{"id":16258,"date":"2013-03-26T09:20:02","date_gmt":"2013-03-26T08:20:02","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2013\/03\/26\/interview-dr-ivo-lucic-u-povodu-izlaska-knjige-uzroci-rata-u-bih\/"},"modified":"2013-03-26T09:20:02","modified_gmt":"2013-03-26T08:20:02","slug":"interview-dr-ivo-lucic-u-povodu-izlaska-knjige-uzroci-rata-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/interview-dr-ivo-lucic-u-povodu-izlaska-knjige-uzroci-rata-u-bih\/","title":{"rendered":"INTERVIEW: Dr. Ivo Lu\u010di\u0107, u povodu izlaska knjige \u201cUzroci rata u BIH\u201d"},"content":{"rendered":"

U ponedjeljak se pojavila u prodaji Va\u0161a knjiga \u201eUzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine\u201c. \u0160to je u njoj novo, aktualno, zanimljivo?<\/em><\/p>\n

Radi se o knjizi kojom sam poku\u0161ao objasniti uzroke nedavnog rata u BiH, ali i u Jugoslaviji. Moja je teza da su me\u0111usobno zava\u0111eni nacionalni komunizmi, manipulacija nacionalnim<\/p>\n

<\/p>\n

osje\u0107ajima i odnosima, nacionalni in\u017eenjering, vi\u0161ezna\u010dne ideolo\u0161ke formulacije ustavnih odredbi, sustavno onemogu\u0107avanje svake alternative, op\u0107a militarizacija dru\u0161tva, nedostatak demokratske tradicije i vje\u0161tine mirnog rje\u0161avanja problema onemogu\u0107ili kompromis i dru\u0161tveni dogovor te doveli do ratne tragedije. Ili kra\u0107e i jednostavnije re\u010deno, rat je posljedica sukoba komunisti\u010dke ideolo\u0161ke konstrukcije s realno\u0161\u0107u. Politi\u010dki i gospodarski sustav SFRJ nije bio sposoban za promjene koje je zahtijevalo vrijeme.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Citirali ste brojne dokumente i publikacije nekada\u0161njih \u201etajnih slu\u017ebi\u201c. Radi se o javnosti nepoznatoj dokumentaciji i podatcima?<\/em><\/p>\n

Jo\u0161 dok sam na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu pisao magistarski rad, a kasnije i doktorat prikupljao sam dokumentaciju Saveza komunista, civilnih i vojnih obavje\u0161tajnih i protuobavje\u0161tajnih slu\u017ebi. Radi se o gradivu koje je bilo rasutom po vojarnama JNA, op\u0107inskim komitetima SK, policijskim postajama i sl. Pokazalo se da je to, uz relevantnu literaturu, objavljene izvore i dostupne arhivske fondove, dragocjeno gradivo za rekonstrukciju na\u0161e novije pro\u0161losti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

U knjizi razmatrate problematiku J. B. Tita i njegovog kulta, pi\u0161ete o Katoli\u010dkoj crkvi i Me\u0111ugorju te o drugim vjerskim zajednicama. Tu su i dramati\u010dni doga\u0111aji u Duvnu, zatim \u010duveni \u201eFa\u0161isti\u010dki ro\u0111endan\u201c u Sarajevu?<\/em><\/p>\n

Na temelju vlastitih spoznaja, ali i osobnog iskustva te na tragu istra\u017eivanja Emilia Gentilea i Mihaila Riklina, \u010dija je knjiga Komunizam kao religija prije par godina objavljena i u nas, zaklju\u010dio sam da je Josip Broz Tito jo\u0161 za \u017eivota bio neka vrsta vrhovnog partijskog sve\u0107enika, a nakon smrti i neka vrsta \u201ekomunisti\u010dkog sveca\u201c. Represivni aparat koji je on uspostavio imao je neograni\u010dene ovlasti u borbi s \u201eherezom\u201c, a svaka neortodoksna ideja, kritika ili neposluh brutalno su ka\u017enjavani. Uvjereni ateisti bili su zapravo istinski vjernici, a koliko je Titov kult bio jak pokazuje i \u010dinjenica da je njegova bron\u010dana bista (koja se nalazi i na naslovnici knjige) iznesena iz Skup\u0161tine SR BiH tek u no\u0107i 25. sije\u010dnja 1992. nakon \u0161to su zastupnici Srpske demokratske stranke napustili zgradu. Tada je izglasana odluka o raspisivanju referenduma o neovisnosti BiH. Tu postoji i odre\u0111ena simbolika; socijalisti\u010dka republika koju je J. B. Tito stvorio nije se mogla osamostaliti dok nije uklonjena njegova bista. To je i razumljivo jer je stvaranje SR BiH bilo prije svega u funkciji obnove i u\u010dvr\u0161\u0107enja Jugoslavije.
Odnos prema Katoli\u010dkoj crkvi u tom vremenu obilje\u017een je doga\u0111ajima u Me\u0111ugorju te represiji prema sve\u0107enicima i vjernicima u Hercegovini. Posebno poglavlje posvetio sam Duvnu (Tomislavgrad) kojem je stjecajem okolnosti 1980-ih bila odre\u0111ena uloga sredi\u0161ta katoli\u010dkog klerikalizma i hrvatskog nacionalizma, pa su desetine mladi\u0107a iz tog mjesta zatvarani i osu\u0111ivani zbog \u201eneprijateljske djelatnosti\u201c koja se naj\u010de\u0161\u0107e sastojala od kakve nepo\u0107udne pjesme ili nacrtanog simbola. Kao primjer druk\u010dijeg odnosa prema \u201epoliti\u010dkom deliktu\u201c opisao sam tzv. \u201efa\u0161isti\u010dki ro\u0111endan\u201c koji je odr\u017ean u prosincu 1986. u Sarajevu. Tada je skupina tamo\u0161nje \u201ezlatne mlade\u017ei\u201c sudjelovala na ro\u0111endanskoj proslavi u stanu \u201eukra\u0161enom\u201c nacisti\u010dkim insignijama. Za razliku od duvanjskih vr\u0161njaka, oni nisu zavr\u0161ili u zatvoru i izvukli su se s \u201edrugarskom kritikom\u201c.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Dosta prostora ste posvetili militarizaciji dru\u0161tva, sustavu Op\u0107enarodne obrane i dru\u0161tvene samoza\u0161tite (ONO i DSZ).<\/em><\/p>\n

Poznavanje procesa sustavne militarizacije dru\u0161tva jako je va\u017eno za razumijevanje doga\u0111aja s po\u010detka 1990-ih. Gra\u0111ani SFRJ su od djetinjstva bili podlo\u017eni militarizaciji. Od osnovno\u0161kolske indoktrinacije djecom bomba\u0161ima, preko srednjo\u0161kolske nastave ONO i DSZ, \u201epredvojni\u010dke obuke\u201c, slu\u017eenja vojnog roka, pozivanja u rezervni sastav i sl. U Jugoslaviji je po\u010detkom osamdesetih godina funkcioniralo oko 45.000 komiteta za ONO i DSZ u koje je imenovano oko 400.000 \u201edru\u0161tveno-politi\u010dkih radnika\u201c. Gra\u0111ani su konstantno pozivani na \u201ebudnost\u201c i u\u010deni da se s neprijateljem razgovara \u201esamo preko ni\u0161ana\u201c. Kako onda od njih preko no\u0107i tra\u017eiti uva\u017eavanje druk\u010dijih pozicija i interesa. Kako o\u010dekivati dijalog i kompromis. Mentalni sklopovi pre\u017eivjeli su propast re\u017eima i nastavili su funkcionirati unutar novih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih okvira.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Pi\u0161ete i o politi\u010dkoj emigraciji.<\/em><\/p>\n

Kada je u pitanju politi\u010dka emigracija pobrojao sam najva\u017enije organizacije i njihova vodstva, a posebno sam se pozabavio dezinformacijama i posebnim akcijama kompromitacije koje su jugoslavenske sigurnosne slu\u017ebe poduzimale protiv emigracije. U to su ulo\u017eena znatna sredstva i trud pa ne treba \u010duditi \u0161to je znatan dio javnosti ostao pod utjecajem (dezinformacija) biv\u0161ih slu\u017ebi a da toga nije svjestan.<\/p>\n

Drugi dio knjige odnosi se na raspad Jugoslavije i uvo\u0111enje vi\u0161estrana\u010dja. \u0160to se zbivalo iza kulisa u BiH kad je stari jugoslavenski sustav po\u010deo nestajati?<\/p>\n

Ru\u0161enjem formalnog (nagla\u0161avam formalnog) komunisti\u010dkog sustava, u prvi plan izbili su potisnuti nacionalni odnosi i interesi. Iluzija kako je nacionalno pitanje rije\u0161eno nestala je s komunisti\u010dkim re\u017eimom. Nakon promjene vlasti u Sloveniji i Hrvatskoj, bosansko-hercegova\u010dko vodstvo zabranilo je politi\u010dko organiziranje na nacionalnoj osnovi. Kada je zabrana povu\u010dena, osnovane su nacionalne stranke (SDA, SDS i HDZ) koje su usprkos svim anketama i istra\u017eivanjima uvjerljivo pobijedile i osvojile svih sedam mjesta za \u010dlanove Predsjedni\u0161tva i 84% mandata u Skup\u0161tini SR BiH. Rezultati izbora bili su odraz nacionalne strukture stanovni\u0161tva. Toliko o tezi kako u BiH \u201enikada nije bilo va\u017eno koje je tko nacionalnosti ili vjere\u201c. To je uvijek bilo va\u017eno i jo\u0161 uvijek je va\u017eno, ali to ne prije\u010di po\u0161ten pristup razlikama i politi\u010dki dogovor, odnosno novi dru\u0161tveni ugovor.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Kako su doga\u0111aji u RH utjecali na stanje u BiH?<\/em><\/p>\n

Demokratski procesi \u0161irili su se iz zapadnih jugoslavenskih republika, pa i ne \u010dudi da su sve tri nacionalne stranke u BiH organizirane pod utjecajem politi\u010dkih sredi\u0161ta iz Hrvatske. Niti jedna od njih nije bila prvenstveno bosansko-hercegova\u010dka. SDA je usugla\u0161ena u krugu Islamskoga kulturnog centra u Zagrebu i zami\u0161ljena kao \u201epoliti\u010dki savez gra\u0111ana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu\u201c. SDS BiH osnovan je kao \u201esvesrpski nacionalni pokret\u201c, pod utjecajem kninskog SDS-a i njegovoga predsjednika Jovana Ra\u0161kovi\u0107a. Kona\u010dno, HDZ BiH organiziran je kao dio \u201eplanetarne organizacije koja predstavlja pokret svih Hrvata na svijetu\u201c.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Knjiga izlazi 25. o\u017eujka, upravo na obljetnicu \u010duvenog sastanka Tu\u0111man-Milo\u0161evi\u0107 u Kara\u0111or\u0111evu 1991. godine. Koja je to poveznica s knjigom? Je li to navodni dogovor oko podjele BiH?<\/em><\/p>\n

Tre\u0107i dio knjige odnosi se na politi\u010dki mit po kojem su u o\u017eujku 1991. Franjo Tu\u0111man i Slobodan Milo\u0161evi\u0107 tobo\u017ee \u201edogovorili podjelu Bosne (i Hercegovine)\u201c a onda, u dijaboli\u010dnoj verziji mita, i tijek i kona\u010dni ishod rata. Dok se prva dva dijela knjige odnose na povijest \u2013 ono \u0161to se dogodilo, ovaj dio se odnosi na nepovijest \u2013 ono \u0161to se nije dogodilo, pa je i pisan na druk\u010diji na\u010din. Naime, nema dokaza koji bi potvrdio da su Tu\u0111man i Milo\u0161evi\u0107 uop\u0107e razgovarali o podjeli BiH, a svi kasniji doga\u0111aji dovode do zaklju\u010dka da se ni o \u010demu va\u017enom, a posebno o \u201epodjeli BiH\u201c nisu dogovorili. Fascinantna je upornost s kojom se zagovornici teze o \u201edogovoru iz Kara\u0111or\u0111eva\u201c odbijaju suo\u010diti s \u010dinjenicama i argumentima izvedenim iz njih. \u201eDogovor u Kara\u0111or\u0111evu\u201c postao je dogma (biv\u0161im) vjernicima u socijalisti\u010dku Jugoslaviju i utemeljiteljski mit konvertitima iz komunisti\u010dkog totalitarizma u liberalnu demokraciju. Tobo\u017enji \u201edogovor o podjeli BiH\u201c va\u017ean je dio utemeljiteljskog mita bo\u0161nja\u010dkim nacionalistima, ali i (jo\u0161 uvijek) mo\u0107no oru\u017eje politi\u010dkim protivnicima Franje Tu\u0111mana i \u201eTu\u0111manizma\u201c. Kako lijevim, tako i desnim.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Vecernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ponedjeljak se pojavila u prodaji Va\u0161a knjiga \u201eUzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine\u201c. \u0160to je …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":16257,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-16258","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16258"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16258\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}