\u010cuvena opera Georgesa Bizetova \u201cCarmen\u201d, kojom je Opera Narodnog pozori\u0161ta Sarajevo obilje\u017eila 65 godina, a Narodno pozori\u0161te Sarajevo 90 godina svoga postojanja, izvedena je u velikoj dvorani Kosa\u010de u sklopu \u201cMostarskog prolje\u0107a\u201d – XV. dani Matice hrvatske.<\/p>\n
<\/p>\n
Velika dvorana Kosa\u010de je bila puna, a na izvedbi su bili i u\u010denici triju \u0161kola: u\u010denici Koled\u017ea ujedinjenog svijeta iz Mostara, Srednje \u0161kole iz Ljubu\u0161kog<\/strong> te Osnovne \u0161kole Bijakovi\u0107i iz Me\u0111ugorja. Zanimljivo je da, unato\u010d stankama izme\u0111u \u010detiri \u010dina, dvorana nije ostala praznija, naprotiv \u2013 izvedbu je publika pratila pa\u017eljivo do kraja. Pitanje je kada \u0107e mostarska publika ponovno imati priliku \u010duti operu u izvedbi 136 umjetnika, koliko ih je u utorak bilo na sceni. Operu \u201cCarmen\u201d re\u017eirala je Dora Ru\u017edijak Podolski, a okupila je umjetnika iz Hrvatske, Srbije, Turske, Gr\u010dke i na\u0161e zemlje.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Kultno mjesto u povijesti<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Opera \u201cCarmen\u201d je svoju prvu sarajevsku premijeru do\u017eivjela davne 1946. kada je otvoreno Narodno pozori\u0161te. Od tada je u ovom kazali\u0161tu prikazivana ukupno pet puta, a 2009. prikazana je glazbena izvedba bez scenske. U operi pjevaju kvalitetni operni pjeva\u010di, \u0161to daje posebnu snagu ovoj izvedbi: u ulozi Carmen nastupila je Sanja Anastasia, pjeva i dje\u010dji zbor OM\u0160 \u201cMladen Pozaji\u0107\u201d, scenografija je tako\u0111er jedinstvena, a uradio ju je Josip Lovrenovi\u0107. \u010cinjenica da je \u201cCarmen\u201d jedino Bizetovo djelo i djelo koje je ovom francuskom umjetniku romanti\u010dkog doba osiguralo kultno mjesto u povijesti opere govori o njezinoj izrazitoj snazi. Opera je nastala 1875. godine. Libreto su napisali Henri Meilhac i Ludovic Hal\u00e9vyprema prema noveli Prospera Merimeea \u201cCigani\u201d (The Gypsies). Radnja se doga\u0111a u \u0160panjolskoj, u gradu Sevilli i okolnim planinama, oko 1820. godine za vrijeme koride. Prati dio \u017eivota i ljubavnih neda\u0107a lijepe djevojke Carmen. \u201cCarmen\u201d je jedna od deset najpopularnijih opera na svijetu. Prva njezina izvedba do\u017eivjela je enorman neuspjeh jer je publika na pozornici \u017eeljela gledati likove s kojima se mo\u017ee poistovjetiti. Carmen opisuje potpuno druk\u010diji svijet: radnike u tvornici, krijum\u010dare, gubitnike.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Slijepa ljubav<\/p>\n \u00a0<\/p>\n U ovoj opasnoj pri\u010di likovi otvoreno pokazuju strastvenu, slijepu ljubav, ljubomoru, prkos i ljutnju. Opera je bila zahtjevnija za izvo\u0111enje nego mnoge dotada\u0161nje. Od zborskih se pjeva\u010da tra\u017eilo da pu\u0161e, sva\u0111aju se i istinski glume. Orkestralni izvo\u0111a\u010di tvrdili su kako neke dijelove ne mogu svirati jer su prete\u0161ki. U o\u010daju su zbor i orkestar zaprijetili \u0161trajkom. Unato\u010d svemu, opera se nastavila izvoditi sve \u010de\u0161\u0107e. Prekrasna glazba i temperamentni ritam \u0161panjolskog folklora i danas u jednakoj mjeri odu\u0161evljavaju publiku, a zahvaljuju\u0107i gostovanju Narodnog pozori\u0161ta Sarajevo na \u201cMostarskom prolje\u0107u\u201d, odu\u0161evili su i mostarsku.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Uloge: \u00a0<\/p>\n U predstavi su sudjelovali i solisti i zbor Opere Narodnog pozori\u0161ta Sarajevo, dje\u010dji zbor OM\u0160 \u201cMladen Pozaji\u0107\u201d, Orkestar sarajevske filharmonije kojim je dirigirao maestro Robert Homen. Zbor je uvje\u017ebao Danijel \u017dontar, a majstori radionica i kroja\u010di su za ovu operu izradili 150 kostima prema skicama Vanje Popovi\u0107.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n A. Copf | Dnevni list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cuvena opera Georgesa Bizetova \u201cCarmen\u201d, kojom je Opera Narodnog pozori\u0161ta Sarajevo obilje\u017eila 65 godina, a Narodno pozori\u0161te Sarajevo 90 godina …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":16650,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-16651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16651"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16651\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Carmen: Sanja Anastasia
Don Jose: Efe Kisalali
Escamillo: Marko Kalajanovi\u0107
Micaela: Adema Pljevljak Krehi\u0107
Frasquita: Aida \u010corbad\u017ei\u0107
Mercedes: Zana Stani\u0161kovska
Dancaire: Dragan Pavlovi\u0107
Remendado: Amir Sara\u010devi\u0107
Zuniga: Leonardo \u0160ari\u0107
Morales: Edin Da\u0161i<\/p>\n