U \u010detvrtak, 11. travnja, u organizaciji Zavi\u010dajnog kluba hercegova\u010dkih studenata (ZKHS) uspje\u0161no je organizirana javna tribina pod nazivom \u201eSchengen \u2013 nova linija razdvajanja RH i BiH?\u201c, kojoj je svjedo\u010dilo stotinjak posjetitelja u prostoru Tribine Grada Zagreba. Cilj tribine bio je rasvijetliti promjene koje \u0107e se dogoditi izme\u0111u dvaju dr\u017eava<\/p>\n
<\/p>\n
ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, a potom i uvo\u0111enjem novog grani\u010dnog re\u017eima.<\/p>\n
O posljedicama ulaska Hrvatske u EU (bilo pozitivnim, bilo negativnim) za stanovnike BiH, a ponajvi\u0161e za Hrvate iz BiH, rijetko se mo\u017ee \u010duti u javnosti i medijima. Upravo se iz tog razloga Zavi\u010dajni klub hercegova\u010dkih studenata osjetio du\u017ean organizirati jedan ovakav doga\u0111aj.<\/p>\n
Gosti tribine bili su predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasi\u0107, vlasnik Munje i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca mr.sc. Ivan Milolo\u017ea, voditelj odjela za Hrvate izvan RH u HDZ-u\u00a0 dr.sc. Mario \u0160iljeg te mr.sc. Jozo Rado\u0161, promatra\u010d u Europskom parlamentu i kandidat HNS-a na predstoje\u0107im izborima za Europski parlament.<\/p>\n
Moderator ove iznimno zanimljive rasprave bio je dr. sc. Bo\u017eo Skoko, docent na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te prvi tajnik i \u010dest suradnik Kluba. Rasprava je bila dinami\u010dna i zanimljiva tako da su dva sata, koliko je tribina trajala, zaista brzo proletjela. Zanimljivo je \u0161to je svih pet sudionika tribine ro\u0111eno u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Raspravu je otvorio gospodin Milolo\u017ea, koji je i sam gospodarstvenik te \u0107e ga znatno pogoditi izazovi koje nosi\u00a0 1. srpnja. Objasnio je kako je \u201eSchengen\u201c simbolika ne\u010deg \u0161to dijeli barijerom narode, ljude, dobra i gospodarstvo. Usporedio je sada\u0161nju situaciju Hrvatske i nekada\u0161nju situaciju zemalja poput Poljske, Rumunjske i Bugarske i ustvrdio da je ona dijametralno suprotna zbog toga \u0161to Hrvatska ima jako \u0161iroko tr\u017ei\u0161te na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije koje je godinama gradila. Tako\u0111er je dodao kako je neistina kada politi\u010dari u RH govore kako Europska komisija dirigira odlukama kojim se tr\u017ei\u0161tima treba odrediti, ve\u0107 je odgovornost na vladi svake dr\u017eave da na bilateralnoj razini dogovara svoje odnose.<\/p>\n
Milolo\u017ea je dodao kako je pri\u010da da se Hrvatskoj otvara tr\u017ei\u0161te od 570 milijuna ljudi zapravo apsurdna jer ve\u0107 15 godina za veliki broj svojih proizvoda ona ima potpuno otvoreno tr\u017ei\u0161te i jedinstvenu carinsku stopu od 1 posto. Istina je, tvrdi, da \u0107e izgubiti tr\u017ei\u0161te CEFTA-e, a u prvom se redu to odnosi na susjedne zemlje \u2013 BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju te je priznao da prvi put kao poslodavac ima vezane ruke i ni\u0161ta ne mo\u017ee u\u010diniti.<\/p>\n
Dr. Skoko upitao je g. Lasi\u0107a kakav je pogled sa strane Bosne i Hercegovine, te je dodao kako tvrtkama iz RH predstoje dvije opcije:\u00a0 postati nekonkurentan na BiH tr\u017ei\u0161tu ili otvoriti svoje pogone u BiH. Lasi\u0107 je kazao kako \u0107e se promjene pozitivno odraziti na gospodarstvo BiH te da robe iz BiH, izuzev ribe, vina i nekih drugih proizvoda, mogu bescarinski i\u0107i u EU, dok veliki broj roba koji ulazi u BiH iz EU dobiva carinska optere\u0107enja i mijenja se potpuno re\u017eim uvoza. S druge strane, izlazak Hrvatske iz CEFTA-e zna\u010di da \u0107e njezine robe dobiti carine, dok \u0107e robe iz zemalja koje ostaju u CEFTA-i ostati bescarinske. Time \u0107e se dodatno poja\u010dati konkurencija izme\u0111u te dvije strane.<\/p>\n
Lasi\u0107 je istaknuo da \u0107e od uvezenih proizvoda iz RH najvi\u0161e poskupjeti oni animalnog podrijetla, konditorski proizvodi i cigarete. Podsjetio je na primjere Dukata u Grada\u010dcu i Kra\u0161a u Prijedoru, koji \u0107e preuzeti dio proizvodnje iz Hrvatske, te mesnu industriju Gavrilovi\u0107, koja dio svoje proizvodnje seli u \u010citluk. Predsjednik Gospodarske komore podsjetio je jo\u0161 jednom na \u010dinjenicu da je Hrvatska pro\u0161le godine ostvarila izvoz od preko 1,4 miljarde eura u BiH, dok je s druge strane BiH ostvarila izvoz u Hrvatsku u iznosu od oko 600 miljuna eura.<\/p>\n
U nastavku, moderator je raspravu usmjerio na dru\u0161tveno-politi\u010dki aspekt promjena uvo\u0111enjem tvr\u0111e granice vezan za odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH op\u0107enito. Dr. \u0160iljeg podsjetio je da, u trenutku ulaska Hrvatkse u EU, svi oni koji imaju putovnicu RH postaju dr\u017eavljani europske unije i da svi trebamo vr\u0161iti pritisak da \u0161to bolje iskoristimo benefite koji dolaze s 1. srpnja. Dodao je da hrvatski narod u BiH stjecanjem tog dr\u017eavljanstva postaje na neki na\u010din superiorniji od preostala dva konstitutivna naroda.<\/p>\n
Moderator\u00a0 se nadovezao\u00a0 komentarom kako Bo\u0161njaci i Srbi iz BiH imaju svoje lobiste, dok s Hrvatima to nije slu\u010daj, te kako su oni iz Zagreba imali samo na\u010delnu podr\u0161ku. U tom kontekstu upitao je\u00a0 g. Jozu Rado\u0161a, potencijalnog zastupnika u EU parlamentu, kolike su mogu\u0107nosti da se u Bruxellesu \u010duje i hrvatski glas, osobito kada je u pitanju za\u0161tita hrvatskog nacionalnog interesa u BiH. Rado\u0161 je poku\u0161ao objasniti kako funkcioniraju stvari uzev\u0161i za primjer Njema\u010dku. Rekao je kako nema slu\u017ebenih sastanaka svih njema\u010dkih zastupnika zajedno i da se sastaju samo na strana\u010dkoj razini, ali da postoji nacionalna kordinacija politike. Zastupnik, sam po sebi, ne mo\u017ee mnogo u\u010diniti bez jasne nacionalne politike i strategije koju moraju donijeti skupa Zagreb i Mostar.<\/p>\n
Tijekom cijele rasprave provla\u010dila se pri\u010da o me\u0111usobnim odnosima Hrvata iz dvaju dr\u017eava.<\/p>\n
Gospodin Milolo\u017ea imao je dojmljivo izlaganje o stereotipima o Hrvatima iz BiH. Zanimljiva je njegova izjava da: \u201e\u010dak i da ne \u017eive Hrvati u BiH, nama je strate\u0161ki interes 1,7 miljardi eura.\u201c\u00a0 Izjavu, naravno, treba shvatit u pravom smislu i zapitat se kako pored tolikih nacionalnih i ekonomskih interesa dr\u017eava Hrvatska ostaje mlaka prema BiH. Milolo\u017ea to naziva \u201ehrvatskim sindromom\u201c.<\/p>\n
Dr. \u0160iljeg spomenuo je slu\u010daj Bu\u0161kog jezera, gdje podru\u010dje srednje Dalmacije izvu\u010de 8-10 puta vi\u0161e novca u obliku energije nego \u0161to se vrati u BiH putem zakonskih odredaba pomo\u0107i Hrvatima u BiH, na \u0161to je Milolo\u017ea dodao da HEP samo na taj ra\u010dun duguje 1 milijardu kuna Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Zavi\u010dajni klub hercegova\u010dkih studenata (ZKHS) ovom je tribinom ukazao na mnoga pitanja, od kojih smo na neke dobili odgovore, a za stvaranje cjelokupne slike o ovoj tematici o\u010dekujemo doprinos ozbiljnijih i pozvanijih institucija.<\/p>\n
Fotogaleriju mo\u017eete pogledati na slu\u017ebenoj facebook stranici ZKHS-a (autorica Jelena Stipovi\u0107, obrada Josip Toli\u0107)<\/p>\n
Ostatak ove zanimljive i edukativne rasprave, kao i ni\u0161ta manje zanimljiva pitanja iz publike pogledajte na cjelokupnoj snimci tribine.
http:\/\/www.youtube.com\/watch?v=WoqK1Z-gh5A<\/p>\n
Drago Bara\u0107 | www.zkhs.hr<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U \u010detvrtak, 11. travnja, u organizaciji Zavi\u010dajnog kluba hercegova\u010dkih studenata (ZKHS) uspje\u0161no je organizirana javna tribina pod nazivom \u201eSchengen \u2013 …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":16493,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-16494","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16494","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16494"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16494\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16494"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16494"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16494"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}