\u0161i od poljodjelstva pa sve do medicine\u201d, pri\u010da nam fra \u017darko Ili\u0107, urednik Kr\u0161nog zavi\u010daja koji \u017eivi u Franjeva\u010dkom samostanu Humac.
\u201cOvdje u na\u0161em samostanu koji je izgra\u0111en 1867 .godine, \u010dim je to bilo mogu\u0107e, onda\u0161nji fratri su nastojali nabaviti razli\u010dite knjige, prvenstveno one koje su njima bile potrebne za sve\u0107eni\u010dki rad s narodom. Me\u0111utim, najvi\u0161e je bilo knjiga na latinskom jeziku, ne\u0161to vrlo malo na hrvatskom jeziku, a i oni su sami pisali na hrvatskom jeziku. Tako\u0111er, imamo knjiga i na talijanskom jeziku jer su se \u0161kolovali u Italiji, zatim na njema\u010dkom, francuskom i ma\u0111arskom te u novije vrijeme i na engleskom jeziku. Knjige obuhva\u0107aju gotovo sva podru\u010dja prirodnih i dru\u0161tvenih znanosti: biblijske znanosti, katehetinu,\u00a0 asketiku, beletristiku, povijest, pravo, franjeva\u0161tvo, leksiku, lingvistiku, prirodne znanosti i dr. Tu su jo\u0161 enciklopedijska izdanja, razli\u010dita izdanja Svetog pisma, klasi\u010dna literatura, povijest hrvatske knji\u017eevnosti, katoli\u010dki \u010dasopisi i dr. Poseban dio obuhva\u0107a periodiku iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske\u201d, kazao je fra \u017darko.<\/p>\n
20.000 primjeraka<\/p>\n
Posebna prostorija u kojoj se smjestila knji\u017enica izgra\u0111ena je tek 1968. u zapadnom samostanskom krilu, gdje su prenesene sve knjige s rukopisima i arhivskim spisima. Naime, iako su vrata knji\u017enice za svakoga otvorena u sve radne dane u tjednu, mnogi su pomi\u0161ljali kako je ovo knji\u017eevno blago rezervirano samo za ljude koji se bave prou\u010davanjem odre\u0111enih znanosti ili pak da je dostupno samo franjevcima koji tu trenuta\u010dno \u017eive. Naprotiv, knji\u017enica danas ima fundus od 20.000 primjeraka knjiga. Koncem 2003. godine knji\u017enica je temeljito obnovljena i smje\u0161tena u zapadno krilo samostana. Nabavljene su najsuvremenije police koje knji\u017eno blago \u0161tite od vlage i sunca. Katalogizacija i kompjuterizacija knji\u017enice jo\u0161 su u tijeku zbog velikog broja djela koja se jo\u0161 uvijek skupljaju. Naime, iz zapisa koji se nalaze u nekim knjigama mo\u017ee se odgonetnuti put kojim su dospjele u knji\u017enicu. Uglavnom se radi o knjigama koje su fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji, Njema\u010dkoj i drugdje. Njima su se fratri slu\u017eili za osobnu izobrazbu, da bi nakon njihove smrti bile smje\u0161tene u knji\u017enicu za op\u0107u uporabu.\u00a0 Drugi na\u010din nabave bila je kupnja knjiga u antikvarijatima ili od nekih trgovaca. Tako su, uglavnom nabavljene starije knjige. Me\u0111utim, ve\u0107ina dana\u0161njih raritetnih knjiga stigla je u knji\u017enicu iz drugih franjeva\u010dkih samostana diljem Europe.<\/p>\n
Fra \u017darko: ‘\u010citajte!’<\/p>\n
U raritete huma\u010dke knji\u017enice spada skupina knjiga gr\u010dko-rimskih klasika, te djela franjeva\u010dkih spisatelja. Izme\u0111u ostalih, va\u017eno je spomenuti Homerovu “Odiseju” tiskanu 1533. god., “Ilijadu” tiskanu 1537., Plutarhovo djelo “Moralia opusculorum”, Herodijanove “Historiae…”, Ciceronove “Epistolae ad Atticum”, pjesme Horacija Flaka izdane 1606. godine, te djela hrvatskih velikana: Matije Divkovi\u0107a, Ivana An\u010di\u0107a, Filipa Lastri\u0107a, Lovre \u0160itovi\u0107a, Rafe Bari\u0161i\u0107a i djela hercegova\u010dkih franjevaca. Ovakva iznimna djela su strogo \u010duvana jer su jako osjetljiva i nisu za \u0161iru uporabu, ali ih svakako u samostanskoj\u00a0 knji\u017enici mo\u017eete pogledati. \u00a0
Fra \u017darko je na kraju na\u0161eg posjeta izrazio \u017eelju kako bi volio da ljudi vi\u0161e \u010ditaju jer to je, po njemu, ne\u0161to posebno.
\u201cSamim tim \u0161to otvorite jednu od ovih iznimnih knjiga, mo\u017eete prona\u0107i u njoj savjet ili pak pouku za taj dan\u201d, kazao je fra \u017darko ukazav\u0161i nam koliko pored edukativne vrijednosti\u00a0 knjige njoj mo\u017eemo prona\u0107i savjet, pouku pa i \u017eivotni put.\u00a0\u00a0 \u00a0<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ru\u017eica Pulji\u0107 I Dnevni list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"