Financijska situacija Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije nije najbolja. Razlog tome le\u017ei i u Zakonu o pripadnosti javnih prihoda, ali i u vladama koje se iskazuju ili u financijskom nemoralu, ili u vladama koje ne krasi prevelika sposobnost rje\u0161avanja klju\u010dnih problema. O situaciji u ovoj \u017eupaniji razgovarali smo s predsjednikom Vlade Zdenkom \u0106osi\u0107em<\/p>\n
<\/p>\n
koji je otvoreno progovorio o problemima te kako gleda na njihovo rje\u0161avanje.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u2022 Prema statisti\u010dkim pokazateljima, razvijenost zapadnohercegova\u010dkog gospodarstva je odmah iza Sarajevske \u017eupanije \u0161to sugerira da se radi o financijski stabilnoj \u017eupaniji. U na\u010delu je druk\u010dije, imamo najave prosvjeda, nezadovoljstva, optu\u017ebe… Koji je stvarni problem \u017eupanije Zapadnohercegova\u010dke?<\/strong><\/p>\n Jedna razina problema je drasti\u010dan pad poreznih prihoda, \u0161to je vidljivo iz podataka koje objavljuje Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Druga razina koja posebno poga\u0111a na\u0161u \u017eupaniju jest Zakon o pripadnosti javih prihoda. Po svemu sude\u0107i, novi se zakon mo\u017ee o\u010dekivati tek nakon popisa pu\u010danstva u BiH. Upravo je broj pu\u010danstva bitan kriterij za raspodjelu prihoda i tu ne\u0161to ne \u0161tima. Slu\u017ebene statistike pokazuju znatan pad broja stanovnika u na\u0161oj \u017eupaniji, iako znamo da nije tako. Komunikacija izme\u0111u op\u0107inskih slu\u017ebi i Zavoda za statistiku negdje je pukla, a to rezultira smanjenjem prihoda. U prva \u010detiri mjeseca ove godine bilje\u017eimo smanjenje prihoda u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine za vi\u0161e od dva milijuna maraka.<\/p>\n \u2022 Va\u0161i ministri \u010desto isti\u010du da ih je do\u010dekao nered u \u017eupaniji, koji je napravila prethodna Vlada. \u0160to je to\u010dno do\u010dekalo vas i va\u0161e ministre kada ste preuzeli Vladu ZH\u017d-a?<\/strong><\/p>\n Osim neodgovornog upravljanja prora\u010dunom, \u017eupanija nije imala nikakve strate\u0161ke projekte. Nitko nije vodio ra\u010duna o potro\u0161nji namjenskih sredstava. Treba re\u0107i kako jo\u0161 uvijek nismo u potpunosti tu uveli reda, ali najve\u0107i dio tih prora\u010dunskog novca danas se tro\u0161i namjenski. Dovr\u0161avamo i prostorni plan \u017eupanije \u0161to je klju\u010dni strate\u0161ki dokument. Strategija razvoja na\u0161e \u017eupanije tako\u0111er je pri kraju i uskoro \u0107e biti usvojena i javnosti prezentirana. Spomenimo jo\u0161 nekoliko zakona kojima ure\u0111ujemo \u017eivot u \u017eupaniji kao \u0161to su Zakon o privatno-javnom partnerstvu, Zakon o \u0161umama, Zakon o koncesijama… Tek kad imamo propise, strategiju i prostorni plan, mo\u017eemo govoriti o na\u0161oj \u017eupaniji kao prostoru koji mo\u017ee sa svim svojim potencijalima biti privla\u010dan doma\u0107im i stranim ulaga\u010dima. Svega toga do sada nije bilo, a posljedice osje\u0107amo svi. Optu\u017ebe me\u0111u strankama nisu nikakva novost.<\/p>\n \u2022 HDZ je ljude iz pro\u0161le vlade \u010desto prikazivao kroz plja\u010dku \u017eupanije, dok dana\u0161nja oporba iz HSP-a i NSRzB-a ovu vladu prikazuje kao nesposobnu, s obzirom da se u medije plasiraju ve\u0107inom informacije o zadu\u017eenjima Vlade i sanaciji minusa koje je ostavila prethodna vlast. Kako to komentirate?<\/strong><\/p>\n Kad lopov pokrade ne\u010diju ku\u0107u, on se u podsvijesti ruga doma\u0107inu i u\u017eiva u svojoj nadmo\u0107i. U tom slu\u010daju nitko razuman se ne divi \u201csposobnosti\u201d kradljivca, nego postavlja pitanje zaslu\u017eene kazne za po\u010dinjeno nedjelo. Kad taj famozni dvojac Juri\u0161i\u0107 – Ivankovi\u0107 govori o stanju u na\u0161oj \u017eupaniji, oni, ustvari, pljuju u lice javnosti, u lice tu\u017eiteljstvima, oni se nadmo\u0107no rugaju – evo \u0161to smo sve u\u010dinili i nitko nam ni\u0161ta ne mo\u017ee! Licemjere \u0107ete lako prepoznati. Kad nisu u poziciji \u010diniti zla djela, nude dobre savjete.\u2022 \u0160trajk prosvjetara s po\u010detka 2013. najavio je te\u0161ku godinu, a pri\u010da se i o njegovom nastavku. Je li bilo neophodno sni\u017eavati primanja prosvjetnim djelatnicima?Poku\u0161avali smo dogovoriti smanjenje materijalnih tro\u0161kova kako bismo za\u0161titili pla\u0107e. Kad su propali svi poku\u0161aji, bili smo prisiljeni smanjivati pla\u0107e. Iako smo vi\u0161e puta govorili o toj nu\u017enosti, nije bilo razumijevanja u razgovorima s predstavnicima sindikata. Uvijek nastojim posti\u0107i \u0161to \u0161iri konsenzus o potezima koje ova vlada \u010dini. U tom smislu najavljujem formiranje gospodarsko-socijalnog vije\u0107a kako bismo sva pitanja zajedni\u010dki raspravili. Velika je prepreka postizanju povjerenja izno\u0161enje neistina u javnosti. Uporno se pre\u0161u\u0107uje da mjere koje se odnose na smanjenje primanja jednako poga\u0111aju sve korisnike prora\u010duna, a ne samo prosvjetne djelatnike kako se to krivo nagla\u0161ava. Ako znamo da je pla\u0107a nastavnika, odnosno profesora (kojih imamo oko 1400), ne\u0161to ve\u0107a od pla\u0107e dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika (kojih imamo u svim ministarstvima i Skup\u0161tini zajedno oko 200), onda je nerealno o\u010dekivati da se za\u0161tite primanja jednima, a umanje primanja drugima. Kada bismo to i u\u010dinili, ne bi bilo nikakva u\u010dinka s aspekta u\u0161teda jer je rije\u010d o razmjerno malom broju ljudi. Znam da su primanja nedostatna, ali isto tako znam da bi mnogi bili sretni da mogu dobiti posao dr\u017eavnog slu\u017ebenika, namje\u0161tenika u tijelima uprave ili u\u010ditelja. Moramo imati u vidu \u0161iri kontekst problema.\u2022 Pla\u0107u iz \u017eupanijskog prora\u010duna prima 2177 zaposlenih. Je li to prevelika brojka i ima li tu previ\u0161e zaposlenih po politi\u010dkoj liniji, s obzirom da nijednoj opciji to nije strano \u010diniti?Upravo sam govorio o broju zaposlenih. Kad se iznose brojke, ljudi obi\u010dno misle kako je rije\u010d o administraciji, a zaboravlja se da su na \u017eupanijskom prora\u010dunu, pored spomenutih prosvjetnih djelatnika, policajci, suci, tu\u017eitelji kao i uprave i zavodi. Na pla\u0107e i materijalne tro\u0161kove odlazi ne\u0161to manje od 80 posto prora\u010dunskih rashoda. S druge strane, iz federalnoga prora\u010duna za pla\u0107e se izdvaja oko 20 posto prora\u010duna. Ostatak od 80 posto se dijeli po politi\u010dkoj mjeri. Od toga golemog dijela prora\u010dunskoga kola\u010da na\u0161a \u017eupanija nema ni\u0161ta. Tu se o\u010dituje najgrublja diskriminacija hrvatskih prostora i ljudi. Najbolji je primjer postojanje neustavnih federalnih ministarstava za kulturu i prosvjetu na koje se tro\u0161e deseci milijuna maraka, dok su sve obveze prema prosvjetnim djelatnicima na teret \u017eupanijskog prora\u010duna. Kad je rije\u010d o zapo\u0161ljavanju, uvijek \u0107e biti poku\u0161aja da se netko preferira mimo pravila. Mnogi koji su uklju\u010deni u taj proces imaju \u201csvoje\u201d kandidate i \u017eele ih progurati. Takvi se \u010desto skrivaju iza neke apstraktne politike kako bi ostvarili konkretan osobni cilj. Najbolja je za\u0161tita od utjecaja politike i \u201cpolitike\u201d javnost postupka i jasna pravila. Mislim da jo\u0161 nismo izgradili jasne pravilnike i da to ostavlja prostor pojedincima da primjenjuju neka svoja pravila.\u2022 Postoji li neki konkretan financijski plan koji bi mogao biti dugoro\u010dno rje\u0161enje za Zapadnohercegova\u010dku \u017eupaniju?Rje\u0161enje je u\u010diniti sve pretpostavke kako bismo iskoristili na\u0161e razvojne potencijale. O tome sam ve\u0107 govorio. Nu\u017eno je mijenjati Zakon o pripadnosti javnih prihoda i ukloniti diskriminaciju kojoj smo izlo\u017eeni.\u2022 U \u017eupaniji je jo\u0161 dosta neaktivne imovine od nefunkcionalnih prijeratnih poduze\u0107a. Postoje li neke opcije kako makar tu imovinu staviti u funkciju, ako ve\u0107 te tvrtke ne mogu funkcionirati?Kad je u pitanju privatizacija dr\u017eavne imovine postoji izrazita tromost. Razlozi su dijelom objektivni, ali to ne opravdava nedovoljan anga\u017eman odgovornih ljudi zadu\u017eenih za taj posao. U nekima od tih dru\u0161tava pokrenut je ste\u010dajni postupak. Neka od neprivatiziranih poduze\u0107a raspola\u017eu zna\u010dajnom imovinom, ali su optere\u0107ena obvezama prema dobavlja\u010dima i djelatnicima. Agencija za privatizaciju se susre\u0107e s problemom blokade ra\u010duna. Tako\u0111er, vidljiva je nedovoljna anga\u017eiriranost ljudi u poduze\u0107ima koja treba pripremiti za privatizaciju. Nedavno smo imenovali nove mlade ljude koji bi trebali ubrzati taj proces. Ako nemate jasne bilance stanja, odnosno po\u010detne bilance, ne mo\u017eete ni o\u010dekivati interes ulaga\u010da. Osnovni nam je motiv obveza prema zaposlenicima tih poduze\u0107a i rje\u0161avanje njihova statusa, kao i stvaranje mogu\u0107nosti ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta.\u2022 Za kraj, \u0161to mo\u017eete poru\u010diti sugra\u0111anima u ZH\u017d-u? Mogu li se nadati dolasku boljih vremena ili nas o\u010dekuje jo\u0161 gore razdoblje?Nikada ne\u0107e do\u0107i bolje vrijeme ako ga sami ne u\u010dinimo boljim. \u2022 Prema statisti\u010dkim pokazateljima, razvijenost zapadnohercegova\u010dkog gospodarstva je odmah iza Sarajevske \u017eupanije \u0161to sugerira da se radi o financijski stabilnoj \u017eupaniji. U na\u010delu je druk\u010dije, imamo najave prosvjeda, nezadovoljstva, optu\u017ebe… Koji je stvarni problem \u017eupanije Zapadnohercegova\u010dke?<\/strong><\/p>\n Jedna razina problema je drasti\u010dan pad poreznih prihoda, \u0161to je vidljivo iz podataka koje objavljuje Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Druga razina koja posebno poga\u0111a na\u0161u \u017eupaniju jest Zakon o pripadnosti javih prihoda. Po svemu sude\u0107i, novi se zakon mo\u017ee o\u010dekivati tek nakon popisa pu\u010danstva u BiH. Upravo je broj pu\u010danstva bitan kriterij za raspodjelu prihoda i tu ne\u0161to ne \u0161tima. Slu\u017ebene statistike pokazuju znatan pad broja stanovnika u na\u0161oj \u017eupaniji, iako znamo da nije tako. Komunikacija izme\u0111u op\u0107inskih slu\u017ebi i Zavoda za statistiku negdje je pukla, a to rezultira smanjenjem prihoda. U prva \u010detiri mjeseca ove godine bilje\u017eimo smanjenje prihoda u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine za vi\u0161e od dva milijuna maraka.<\/p>\n \u2022 Va\u0161i ministri \u010desto isti\u010du da ih je do\u010dekao nered u \u017eupaniji, koji je napravila prethodna Vlada. \u0160to je to\u010dno do\u010dekalo vas i va\u0161e ministre kada ste preuzeli Vladu ZH\u017d-a?<\/strong><\/p>\n Osim neodgovornog upravljanja prora\u010dunom, \u017eupanija nije imala nikakve strate\u0161ke projekte. Nitko nije vodio ra\u010duna o potro\u0161nji namjenskih sredstava. Treba re\u0107i kako jo\u0161 uvijek nismo u potpunosti tu uveli reda, ali najve\u0107i dio tih prora\u010dunskog novca danas se tro\u0161i namjenski. Dovr\u0161avamo i prostorni plan \u017eupanije \u0161to je klju\u010dni strate\u0161ki dokument. Strategija razvoja na\u0161e \u017eupanije tako\u0111er je pri kraju i uskoro \u0107e biti usvojena i javnosti prezentirana. Spomenimo jo\u0161 nekoliko zakona kojima ure\u0111ujemo \u017eivot u \u017eupaniji kao \u0161to su Zakon o privatno-javnom partnerstvu, Zakon o \u0161umama, Zakon o koncesijama… Tek kad imamo propise, strategiju i prostorni plan, mo\u017eemo govoriti o na\u0161oj \u017eupaniji kao prostoru koji mo\u017ee sa svim svojim potencijalima biti privla\u010dan doma\u0107im i stranim ulaga\u010dima. Svega toga do sada nije bilo, a posljedice osje\u0107amo svi. Optu\u017ebe me\u0111u strankama nisu nikakva novost.<\/p>\n \u2022 HDZ je ljude iz pro\u0161le vlade \u010desto prikazivao kroz plja\u010dku \u017eupanije, dok dana\u0161nja oporba iz HSP-a i NSRzB-a ovu vladu prikazuje kao nesposobnu, s obzirom da se u medije plasiraju ve\u0107inom informacije o zadu\u017eenjima Vlade i sanaciji minusa koje je ostavila prethodna vlast. Kako to komentirate?<\/strong><\/p>\n Kad lopov pokrade ne\u010diju ku\u0107u, on se u podsvijesti ruga doma\u0107inu i u\u017eiva u svojoj nadmo\u0107i. U tom slu\u010daju nitko razuman se ne divi \u201csposobnosti\u201d kradljivca, nego postavlja pitanje zaslu\u017eene kazne za po\u010dinjeno nedjelo. Kad taj famozni dvojac Juri\u0161i\u0107 – Ivankovi\u0107 govori o stanju u na\u0161oj \u017eupaniji, oni, ustvari, pljuju u lice javnosti, u lice tu\u017eiteljstvima, oni se nadmo\u0107no rugaju – evo \u0161to smo sve u\u010dinili i nitko nam ni\u0161ta ne mo\u017ee! Licemjere \u0107ete lako prepoznati. Kad nisu u poziciji \u010diniti zla djela, nude dobre savjete.<\/p>\n \u2022 \u0160trajk prosvjetara s po\u010detka 2013. najavio je te\u0161ku godinu, a pri\u010da se i o njegovom nastavku. Je li bilo neophodno sni\u017eavati primanja prosvjetnim djelatnicima?<\/strong><\/p>\n Poku\u0161avali smo dogovoriti smanjenje materijalnih tro\u0161kova kako bismo za\u0161titili pla\u0107e. Kad su propali svi poku\u0161aji, bili smo prisiljeni smanjivati pla\u0107e. Iako smo vi\u0161e puta govorili o toj nu\u017enosti, nije bilo razumijevanja u razgovorima s predstavnicima sindikata. Uvijek nastojim posti\u0107i \u0161to \u0161iri konsenzus o potezima koje ova vlada \u010dini. U tom smislu najavljujem formiranje gospodarsko-socijalnog vije\u0107a kako bismo sva pitanja zajedni\u010dki raspravili. Velika je prepreka postizanju povjerenja izno\u0161enje neistina u javnosti. Uporno se pre\u0161u\u0107uje da mjere koje se odnose na smanjenje primanja jednako poga\u0111aju sve korisnike prora\u010duna, a ne samo prosvjetne djelatnike kako se to krivo nagla\u0161ava. Ako znamo da je pla\u0107a nastavnika, odnosno profesora (kojih imamo oko 1400), ne\u0161to ve\u0107a od pla\u0107e dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika (kojih imamo u svim ministarstvima i Skup\u0161tini zajedno oko 200), onda je nerealno o\u010dekivati da se za\u0161tite primanja jednima, a umanje primanja drugima. Kada bismo to i u\u010dinili, ne bi bilo nikakva u\u010dinka s aspekta u\u0161teda jer je rije\u010d o razmjerno malom broju ljudi. Znam da su primanja nedostatna, ali isto tako znam da bi mnogi bili sretni da mogu dobiti posao dr\u017eavnog slu\u017ebenika, namje\u0161tenika u tijelima uprave ili u\u010ditelja. Moramo imati u vidu \u0161iri kontekst problema.<\/p>\n \u2022 Pla\u0107u iz \u017eupanijskog prora\u010duna prima 2177 zaposlenih. Je li to prevelika brojka i ima li tu previ\u0161e zaposlenih po politi\u010dkoj liniji, s obzirom da nijednoj opciji to nije strano \u010diniti?<\/strong><\/p>\n Upravo sam govorio o broju zaposlenih. Kad se iznose brojke, ljudi obi\u010dno misle kako je rije\u010d o administraciji, a zaboravlja se da su na \u017eupanijskom prora\u010dunu, pored spomenutih prosvjetnih djelatnika, policajci, suci, tu\u017eitelji kao i uprave i zavodi. Na pla\u0107e i materijalne tro\u0161kove odlazi ne\u0161to manje od 80 posto prora\u010dunskih rashoda. S druge strane, iz federalnoga prora\u010duna za pla\u0107e se izdvaja oko 20 posto prora\u010duna. Ostatak od 80 posto se dijeli po politi\u010dkoj mjeri. Od toga golemog dijela prora\u010dunskoga kola\u010da na\u0161a \u017eupanija nema ni\u0161ta. Tu se o\u010dituje najgrublja diskriminacija hrvatskih prostora i ljudi. Najbolji je primjer postojanje neustavnih federalnih ministarstava za kulturu i prosvjetu na koje se tro\u0161e deseci milijuna maraka, dok su sve obveze prema prosvjetnim djelatnicima na teret \u017eupanijskog prora\u010duna. Kad je rije\u010d o zapo\u0161ljavanju, uvijek \u0107e biti poku\u0161aja da se netko preferira mimo pravila. Mnogi koji su uklju\u010deni u taj proces imaju \u201csvoje\u201d kandidate i \u017eele ih progurati. Takvi se \u010desto skrivaju iza neke apstraktne politike kako bi ostvarili konkretan osobni cilj. Najbolja je za\u0161tita od utjecaja politike i \u201cpolitike\u201d javnost postupka i jasna pravila. Mislim da jo\u0161 nismo izgradili jasne pravilnike i da to ostavlja prostor pojedincima da primjenjuju neka svoja pravila.<\/p>\n \u2022 Postoji li neki konkretan financijski plan koji bi mogao biti dugoro\u010dno rje\u0161enje za Zapadnohercegova\u010dku \u017eupaniju?<\/strong><\/p>\n Rje\u0161enje je u\u010diniti sve pretpostavke kako bismo iskoristili na\u0161e razvojne potencijale. O tome sam ve\u0107 govorio. Nu\u017eno je mijenjati Zakon o pripadnosti javnih prihoda i ukloniti diskriminaciju kojoj smo izlo\u017eeni.<\/p>\n \u2022 U \u017eupaniji je jo\u0161 dosta neaktivne imovine od nefunkcionalnih prijeratnih poduze\u0107a. Postoje li neke opcije kako makar tu imovinu staviti u funkciju, ako ve\u0107 te tvrtke ne mogu funkcionirati?<\/strong><\/p>\n Kad je u pitanju privatizacija dr\u017eavne imovine postoji izrazita tromost. Razlozi su dijelom objektivni, ali to ne opravdava nedovoljan anga\u017eman odgovornih ljudi zadu\u017eenih za taj posao. U nekima od tih dru\u0161tava pokrenut je ste\u010dajni postupak. Neka od neprivatiziranih poduze\u0107a raspola\u017eu zna\u010dajnom imovinom, ali su optere\u0107ena obvezama prema dobavlja\u010dima i djelatnicima. Agencija za privatizaciju se susre\u0107e s problemom blokade ra\u010duna. Tako\u0111er, vidljiva je nedovoljna anga\u017eiriranost ljudi u poduze\u0107ima koja treba pripremiti za privatizaciju. Nedavno smo imenovali nove mlade ljude koji bi trebali ubrzati taj proces. Ako nemate jasne bilance stanja, odnosno po\u010detne bilance, ne mo\u017eete ni o\u010dekivati interes ulaga\u010da. Osnovni nam je motiv obveza prema zaposlenicima tih poduze\u0107a i rje\u0161avanje njihova statusa, kao i stvaranje mogu\u0107nosti ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta.<\/p>\n \u2022 Za kraj, \u0161to mo\u017eete poru\u010diti sugra\u0111anima u ZH\u017d-u? Mogu li se nadati dolasku boljih vremena ili nas o\u010dekuje jo\u0161 gore razdoblje?<\/strong><\/p>\n Nikada ne\u0107e do\u0107i bolje vrijeme ako ga sami ne u\u010dinimo boljim.<\/p>\n \u017deljko Andrijani\u0107 | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Financijska situacija Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije nije najbolja. Razlog tome le\u017ei i u Zakonu o pripadnosti javnih prihoda, ali i u vladama koje se iskazuju ili u financijskom nemoralu, ili u vladama koje ne krasi prevelika sposobnost rje\u0161avanja klju\u010dnih problema. O situaciji u ovoj \u017eupaniji razgovarali smo s predsjednikom Vlade Zdenkom \u0106osi\u0107em koji je otvoreno progovorio o problemima te kako gleda na njihovo rje\u0161avanje.<\/p>\n