\u00a0<\/p>\n
Sve u\u010destaliji problem je i nasilje me\u0111u djecom, tzv. ‘bullying’, koji sve vi\u0161e uzima maha, posebice kod djece osnovno\u0161kolskog uzrasta. U po\u010detku nasilje naj\u010de\u0161\u0107e zapo\u010dinje verbalnim zlostavljanjem slabijega, a kada \u017ertva ne pru\u017ei otpor, zlostavlja\u010d si uzima za pravo i fizi\u010dki je zlostavljati uklju\u010duju\u0107i u svoje zlostavljanje i ostale nadmo\u0107nije vr\u0161njake. Vrije\u0111anje, ruganje, poni\u017eavanje, a na kraju i svakodnevno udaranje samo su dio sustavnog ‘bullyinga’ kojem je sve vi\u0161e djece izlo\u017eeno. Kako smo doznali iz razgovora s prof. psihologinjom Katicom Zeli\u0107 iz Centra za mentalno zdravlje koji djeluje pri DZ-u Ljubu\u0161ki, primjera je bezbroj.<\/p>\n
![\"alt\"](\"http:\/\/www.dnevni-list.ba\/images\/stories\/sliaa\/18-04-2013\/24--katica-zelic.gif\")
\u201cZasada se nasilje u na\u0161im \u0161kolama bilje\u017ei ve\u0107inom u verbalnom maltretiranju ili nekim lak\u0161im slu\u010dajevima koji se daju rije\u0161iti\u201d, ka\u017ee Zeli\u0107. Ono \u0161to posebno brine psihologinju Zeli\u0107 je to, kako ka\u017ee, \u0161to su danas djeca postala manje suosje\u0107ajna, \u010demu je sigurno pridonio veliki utjecaj medija. \u201cZlostavljanje se u pravilu doga\u0111a u prisutnosti druge djece. A \u0161to ti promatra\u010di \u010dine? Naj\u010de\u0161\u0107e samo stoje i gledaju \u0161to mo\u017ee prouzro\u010diti to da dijete koje zlostavlja pomisli kako nema nitko tko je protiv toga \u0161to ono radi. Vrlo rijetko netko ode u\u010ditelju re\u0107i \u0161to se doga\u0111a ili se pak oglasi da treba prestati\u201d, kazala je Zeli\u0107, nadalje isti\u010du\u0107i kako roditelji prije svega djecu trebaju\u00a0 poticati da prijave takve slu\u010dajeve razrednici ili u\u010diteljici dok u\u010ditelji na satovima razredni\u0161tva kroz osam godina puno toga mogu pou\u010diti djecu kroz raspravu i edukaciju o nenasilnom rje\u0161avanju problema.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Nasilje prijaviti nastavnicima<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Znakovi koji ukazuju na zlostavljanu djecu\u00a0 predo\u010dila je psihologinja Zeli\u0107. \u201cDijete je prije svega razdra\u017eljivo i nemirno ili se povla\u010di iz obiteljskih aktivnosti, postaje bezvoljno, izgubi apetit, te\u0161ko zaspi ili se \u010desto budi no\u0107u i \u010deka da do\u0111e ku\u0107i da bi oti\u0161lo na toalet. Zatim dolazi ku\u0107i s pocijepanom odje\u0107om ili ogrebotinama, gubi interes u \u0161koli i \u0161kolskim aktivnostima ili pak odbija i\u0107i u \u0161kolu – to su samo neki od znakova koji ukazuju na zlostavljano dijete\u201d, ka\u017ee Zeli\u0107.<\/p>\n Treba li o ovakvim stvarima \u0161utjeti ili izlaziti u javnost pa makar to bili i \u201csitni\u201d delikti, nitko nije siguran, ali znamo da dr\u017eava nema ni jedan zakon kojim bi se moglo sprije\u010diti ovakvo nasilje i traumatiziranje najmla\u0111ih za cijeli \u017eivot iako je BiH potpisnica Konvencije o pravima djeteta, nagla\u0161ava prof. Zeli\u0107. Budu\u0107i da se o ‘bullyingu’ ne pri\u010da mnogo, roditelji \u010dija su djeca izlo\u017eena nerijetko se vrte u krug ne znaju\u0107i kome se obratiti, centru za socijalni rad, na primjer, ili \u0161kolskim pedagozima koji su preoptere\u0107eni. Me\u0111utim, kada nasilje eskalira toliko da \u017ertva ‘bullyinga’ zbog njega ima i zdravstvene probleme, to vi\u0161e nisu samo dje\u010dja posla, ve\u0107 problem s kojim se dru\u0161tvo treba uhvatiti uko\u0161tac.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Smjernice roditeljima<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Nerijetko su i sami nastavnici nemo\u0107ni sprije\u010diti ‘bullying’, jer se odvija u prostorima izvan njihove kontrole, po \u0161kolskim toaletima, hodnicima, \u0161kolskim platoima, a prema nekim istra\u017eivanjima \u010dak 71 posto nastavnika, kada za njega i sazna, zauzima indiferentan stav. Prof. psihologinja Katica Zeli\u0107 dala nam je neke smjernice kako roditelji mogu pomo\u0107i djetetu koje trpi zlostavljanje jer roditelji su ti prvi kojima se djeca povjeravaju.<\/p>\n \u201cPitajte i provjerite \u0161to se to\u010dno zbiva i kako se dijete osje\u0107a, zatim dajte djetetu dovoljno vremena da vam sve ispri\u010da i ne uska\u010dite s komentarima i svojim emocijama. Savjetujte dijete \u0161to mo\u017ee sve poduzeti u toj situaciji te istra\u017eite s djetetom \u0161to dovodi do nasilja. Dijete moramo savjetovati kako jasno i uvjerljivo zastupanje sebe mo\u017ee zaustaviti nasilje. Ohrabrite dijete da de\u017eurnom u\u010ditelju, razredniku ili prijateljima prijavi \u0161to se doga\u0111a, a ukoliko odbija razgovor s razrednicom, dogovorite sastanak\u201d, istaknula je prof. psihologinja Zeli\u0107 nagla\u0161avaju\u0107i kako je na temu nasilja i zlostavljanja djece i me\u0111u djecom potrebno odr\u017eavati tijekom \u0161kolske godine \u0161kolske sate, seminare ili predavanja da bi se nasilje u na\u0161im \u0161kolama smanjilo, zaustavilo ili pak sprije\u010dilo.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n Sve u\u010destaliji problem je i nasilje me\u0111u djecom, tzv. ‘bullying’, koji sve vi\u0161e uzima maha, posebice kod djece osnovno\u0161kolskog uzrasta.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Ru\u017eica Pulji\u0107 | dnevni-list.ba<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"