![\"alt\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/ktabkbih.net_files_image_Foto_Vijesti_2013_06_statistike_01.jpg\")
<\/p>\nNa zamolbu uredni\u0161tva Katoli\u010dke tiskovne agencije, da priredi statisti\u010dki izvje\u0161taj o prirodnom prira\u0161taju i ukupnom broju katolika u Bosni i Hercegovini na kraju 2012. godine, vojni biskup mons. dr. Tomo Vuk\u0161i\u0107 je priredio prikaz za 2012. i ponudio zbirne podatke o demografskom kretanju katolika u BiH za cijelo poslijeratno razdoblje, od 1996. do danas.<\/p>\n
<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
U Katoli\u010dkoj crkvi postoji propis, koji vrijedi za cijeli svijet, da svaki \u017eupnik na po\u010detku nove kalendarske godine u sredi\u0161te svoje biskupije treba dostaviti osnovne podatke za proteklu kalendarsku godinu o svojoj \u017eupi. Na osnovu tih podataka svaki dijecezanski biskup je du\u017ean do kraja o\u017eujka nove kalendarske godine, dodaju\u0107i informacije za koje je on sam nadle\u017ean, napraviti zbirni izvje\u0161taj te izvijestiti Svetu Stolicu o stanju u svojoj biskupiji, zaklju\u010dno s posljednjim danom pro\u0161le godine.
Neki podaci, koje prikupe biskupski uredi, su posvema to\u010dni. To se prvenstveno odnosni na broj kr\u0161tenja, vjen\u010danja i obavljenih sprovoda, broj krizmanika, prvopri\u010desnika, podijeljenih pri\u010desti itd. jer se informacije o tomu preuzimaju iz tzv. \u017eupnih knjiga u koje se redovito upisuju. S druge strane, posebice u gradskim \u017eupama gotovo je nemogu\u0107e ustanoviti to\u010dan broj vjernika za razliku od seoskih \u017eupa gdje je ovaj popis mnogo lak\u0161e obaviti. Zato su crkvene informacije o broju vjernika uvijek mnogo vi\u0161e procjena negoli egzaktan podatak pa ih tako treba i prihvatiti.<\/p>\n
Zbirni podaci o svim biskupijama za razdoblje od 1996. do 2012., koji su prikupljeni na opisani na\u010din, pokazuju da je prirodni prira\u0161taj katolika u stalnom opadanju ve\u0107 od 1996. a da je njihov ukupan broj bio u porastu do 2003. i da je u opadanju od 2004. godine.<\/p>\n
Na osnovu podataka prikupljenih na na\u010din kako je opisano, mogu\u0107e je izvijestiti tako\u0111er da je u Bosni i Hercegovini tijekom 2012. godine u katoli\u010dkim \u017eupama podijeljeno 4992 kr\u0161tenja i da su obavljena 6420 sprovoda. To pak zna\u010di da je prirodni prira\u0161taj katolika, koji predstavlja razliku izme\u0111u ro\u0111enja, odnosno kr\u0161tenja, i smrti, odnosno sprovoda, bio negativan za 1428. Odnosno to je ve\u0107 proces koji je zapo\u010deo 2002. i otada se ponavlja svake godine, \u0161to je vidljivo iz prilo\u017eene tablice koja donosi ove podatke za razdoblje od 1996. godine.<\/p>\n
S druge strane, kad se zbroje izvje\u0161taji iz pojedinih biskupija, procjena je da je, na kraju 2012. godine, u BiH bilo 435.562 katolika \u0161to je podatak kojega treba prihvatiti uvjetno zbog razloga koji su ve\u0107 spomenuti, ali tako\u0111er i zato \u0161to ima katolika koji nisu u kontaktu sa svojim \u017eupnicima kao i zato \u0161to u BiH \u017eivi odre\u0111eni broj grkokatolika koji pripadaju Kri\u017eeva\u010dkoj biskupiji te zbog toga nisu uklju\u010deni u gornje izvje\u0161taje. A ako bi se, me\u0111utim, htjelo vr\u0161iti procjenu trenutnoga broja Hrvata u BiH, onda bi na postoje\u0107i broj katolika, koji su skoro svi Hrvati, trebalo dodati mo\u017eda jo\u0161 oko 10% Hrvata koji ili nisu vjernici ili pripadaju nekoj drugoj vjeri. No, bez obzira na ukupan broj Hrvata, kojega \u0107e biti mogu\u0107e ustanoviti budu\u0107im popisom stanovni\u0161tva, na osnovu procjena \u017eupnika uo\u010dava se da bi od 2003. godine, polagano ali stalno, opadao ukupan broj katolika u BiH, koji je od 1996. do 2003. bio u laganom ali stalnom porastu, \u0161to slikovito predo\u010dava krivulja na sljede\u0107em grafikonu.
\u00a0![\"alt\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/ktabkbih.net_files_image_Foto_Vijesti_2013_06_statistike_02.jpg\")
<\/p>\n
Crkvene statistike \u2013 u trenutku nepostojanja poslijeratnog popisa stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini \u2013 jo\u0161 uvijek su najrealnije i najpotpunije. One ka\u017eu da je na kraju 2012. u ovoj dr\u017eavi bilo 435.562 katolika, \u0161to je u odnosu na 2011. kada ih je bilo 443.084, smanjenje za 7.522. Gledano prema pojedinim biskupijama, brojke govore da je jo\u0161 uvijek najvi\u0161e katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 192.467 (68.272 obitelji), zatim u Mostarsko-duvanjskoj 186.888 (46.441), Banjolu\u010dkoj 35.428 (12.146) i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji 20.779 (4.682).<\/p>\n
Ve\u0107ina \u0107e jama\u010dno pomisliti kako je gore spomenuti \u201eminus\u201c napravljen u Banjolu\u010dkoj i Vrhbosanskoj nad\/biskupiji. Me\u0111utim, nije tako, odnosno \u201enije ba\u0161 tako”. Usporedimo li podatke iz matica kr\u0161tenih i matica umrlih, na\u0107i \u0107emo da je \u201eprirodni prirast\u201c negativan u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (-1.267) jer je bilo \u010dak 3.519 umrlih; Banjolu\u010dkoj (-244) i Trebinjsko-mrkanskoj (-72); a pozitivan u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji (+155). Sveukupno kada se zbroji: -1.428. I to jo\u0161 uvijek ne odgovara brojci 7.522, koliko je ove godine manje vjernika u odnosu na pro\u0161lu. Stoga, tek uspore\u0111uju\u0107i pro\u0161logodi\u0161nji i ovogodi\u0161nji ukupni broj katolika prema biskupijama, dolazimo do stvarnog stanja. Naime, na kraju 2012. u odnosu na 2011., u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je -3.055; u Banjolu\u010dkoj -496; u Trebinjskoj +2; a u Mostarskoj \u010dak -3.973 katolika. Ako nisu umrli, postavlja se pitanje \u201eGdje su?\u201c Tu bi nam odgovor ponudili podatci koji su se neko\u0107 (a i danas u pojedinim \u017eupama) vodili u knjizi Status animarum. Ovako samo mo\u017eemo pretpostavljati i narodski kazati da bi, s obzirom na negativan broj u Hercegovini, trebalo izra\u010dunati kolika su bila pove\u0107anja broja mercedesa i bijelih \u010darapa u Zagrebu, te na osnovi toga donijeti zaklju\u010dak.<\/p>\n
Kako bilo da bilo, nakon pro\u0161le godine kada smo mogli konstatirati da je \u201ezaustavljen trend odlaska iz BiH, (jer je na kraju 2010. bilo 443.013, a na kraju 2011. godine 443.084 katolika) sada, pod pretpostavkom da su statisti\u010dki podatci to\u010dni, moramo re\u0107i da katolici ponovno \u201ecure\u201c iz ove zemlje. Sve ovo nije razlogom za kuknjavu i lamentiranje, nego je poziv na op\u0107enarodno bu\u0111enje, zanemarivanje vlastitih razdora i stvaranje zajedni\u010dke strategije kojoj temelj mora biti narod, a ne stranka ili pojedina\u010dni interes.<\/p>\n
Katoli\u010dki tjednik | ktabkbih.net<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"