Posljednjeg dana ove zime krenuli smo na jugozapad na\u0161e zemlje ne bismo li ulovili koju zraku sunca i ogrijali se, ali pratili su nas ki\u0161a i snijeg sve do kraja puta.
Stigav\u0161i pred \u017eupnu crkvu u Vitini, prvo smo primijetili kako su u tijeku radovi unutarnjeg obnavljanja. Odli\u010dno, pomislismo: bit \u0107e materijala za pisanje. Kako \u017eupnik trenuta\u010dno nije bio kod ku\u0107e, sa\u010dekali smo ga \u201enju\u0161kaju\u0107i\u201c u skladu s pozivom, po dvori\u0161tu, crkvi, me\u0111u radnicima, ne bismo li \u0161togod vi\u0161e saznali za po\u010detak pri\u010de. Ispred \u017eupne crkve se prostire predivan pogled na plodnu dolinu, a u daljini se ve\u0107 vidi Vrgorac, jedan od grani\u010dnih prijelaza za Hrvatsku. Iza crkve nadvile su se stijene kao da prijete onima koji ne\u010distih namjera krenu ovamo. Unutra skele, materijal za rad, prekrivene klupe, ali se vidi kako je crkva zaista velika i lijepa. Na vitrajima se vide likovi hercegova\u010dkih franjeva\u010dkih mu\u010denika ubijenih od 1942.- 1945., od kojih su neki i bili upravo iz Vitine. Uskoro je i \u017eupnik fra Mladen Sesar stigao te nas pozvao u \u017eupni ured kako bismo u miru mogli razgovarati o \u017eivotu i smrti u Vitini.
Odmah \u201eu letu\u201c dobacujemo kako vidimo da se crkva obnavlja. \u201eSigurno je to veliki projekt koji iziskuje ve\u0107u koli\u010dinu financijskih sredstava…\u201c, konstatiramo mi, a \u017eupnik s osmijehom odgovara: \u201eDotjerujemo je za slavlje sljede\u0107e godine.\u201c Ipak sljede\u0107e godine puni svojih prvih sto godina.<\/p>\n
Vra\u0107anje staroga sjaja<\/strong><\/p>\n Otkada je do\u0161ao na \u017eupu, fra Mladen stalno ne\u0161to radi i obnavlja. Kako ka\u017ee sam, mnogo je tu posla bilo za uraditi. Trenuta\u010dno se unutra\u0161njosti crkve vra\u0107a njezin izvorni oblik kakav je imala kada je izgra\u0111ena. S godinama koje su prolazile, u crkvu su dodavane, prema tada\u0161njem mi\u0161ljenju, nu\u017ene stvari, tako je strop spu\u0161ten ne bi li se stvorio topliji prostor, a boje zidova su se izmjenjivale. Sada je vrijeme da se vrati stari sjaj \u017eupnoj crkvi jedine \u017eupe u Bosni i Hercegovini koja je posve\u0107ena svetom Pa\u0161kalu Bajlonskom. \u201eKako napreduju radovi\u201c, pitamo, a fra Mladen odgovori: \u201eNapreduju!\u201c Radove obnove financiraju velikom ve\u0107inom vjerni \u017eupljani, kako oni \u0161to \u017eive jo\u0161 uvijek ovdje, tako i oni koji su oti\u0161li u potrazi za boljim \u017eivotom u druge zemlje. Me\u0111utim, ime koje se uvijek i iznova spominje kada je rije\u010d o pomo\u0107i izdaleka je fra \u010castimir (Timothy) Maji\u0107. On svakom prilikom koju ugrabi poma\u017ee svojoj rodnoj \u017eupi iz daleke Amerike. Fra \u010castimir je ro\u0111en iste godine kada je zavr\u0161ena izgradnja \u017eupne crkve, \u0161to zna\u010di da \u0107e sljede\u0107e godine, akobogda, u Vitini biti dvostruko slavlje: stolje\u0107e crkve i \u010dovjeka. Iako je ve\u0107 zagazio u 100. godinu \u017eivota, ovaj vitalni fratar jo\u0161 uvijek mari za svoje korijene kao \u0161to je to \u010dinio cijeloga \u017eivota, a s vremena na vrijeme napi\u0161e i pokoji \u010dlanak za Na\u0161a ognji\u0161ta. Uz fra \u010castimira valja spomenuti i don Aleksandra Acu Borasa (1922.) koji rado poma\u017ee kod podjele svetih sakramenata: pomirenja i euharistije, a na Cvjetnicu i na Veliki petak sudjeluje u pjevanju Muke.<\/p>\n Kada idu u crkvu, ba\u0161 idu<\/strong><\/p>\n Pitali smo jesu li ljudi ovdje vezani za svoju crkvu i \u017eupu. Fra Mladen ka\u017ee kako, na\u017ealost, “nisu pretjerano”. On bi volio kada bi vi\u0161e bili i osje\u0107ali potrebu i volju za crkvom, misom, svetim sakramentima: \u201eOni koji idu u crkvu, ba\u0161 idu, ali zato oni \u0161to ne idu, isto tako, ba\u0161 ne idu.”<\/p>\n Prema podatcima iz posljednjeg blagoslova obitelji, u \u017eupi \u017eivi 750 obitelji s 2850 du\u0161a koje obitavaju u selima Vitina, Proboj, Otok i Grabovnik. Neko\u0107 su se ljudi ovdje ve\u0107inom bavili poljoprivredom, danas mnogo manje – postato je to tek sekundarnom djelatno\u0161\u0107u. Ljudi rade u Ljubu\u0161kom i Grudama, a zbog blizine granice ima i onih koji rade u Hrvatskoj.<\/p>\n U \u017eupi su, pored fra Mladena, i \u017eupni vikar fra Dragan Ru\u017ei\u0107 te sestre Celestina \u0160ola i Marija Jovanovi\u0107 koje su \u010dlanice franjevki od Bezgrje\u0161nog za\u010de\u0107a iz Dubrovnika.<\/p>\n lako ka\u017ee kako bi mogao biti bolji odziv na misama, \u017eupnik ne krije zadovoljstvo kada je u pitanju aktivnost \u017eupljana koji idu u crkvu. U \u017eupi su aktivni veliki i mali zbor koji su pod ravnanjem gospodina Zdenka Vi\u0161tice. Frama okuplja 30-ak mladih koji sudjeluju i u spomenutim zborovima. Pri \u017eupi je osnovano i kulturno-umjetni\u010dko Vrio\u0161tica. Ovaj KUD \u0107e njegovati stare obi\u010daje ovoga kraja: plesove, gangu i kulturu.<\/p>\n Sa\u010duvat \u0107e svoju tradiciju od zaborava za neke nove nara\u0161taje koji dolaze. Tako\u0111er, za potrebite u \u017eupi odnedavno skrbe \u010dlanovi udruge Volonteri sv. Pa\u0161kala. \u017dupljani informacije o svim doga\u0111anjima dobivaju iz Glasnika sv. Pa\u0161kala, a trenuta\u010dno se radi i na izradbi \u017eupne web stranice, te \u0107e novosti biti dostupnije diljem svijeta. O blagdanu za\u0161titnika \u017eupe sv. Pa\u0161kala ove godine trebao bi se tiskati Godi\u0161njak \u017eupe.<\/p>\n Puno \u017eivota, a uspavano<\/strong><\/p>\n Prije nekoliko godina prilikom iskopavanja cijevi za vodovod, u Vitini su prona\u0111eni primjerci \u010dovje\u010dje ribice (endemske vrste vodozemaca), i to dugi i do 30 centimetara. U \u0161ali je netko na internetu napisao kako je to dokaz da postoji hercegova\u010dko podzemlje i kako je vrte napredno. U jednom dvori\u0161tu u Vitini se nalazi najstarija maslina u Hercegovini, te se pro\u0161le godine jedan Ljubu\u0161ak dosjetio kako bi se mogao oku\u0161ati u maslinarstvu: zasadio je prvi maslinik u Hercegovini… i to uspje\u0161no, dodali bismo. Vidite, nije ba\u0161 bezli\u010dno malo i dosadno mjesto, premda je toliko uspavano da bismo se kladili da jest. Iako nema puno mje\u0161tana islamske vjeroispovijesti, u sredi\u0161tu mjesta je obnovljena mala d\u017eamija. Fra Mladen ka\u017ee kako nije imao kontakta s muslimanima, ne toliko \u0161to ne \u017eeli, nego jednostavno malen je broj, a ni oni se ne trude. Osnovna \u0161kola je, \u010dini se, ne tako davno obnovljena, ali u blizini nje stoji i zgrada koja je u ru\u0161evnom stanju. Naivno pitamo \u017eupnika \u0161to se dogodilo s njom, da je nije granata pogodila u ratu ili vatra zahvatila poslije rata. On nam ka\u017ee kako je od nebrige takva. \u0160teta \u0161to nebriga, dosada i dokonost \u010dine da ovako lijepo mjesto propada i runi se.<\/p>\n Potreban pokret<\/strong><\/p>\n Vitina je, kao i svako drugo malo mjesto u Bosni i Hercegovini, uspavano. Kao vanjski promatra\u010di konstatirali bismo kako mjesto ipak ima potencijala malo \u017eivnuti. Ovaj kraj je blagoslovljen kao malo koji. Toliko vode i predivna plodna polja prkose kr\u0161u.<\/p>\n Kada bi se netko zainteresirao pa ulo\u017eio u pogon za uzgoj i preradu vo\u0107a i povr\u0107a koje Vitinsko polje mo\u017ee izroditi… vjerojatno bi se puno dobroga moglo pokrenuti. Ne bi ljudi i\u0161li drugdje \u017eivjeti i tra\u017eiti posao. Kada bi se bajkovito vrelo Vrio\u0161tice sredilo i obnovili postoje\u0107i objekti, eto divnog \u201eizgovora” za turizam, a da ne spominjemo blizinu vodopada Kravice. Mo\u017eda \u010dak i ukrotiti vodu u boce pa prodavati Vrio\u0161ti\u010dku vodu? Ma koji je Hercegovac ne bi kupio? Ljeti, na putu prema Jadranskoj obali, bilo bi ovo savr\u0161eno mjesto za odmor i okrjepu.<\/p>\n Prije rata ovdje su ljudi autobusima svra\u0107ali, ka\u017eu nam, na vrelo, a danas nema vi\u0161e toga. Ljudi se moraju odlu\u010diti do\u0107i ovdje, a ako nemaju ne\u0161to lijepo za vidjeti, za\u0161to bi i dolazili? Da se osposobi stari restoran, uredi i o\u010disti park koji je ve\u0107 davno izgra\u0111en ovdje, da se minimum truda ulo\u017ei, sigurno bi se isplatilo. Me\u0111utim, treba se pokrenuti. A to je problem koji dijeli ve\u0107ina stanovnika na\u0161e zemlje: \u201eNeka, netko \u0107e drugi!”, a \u017eivot bi ovdje mogao biti ugodan i lijep. Pozdraviv\u0161i se sa \u017eupnikom, zaputili smo se dalje, a fra Mladen nastavio s radnicima svoje obnavljanje. Ovaj iskaz zavr\u0161it \u0107emo stihovima koji najbolje opisuju ono \u0161to smo vidjeli prilikom posjeta Vitini – ljepotu.<\/p>\n Da bi znala kraljica Libu\u0161a Fra Grgo Marti\u0107, Osvetnici<\/strong><\/span><\/p>\n \u00a0<\/p>\n {xtypo_rounded3} Pa\u0161kal je bio sin Martina Baylona i Izabele, ro\u0111. Jubera. Rodio se 16. svibnja 1540. na svetkovinu Duhova u Hermosau, u Aragonskom kraljevstvu, dana\u0161njoj \u0160panjolskoj. Bio je pastir, ali veoma pobo\u017ean. \u017delio je postati franjevac pa je strpljivo \u010dekao taj trenutak, te 1546. stupio u Red manje bra\u0107e, bosonogih franjevaca.<\/p>\n Vr\u0161io je revno i predano slu\u017ebu samostanskog vratara. Slobodno je vrijeme uglavnom provodio u euharistijskome klanjanju. \u010castio je napose Majku Isusovu pa je pred mjesnim oltarom znao i zaplesati.<\/p>\n Izmu\u010den velikim pokorama, svetac je u 53. godini \u017eivota osjetio da mu se bli\u017ei kraj. Umro je kao \u0161to se i rodio – ba\u0161 na blagdan Duhova 17. svibnja 1592. u Villa Realu, nedaleko od Valencije. Iza sebe je ostavio malu knji\u017eicu vlastitih duhovnih iskustava, ali i poticaje ljudima da se zala\u017eu \u017eivjeti dublje kr\u0161\u0107anski.<\/p>\n Papa Pavao V. uvrstio je 1618. brata Pa\u0161kala me\u0111u bla\u017eenike, a papa Aleksandar VIII. pridru\u017eio ga je 1690. popisu svetaca. Papa Lav XIII. imenovao je svetog Pa\u0161kala Svecem euharistije – za\u0161titnikom svih euharistijskih djela, dru\u0161tava i kongresa.<\/p>\n {\/xtypo_rounded3}<\/p>\n Ksenija Nini\u0107, Katoli\u010dki tjednik| LJ::portal![\"alt\"](\"https:\/\/fbcdn-sphotos-g-a.akamaihd.net\/hphotos-ak-frc1\/887232_470945372974729_351496997_o.jpg\")
<\/strong><\/p>\n
Svu lipotu polja vitinskoga
Nju bi vile u Vitinu snile<\/p>\n
Sv. Pa\u0161kal Bajlonski (Baylon)<\/strong><\/p>\n
<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"