{"id":16496,"date":"2013-04-14T12:03:35","date_gmt":"2013-04-14T10:03:35","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2013\/04\/14\/kraj-poljoprivrede-kakvu-poznajemo-pomor-pcela-u-svijetu\/"},"modified":"2013-04-14T12:03:35","modified_gmt":"2013-04-14T10:03:35","slug":"kraj-poljoprivrede-kakvu-poznajemo-pomor-pcela-u-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kraj-poljoprivrede-kakvu-poznajemo-pomor-pcela-u-svijetu\/","title":{"rendered":"Kraj poljoprivrede kakvu poznajemo: Pomor p\u010dela  u svijetu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Ve\u0107 mjesecima mediji objavljuju vijesti o pomoru p\u010dela diljem svijeta, a znanstvenici tvrde kako bi izumiranje ove vrste dalo rok \u010dovje\u010danstvu, i to na samo \u010detiri godine prije po\u010detka izumiranja flore i faune. Ovim tragom provjerili smo \u0161to p\u010delari diljem svijeta misle o fenomenu i na koji uzrok upu\u0107uju. U SAD-u je samo u pro\u0161loj godini uginulo 50% svih<\/p>\n<p>  <!--more-->  <\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">europskih vrsta p\u010dela.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>&#8216;Postoji vi\u0161e uzroka pomora&#8217;<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nisu p\u010dele jedine koje masovno ugibaju, ve\u0107 su tu i populacije \u0161i\u0161mi\u0161a i vodozemaca. \u0160i\u0161mi\u0161i stradavaju od gljivice\u00a0 &#8216;geomyces destructans&#8217; dok \u017eablje vrste izumiru pod navalom bakterije &#8216;batrachochytrium dendrobatidis&#8217;. Tom logikom bi i za p\u010dele mogla biti odgovorna odre\u0111ena gljivica ili bakterija, no stru\u010dnjaci poput Roba Miesa smatraju da je uzro\u010dnik daleko kompleksniji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8216;Vjerojatno ne postoji samo jedan uzro\u010dnik smrti ovih vrsta ve\u0107 mo\u017eda \u010dak i pet ili \u0161est faktora&#8217;, rekao je Mies za Discovery News. Dodaje i kako je potencijalni krivac za sve i prijenos odre\u0111enih nametnika u dijelove svijeta gdje \u017eivotinjske vrste nisu razvile dovoljno u\u010dinkovit sustav obrane protiv napada. &#8216;Tu je i uporaba kemijskih pesticida, promjena klime ili stani\u0161ta, virusi, nametnici&#8230;&#8217;, zaklju\u010duje Mies.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>GMO i pesticidi<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ukoliko pesticide uzmemo kao mo\u017eebitni uzro\u010dnik, onda dolazimo do GMO industrije i uporabe clothianidina koji je izrazito poguban za p\u010dele, \u0161to ne sprje\u010dava Bayer da ga koristi diljem SAD-a. Dr\u017eava Colorado je ve\u0107 uputila tu\u017ebu prema EPA-i (Agencija za za\u0161titu okoli\u0161a) jer je dokazano putem tajnih dokumenata kako je problem bio poznat, no bez obzira na to ga je ova multinacionalna kompanija rabila od 1993.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naravno, sporni spoj se i dalje koristi unato\u010d masovnom pomoru i \u010dak dvanaest milijuna mrtvih p\u010dela samo u jednoj velikoj ko\u0161nici na Floridi. Sveu\u010dili\u0161te Perdue je objavilo studiju u kojoj su potvrdili ove \u010dinjenice i dokazali jo\u0161 ve\u0107u \u0161tetnost koja uklju\u010duje cijeli prehrambeni lanac. Naravno, iste podatke je ve\u0107 desetlje\u0107ima imala i EPA, no nisu zaustavili kori\u0161tenje pesticida \u010dak niti nakon pokretanja tu\u017ebe.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Poreme\u0107aj kolapsa kolonije<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">CCD iliti &#8216;Colony collapse disorder&#8217; (Poreme\u0107aj kolapsa kolonije) je jo\u0161 jedan od uzroka smrtnosti, no nije poznato \u0161to tome prethodi. Iako je poznat tzv. &#8216;p\u010delinji ples&#8217; pomo\u0107u kojeg p\u010dele navodno komuniciraju i dolaze u ko\u0161nice, kod ovog poreme\u0107aja gubi im se navigacija te nikada ne do\u0111u do vlastitih ko\u0161nica nakon opra\u0161ivanja. Fenomen je svjetski, pa iz tog razloga stru\u010dnjaci najve\u0107u krivicu tako\u0111er prebacuju na pesticide.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Drugi mogu\u0107i razlog je Apocephalus borealis, parazitska muha koja lije\u017ee jaja\u0161ca na p\u010delinje tijelo. P\u010dela zatim odbija povratak u ko\u0161nicu, ugiba, a iz vrata izlaze mladi paraziti. Kao tre\u0107i, a po mnogima i najbitniji, je elektromagnetsko zra\u010denje i svi mogu\u0107i signali koji okupiraju atmosferu putem tehnolo\u0161kih &#8216;gadgeta&#8217;, te na taj na\u010din ometaju signalizaciju p\u010dela.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Paraziti kao uzro\u010dnici bolesti<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izuzev ovih globalnih potencijalnih uzroka, tu su i drugi paraziti koji su oduvijek tu, no sada im je iz nekog razloga poja\u010dano djelovanje. Varroa destructor je uzro\u010dnik varoze kod p\u010dela kao vanjski parazit, grinja. U ko\u0161nici varroa se \u0161iri preko legla. Na ve\u0107e udaljenosti \u0161iri se sele\u0107im p\u010delarenjem, a iz invadirane ko\u0161nice varrou prenose p\u010dele skuplja\u010dice.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nozemoza je nametni\u010dka bolest odraslih p\u010dela uzrokovana pra\u017eivotinjom Nosema apis, koja u nepovoljnim uvjetima stvara dugo\u017eive truske. Uzro\u010dnik napada stanice srednjeg crijeva p\u010dela, u kojima se umna\u017ea te ih razara. Bolesna p\u010dela \u017eivi kra\u0107e od zdrave i obi\u010dno ugiba izvan ko\u0161nice, tako da je bolest te\u0161ko zamjetljiva, poja\u0161njava web portal Slatinski p\u010delar. Ameri\u010dka gnjilo\u0107a zarazna je bolest poklopljenog p\u010delinjeg legla prouzro\u010dena bakterijom Bacillus larvae. Zara\u017eena p\u010delinja zajednica polako slabi, jer ugiba leglo i nema dovoljne prinove mladih p\u010dela pa napokon posve propada.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Umjetna opra\u0161ivanja u budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vapnenasto leglo ili askosferoza je zarazna bolest poklopljenog p\u010delinjeg legla koju prouzro\u010duju plijesni iz roda Ascosphaera. Pojavi bolesti pogoduju svi uvjeti koji djeluju nepovoljno na p\u010delinju zajednicu i slabe otpornost p\u010delinjeg legla. No, bitno je naglasiti kako niti jedan od ovih nametnika i bolesti ne mogu biti kolektivni uzro\u010dnik za pomor, pa tu poveznicu moramo tra\u017eiti negdje drugdje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stru\u010dnjaci tvrde da je trenutni problem dijagnoza, ali apostrofiraju da \u010dak i kada prona\u0111u pravog uzro\u010dnika vlasti nemaju volje boriti se protiv \u0161tetnog utjecaja zbog sukoba interesa ili nekompetencije. Neprepoznavanje razine problema bi tako u budu\u0107nosti moglo skupo stajati kako poljoprivrednike, tako i korporacije &#8211; osim ako uskoro ne osmisle neki umjetni na\u010din opra\u0161ivanja, \u0161to je mo\u017eda i prvotna ideja korporativnog sektora.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Ratko Martinovi\u0107 | Dnevno.hr<\/strong><\/span><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Ve\u0107 mjesecima mediji objavljuju vijesti o pomoru p\u010dela diljem svijeta, a znanstvenici tvrde kako bi izumiranje ove vrste dalo rok <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kraj-poljoprivrede-kakvu-poznajemo-pomor-pcela-u-svijetu\/\" title=\"Kraj poljoprivrede kakvu poznajemo: Pomor p\u010dela  u svijetu\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":16495,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-16496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16496"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16496\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16495"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}