Obi\u010dno ga se prikazivalo kao starca s dugom sijedom bradom, koji je obi\u010dnom promatra\u010du vi\u0161e ulijevao strahopo\u0161tovanje nego li povjerenje. Prikaz Sina jest zapravo najrasprostranjenija slika u povijesti umjetnosti: i maleno \u0107e dijete bez ikakvih problema sebi predo\u010diti lik Isusa Krista, druge bo\u017eanske osobe.<\/p>\n
<\/p>\n
Potpuno je druga\u010dija situacija s tre\u0107om bo\u017eanskom osobom, s Duhom Svetim. Zaista je \u010dudno kako nitko nije uspio oslikati ili oblikovati lik koji bi personificirao Duha Svetoga. Ako je, kojim slu\u010dajem, bilo nekakvih poku\u0161aja, pro\u0161li su vi\u0161e-manje nezapa\u017eeno. Veliki Tizian nije imao ve\u0107ih pote\u0161ko\u0107a prikazati Oca i Sina kao dva ljudska lika koja izazivaju strahopo\u0161tovanje. No, za Tre\u0107u osobu Presvetog Trojstva nije mu preostalo ni\u0161ta drugo nego, izme\u0111u Oca i Sina, dodati male\u0161nu golubicu. Dakle, Duh Sveti bez ljudskog lika. Bog bez lica ili, to\u010dnije re\u010deno, Bog skrivenog lica.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Sam je blagdan Duhova, gledaju\u0107i ga o\u010dima dana\u0161njeg vremena, bezli\u010dan i te\u0161ko shvatljiv. Ako ga usporedimo s bo\u017ei\u0107nom romantikom i dramom Velikog tjedna, ovaj je blagdan bez emocija. No, blagdan Duhova ne slavimo kao doga\u0111aj koji se dogodio nekad davno, nego kao blagdan do\u017eivljaja onog “skrivenog” Boga – Duha Svetoga. Govoriti danas o Duhu Svetome zna\u010di razmi\u0161ljati o sebi, o vlastitom prolje\u0107u.<\/p>\n
Pozvani smo, naime, skoro ateisti\u010dki vjerovati u Boga kako bismo se osposobili za “prazninu” te se u stavu “nedostatka i odsutnosti” nadati kako bi “skriveni” Bog na\u0161ao jo\u0161 slobodnog prostora kod nas i u nama, gdje bi se mogao nastaniti i obnoviti i nas i lice Zemlje. U\u010denici su se bili zatvorili. Boje se. Ne znaju \u0161to ih \u010deka. Ho\u0107e li zavr\u0161iti kao i U\u010ditelj? Isus dolazi i govori im: “Mir vama!” Kristov “mir vama” nije samo dobra \u017eelja nego i najve\u0107i dar Uskrsnuloga. Nije to bio mir spokoja i ti\u0161ine, nego mir nade i odva\u017enosti.<\/p>\n
Evan\u0111elist sna\u017eno suprotstavlja strah kao najdublju dimenziju ljudske nemo\u0107i i mir kao dar Uskrsnulog koji raspiruje svaki strah. Zatvorena vrata o kojima se govori u Evan\u0111elju, nisu znak sigurnosti ve\u0107 simbol zatvorenosti u\u010denika u njihovoj nemo\u0107i. Kristov mir im poma\u017ee napustiti uko\u010denost i mrtvilo, napustiti strah i egoizam. Taj jedinstveni mir, hebrejski \u0161alom, nije samo odsutnost nemira nego je unutra\u0161nja punina, duhovno blagostanje koje se prelijeva i u me\u0111uljudske odnose.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Nasuprot evan\u0111eoskom miru koji je, usput re\u010deno, itekako realan, mi danas imamo situaciju u kojoj smo zabranili nadu i protjerali je u ilegalu. Raspr\u0161ili su se snovi prosvjetiteljstva o radikalnoj promjeni ljudskog roda. Kulturni pesimizam je zavladao cijelim dru\u0161tvom. U na\u0161em gradu raste nasilje, \u0161iri se upotreba narkotika i ostalih opijata koji ne rje\u0161avaju stanje nego ga maskiraju, pove\u0107ava se ionako drasti\u010dna razlika izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih. Zahvaljuju\u0107i zabrani nade koja mo\u017ee proizvesti evan\u0111eoski mir, oslabilo je vjerovanje da mi mo\u017eemo u\u010diniti na\u0161e dru\u0161tvo i na\u0161 svijet boljim.<\/p>\n
Mir, koji donosi vjeru i pouzdanje, a ne naviku i kalkuliranje, jest hod anga\u017eiranog nepopravljivog optimista, i kroz \u017eivotne praznine… U takvom “prostoru” omogu\u0107uje se dolazak i djelovanje Duha Svetoga, u nama i po nama. Kroz prazninu stje\u010demo hrabrost i samopouzdanje kako bismo mogli hoditi novim putem i s novim licem. Da bi Crkva danas mogla ispuniti svoje poslanje, ona ne smije skrivati svoje proma\u0161aje, svoju nesnala\u017eljivost, svoj strah i svoju zatvorenost nego se otvoriti Duhu. Evan\u0111eoski odlomci koji opisuju doga\u0111aje vezane uz Isusovo uskrsnu\u0107e i sve ono \u0161to se doga\u0111alo nakon toga \u017eele naglasiti kao najve\u0107u slijede\u0107u \u010dinjenicu: Isus \u017eeli sve svoje vjernike ispuniti darom Duha Svetoga koji \u0107e ih od sada nadahnjivati i voditi. Puni Duha Svetoga oni \u0107e postati sposobni da mogu davati svjedo\u010danstvo za Isusa Krista i \u0161iriti ovim svijetom navje\u0161taj spasenja.<\/p>\n
Trebamo uvijek imati na umu da uskrsna vjera nije jeftina utjeha nit iluzorno uzdizanje iznad patnje ovog \u017eivota, ve\u0107 put i sredstvo preobra\u017eaja patnje i stradanja te, na koncu, i same smrti.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Fra Dado Milas | HERCEGOVINA.info<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"