Posljednjih desetlje\u0107a u na\u0161 narod se uvla\u010di moda tu\u0111inskih naziva svemu i sva\u010demu. Ne samo poduze\u0107ima i proizvodima, nego i ro\u0111enoj djeci.
A to je znak bolesnog osje\u0107aja manje vrijednosti, koji se \u017eeli po\u0161to poto sakriti ili prekriti.<\/p>\n
<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0 Tijekom ljudske povijesti osvaja\u010di su nastojali pokorene narode i du\u0161evno odnaroditi. Zato su im nametali svoju vjeru ili nevjeru, svoje obi\u010daje i jezik. A u to su uklju\u010dena i imena, ne samo mjesna nego i osobna. Na\u0161e doba<\/strong> Kr\u0161\u0107anska imena<\/strong> Andreas gr\u010dki (gr\u010d.) = hrvatski (hrv.) Andrija i \u017e. Andra, engleski (engl.) Andrew, francuski (fr.) Andr\u00e9, njema\u010dki (njem.) Andreas, ruski (rus.) Andrej i Andreja, talijanski (tal.) Andrea<\/p>\n Antonius (lat.) = hrv. Ante, Anto i Antun, \u017e. Antonija i Anta, engl. Anthony, fr. Antoin, njem. Anton, tal. Antonio<\/p>\n Ya’aqobh hebrejski (hebr.), gr\u010d. Iakobos, lat. Iacobus = hrv. Jakov, \u017e. Jaka i Jakica, engl. James i Jack,\u00a0 fr. Jacques, njem. Jakob, tal. Giacomo<\/p>\n Miryam (hebr.), gr. i lat. Maria = hrv. Marija, Mara, Marica, Marina, engl. Mary, fr. Marie, njem Maria, tal. Maria<\/p>\n Petros (gr.), lat. Petrus, = hrv. Petar, Pero, \u017e. Petra, Pera; engl. Peter, fr. Piere, njem. Peter, tal. Pie(t)ro.<\/p>\n Navala tu\u0111inskih imena<\/strong> Ovom prigodom \u0107emo abecednim redom svratiti pozornost samo na imena, koja su minule godine zabilje\u017eena u huma\u010dkoj Matici kr\u0161tenih. Prvo navodimo tu\u0111inska imena, a nakon znaka = navodimo hrvatska ili pohrva\u0107ena imena.<\/p>\n Andrea (tal.)\u00a0 = Andra Aneta (tal.)\u00a0 od hebr. Ana = Ana, Anica<\/p>\n Antea (gr\u010dko-latinski), nema hrvatske ina\u010dice, ali je u tom obliku nesklonjiva, jer bi imala dva samoglasnika jedan do drugoga: gen. Antee. dat. Antei. Pa, \u010demu to?<\/p>\n Antonio (tal.) = Ante, Anto, Antun<\/p>\n Entony (iskrivljeno pisanje engl. Anthony) = Ante, Anto, Antun<\/p>\n Elena (tal.), od gr\u010d. Helene (sjajna, blistava) = Jelena, Jela<\/p>\n Ena ?!? To nisam uspio na\u0107i ni u jednom rje\u010dniku.<\/p>\n Helena, gr\u010d. Helene = Jelena<\/p>\n Evelin bi bilo mu\u0161ko ime od \u017eenskoga\u00a0 tal. Evelina, \u0161to je umanjenica od imena Eva: hebr. Hawwah = Majka \u017eivih ili \u017eivo bi\u0107e. Zato je veliko pitanje, \u0161to bi zna\u010dila mu\u0161ka umanjenica od \u017eenskog imena?!<\/p>\n Evelin Jolanda: to dvo\u010dlano ime od mu\u0161kog i \u017eenskog oblika nije lako smjestiti ni u kakav jezi\u010dni kalup. Druga rije\u010d je iz gr\u010d. Iolanthe = Ljubica, tal. Iolande. A skupno zna\u010denje tih dviju rije\u010di na\u0161a vi\u0161emilijunska ve\u0107ina ne bi mogla ni u snu sanjati, kamoli na\u0107i razloge za njihovo spajanje i pogotovu za nadijevanje ro\u0111enom djetetu.<\/p>\n Gabriel, hebr. Gabri’el = Bo\u017eji \u010dovjek, gr\u010d.-lat. Gabriel = Gabrijel Ivano, taj \u010dudni oblik ne mogu na\u0107i u rje\u010dnicima. Vjerojatno je potalijan\u010deno hrvatsko ime Ivan. Dolazi od hebr. Yohanan (= Bog je milostiv), gr\u010d. i lat. Iochannes, hrv. Ivan, Ivana, Iva,\u00a0 engl. John, fr. Jean, njem. Johannnes i Hans, rus. Ivan, slova\u010dki\u00a0 Jan, slovenski Ivan i Janez,\u00a0 srp. Jovan, tal. Giovanni, \u00a0<\/p>\n Lara je nepoznata zna\u010denja, ali je po mi\u0161ljenju dr. Mate \u0160imundi\u0107a stra\u0107enica od mjesnog imena Larisa.<\/p>\n Laura, lat. ozna\u010dava lovorikin vijenac = Lovorka<\/p>\n Leticija, lat. Laetitia, \u0161to zna\u010di radost, veselje = Radojka, Veselka<\/p>\n Lorena, fr. Laurin, umanjenica od\u00a0 lat. Laura = Lovorkica<\/p>\n Mateo, tal. Matteo: od\u00a0 hebr. Mattithyah, gr\u010d. Matthaios, lat. Matthaeus = Matej, Mate<\/p>\n Meri, izgovorni oblik engleske ina\u010dice\u00a0 Mary = Marija<\/p>\n Mia, u tal. posvojna zamjenica \u017eenskog roda = moja. (Takvo ime, makar kao umanjenica, ne postoji ni u Rje\u010dniku osobnih imena pokojnog prof. dr. Mate \u0160imundi\u0107a, Zagreb, 1988.)<\/p>\n Moreno, \u0161panjolski: crnomanjast, crnkast, tamnoput. U hrvatskom dosad nepoznato ime. Ozbiljna pitanja<\/strong> Osobna imena u Europi<\/strong> \u00a0Zaklju\u010dak<\/strong> Ivan fra \u017darko Ili\u0107 | humac.ba<\/a><\/span><\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Davna vremena<\/strong><\/p>\n
Tako Turci hrvatko mjesto Soli preimenova\u0161e u Tuzlu, Vrhbosnu u Saraj\/evo, Uskoplje u Vakuf. Mjesto Driva\/Drijeva Turci nazva\u0161e \u010citluk,\u00a0 a kasnije Talijani Gabela.
Pod tu\u0111inskom vla\u0161\u0107u u mnogim su na\u0161im krajevima mijenjana imena mjesta, a u Istri i osobna krsna imena i prezimena. Nakon Drugog svjetskog rata u Hercegovini su pojedini mati\u010dari upisivali iskrivljene oblike nekih imena, bilo po svom neznanju, bilo po ne\u010dijem nare\u0111enju\u2026<\/p>\n
Dok je to u minulim vremenima bivalo nasilno, u novije vrijeme se osvaja\u010di lukavo slu\u017ee sredstvima dru\u0161tvenog priop\u0107ivanja i prodajom svojih proizvoda\u2026
Ono \u0161to osvaja\u010di nisu uspjeli oru\u017ejem, sad uspijevaju radijem televizijom i elektroni\u010dkim mre\u017enim stranicama.
A zbog nasrtljive promid\u017ebe u sredstvima javnog izvje\u0161\u0107ivanja pojedini Hrvati osje\u0107aju kao da je sve tu\u0111e bolje i ljep\u0161e od na\u0161ega.
Budu\u0107i da stolje\u0107ima nismo imali politi\u010dke slobode, i danas se mnogi na\u0161i ljudi\u00a0 osje\u0107aju manje vrijednima.
Zato se povode za promid\u017ebenim idolima u filmovima, u zabavi ili \u0161portu, pa svojoj djeci daju ne samo gluma\u010dka i \u0161porta\u0161ka imena nego i njihove tu\u0111inske oblike.
I to unato\u010d \u010dinjenici, da mi i za ta imena imamo svoje pohrva\u0107ene ili \u010disto hrvatske oblike!
Kao \u0161to svaki narod ima svoj jezik, tako ima i svoja osobna imena i prezimena.<\/p>\n
Osim izvornih osobnih imena na svojim jezicima, ve\u0107ina kr\u0161\u0107anskih naroda u Europi ima kr\u0161\u0107anska imena iz hebrejskoga (\u017eidovskoga), gr\u010dkog i latinskog jezika. Ali su svi narodi ta imena prilagodili svojim jezicima. Evo nekoliko primjera!<\/p>\n
Na\u017ealost, posljednjih desetlje\u0107a neki na\u0161i roditelji svojoj djeci daju tu\u0111inska imena, u tu\u0111inskim oblicima, pa i tu\u0111inskim pravopisom.<\/p>\n
Andrej (rus.) = Andrija, Andro<\/p>\n
Gabriela = Gabrijela<\/p>\n
*
Ta su imena zabilje\u017eena u na\u0161oj Matici kr\u0161tenih samo godine 2012. Ali u ostalim godi\u0161tima ima jo\u0161 sli\u010dnih tu\u0111inskih imena.<\/p>\n
Pa dokle \u0107emo tako nastaviti?
Kako li je mogu\u0107e neka od tih imena sklanjati po hrvatskoj sklonidbi? Kao Mateo, Meri, Mia\u2026?!
Kako \u0107e ne\u010dije dijete sutra znati, da je hrvatsko, ako su mu njegovi roditelji danas dali talijansko, francusko, englesko, njema\u010dko ili \u0161panjolsko ime?!?
Ne \u0107e li \u017eivjeti bez svijesti o osobnoj, obiteljskoj i narodnoj vrijednosti i – pripadnosti?
Kako mo\u017eemo o\u010dekivati, da nas drugi po\u0161tuju, ako se mi sami stidimo i odri\u010demo svoga?!?
\u00a0
Gorko i spasonosno iskustvo<\/strong>
Hrvatski sve\u0107enici u Istri ve\u0107 do polovice 20. stolje\u0107a pisali su hrvatska imena i prezimena u mati\u010dne knjige. Tako su u slu\u017ebenom izvi\u0111anju svjetskih mo\u0107nika po Istri od 9. o\u017eujka do 5. travnja 1946. uvjerili te mo\u0107nike u hrvatsku pripadnost ve\u0107ine tamo\u0161njeg pu\u010danstva. Da toga nije bilo, uzaludni bi bili ostali politi\u010darski napori za sjedinjenjem Istre s Hrvatskom u onda\u0161njoj Jugoslaviji. Rodoljubna svijest istarskih Hrvata i uvjerljivo dokazivanje na\u0161ih sve\u0107enika na \u010delu s dr. don Bo\u017eom Milanovi\u0107em najvi\u0161e je djelovalo na predstavnike onda\u0161njih velikih sila (SAD, Francuske, Velike Britanije i Sovjetskog saveza), da su 1. srpnja 1946. u Parizu pristali na priklju\u010denje Istre mati\u010dnoj hrvatskoj Domovini…<\/p>\n
U europskih naroda po dr\u017eavnim zakonima obvezni su njihovi oblici osobnih imena po njihovim pravopisima.
Tako bi moralo biti i u Hrvata.
Ako se toga dr\u017ee i Francuzi, koji imaju neprekinutu dr\u017eavnu samostalnost vi\u0161e od tisu\u0107u godina, zar nije ludo da se mi toga odri\u010demo u 21. stolje\u0107u?!?<\/p>\n
\u201eIme zna\u010di sime.\u201c Tako mudro zvu\u010di na\u0161a davna izreka.
Kako \u0107e jedno dijete sutra \u2013 u prvom susretu – kojemu strancu dokazivati, da je Hrvat ili Hrvatica, ako ima tu\u0111insko ime?!?
Zato bi valjalo te tu\u0111inske oblike zamijeniti prije djetetova polaska u \u0161kolu! A to je zakonski mogu\u0107e.
Dragi hrvatski roditelji, svojoj djeci nadijevajte svoja hrvatska imena!<\/p>\n