Smokva je jedna od najstarijih suptropskih vo\u0107nih vrsta. Zapisi iz Egipta koji datiraju \u010detiri tisu\u0107e godina prije Krista spominju ovu plemenitu vrstu vo\u0107a. Podaci opet ka\u017eu da potje\u010de iz Male Azije i iznimno se rano pro\u0161irila na sredozemno podru\u010dje. U na\u0161e krajeve donesena je prije vi\u0161e od tisu\u0107u godina. Mnoga ljekovita svojstva pripisuju se ovoj vo\u0107noj vrsti.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako je poznato da smokve obnavljaju organizam nakon du\u017ee bolesti te tijelu daju potrebnu snagu i elan. Smokva se smatra i izvrsnim laksativnim sredstvom, zahvaljuju\u0107i velikom postotku celuloze. Si\u0107u\u0161ne sjemenke poti\u010du peristaltiku crijeva, a pozitivno djeluju i kod drugih probavnih smetnji.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Izumire li smokvarstvo<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Kao najve\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010di smokava ve\u0107 desetlje\u0107ima slove Turska, Egipat, Gr\u010dka, Iran, Maroko i \u0160panjolska. Premda smokvarstvo u Hercegovini ima dugu i zna\u010dajnu tradiciju, uzgoj smokava u na\u0161oj zemlji prili\u010dno je zanemaren. Najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di ovog vo\u0107a nalaze se na podru\u010dju op\u0107ina Mostar, Ljubu\u0161ki, Stolac i \u010citluk. Prema rije\u010dima mr. sc. Nine Rotima, na podru\u010dju cijele Hercegovine nalazi se oko 50 nasada smokava koji se prostiru na oko 35 hektara, \u0161to je porazan podatak. Rije\u010d je o relativno malim nasadima, tako da vi\u0161e mo\u017eemo govoriti o spontanom smokvarstvu nego o intenzivnom uzgoju. Ono \u0161to ohrabruje jeste podatak kako je uglavnom rije\u010d o mladim nasadima koji upravo ulaze u punu rodnost. Jedan od ve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da smokava na podru\u010dju op\u0107ine Mostar je agronom Elvedin \u010colakovi\u0107.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n – Nasad smokava podigao sam 2006. godine na podru\u010dju Podgorana u Bijelom polju. Nasad se prostire na povr\u0161ini od oko jednog hektara i u njemu je zasa\u0111eno sedam sorti, od kojih su najzastupljenije sorte Tenica, Termenja\u010da i Petrova\u010da bijela. S plasmanom plodova uop\u0107e nemam pote\u0161ko\u0107a jer cijena kilograma svje\u017eih smokava na tr\u017ei\u0161tu obi\u010dno ostvaruje prihvatljivu cijenu od 1,5 do 2 KM. \u0160to se pak ne uspije prodati u svje\u017eem stanju, podvrgava se su\u0161enju na suncu, s tim da se osu\u0161eni plodovi prodaju po cijeni od 2,5 do 3 KM po kilogramu\u201c, tvrdi \u010colakovi\u0107 dodav\u0161i kako mu uzgoj i rad oko njih donosi zadovoljstvo, a dade se pone\u0161to i zaraditi.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Neorganiziran plasman<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Plasman smokvinih plodova nije organiziran, ve\u0107 proizvo\u0111a\u010di samostalno izlaze na tr\u017ei\u0161te. Uglavnom se prodaju u svje\u017eem stanju, a svega 20 posto podvrgava se su\u0161enju, preradi u kompote i d\u017eemove ili se pak koriste za pe\u010denje rakije. A prema tvrdnjama agronoma Rotima upravo prera\u0111evine od smokvinih plodova najbr\u017ee pronalaze put do potro\u0161a\u010da, posebice turista koji u ljetnom razdoblju posje\u0107uju destinacije poput Me\u0111ugorja ili Neuma. Stoga je interesantan podatak da na podru\u010dju op\u0107ina Neum i Ravno danas nema niti jednog registriranog proizvo\u0111a\u010da smokava. Ohrabruje \u010dinjenica kako se ove godine u Neumu planira zasaditi 0,5 ha pod ovom vo\u0107nom vrstom. Neum s prosje\u010dnom godi\u0161njom temperaturom od 16 stupnjeva, s godi\u0161njom insolacijom od 2950 sati i nadmorskom visinom od 0 do 360 m predstavlja idealno podru\u010dju za uzgoj ove vo\u0107ne vrste. Najranija berba smokava u Hercegovini, mogu\u0107nost su\u0161enja na suncu, veliki broj turista iz unutra\u0161njosti zemlje uz nepostojanje konkurencije jam\u010di siguran plasman proizvoda, \u0161to predstavlja profitabilnu investiciju i pametno ulaganje.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n – Bitno je naglasiti kako, za razliku od drugih vo\u0107nih vrsta, smokva ne zahtijeva tretiranja pesticidima zbog \u010dega je s pravom mo\u017eemo svrstati u vo\u0107ke s ekolo\u0161kim predznakom. Na\u017ealost, danas smokva u Hercegovini nema ve\u0107eg gospodarskog zna\u010daja premda u eri ekolo\u0161ke poljoprivrede mo\u017ee predstavljati respektabilan tr\u017eni proizvod, kako u pogledu potro\u0161nje u svje\u017eem stanju, tako i u prera\u0111enom ili osu\u0161enom obliku. Zbog svega treba prona\u0107i rje\u0161enje na koji na\u010din revitalizirati i unaprijediti zanemareno smokvarstvo Hercegovine, napominje Rotim.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Pero Zelenika | vecernji.ba<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"