U razgovoru s Dubravkom Vukojevi\u0107em, predsjednikom Udruge poljodjelaca ZH\u017d-a, doznajemo da je mladi krumpir dostigao otkupnu cijenu od 1,20 do 1,30 maraka, \u0161to je relativno dobra cijena.\u00a0 \u201cAko gledamo i prisjetimo se cijena prija\u0161njih godina, ova godina bi nas mogla ‘izvu\u0107i’ pa bismo mogli i u plusu zavr\u0161iti.<\/p>\n
<\/p>\n
Naime, lani nas je zadesila prava katastrofa, budu\u0107i da je otkupna cijena iznosila svega 30-ak feninga\u201d, prisje\u0107a se Vukojevi\u0107, nadaju\u0107i se da \u0107e cijena takva i ostati s obzirom na na\u0161e tr\u017ei\u0161te koje stalno varira. U svakom slu\u010daju, isti\u010de nadalje Vukojevi\u0107, ove godine Ljubu\u0161aci su zadovoljniji cijenom nego urodom. Urod \u0107e, naime, prema nekim pokazateljima, biti 30 posto manji nego lani. Kada je u pitanju prodaja, i ove godine su uspjeli zainteresirati velikog otkupljiva\u010da, a to je Agrofructus, koji je najve\u0107i otkupljiva\u010d za mladi krumpir i s kojim ljubu\u0161ki proizvo\u0111a\u010di jako uspje\u0161no sura\u0111uju godinama.
Prema Vukojevi\u0107evim rije\u010dima, imaju i kontakte i s drugim velikim otkupljiva\u010dima, jer mnogi prepoznaju kvalitetu mladog krumpira s ovih prostora.<\/p>\n
Ovih dana na jugozapadu Hercegovine po\u010delo je intenzivno va\u0111enje mladog krumpira. \u0160ipov\u010dane, Vojni\u0107ane i mje\u0161tane ostalih ljubu\u0161kih mjesta nisu pomeli ni ki\u0161a, ni hladno vrijeme, pa \u010dak ni najezda zmija, a prema rije\u010dima dvojice ponajve\u0107ih vojni\u0107kih i \u0161ipova\u010dih proizvo\u0111a\u010da krumpira, Mirka D\u017eaji\u0107a Zlatkovi\u0107a i Ranka Grbavca \u0106ibi\u0107a, ki\u0161ovito vrijeme poma\u017ee u odr\u017eavanju cijene mladog krumpira.
Naime, zbog ki\u0161nog vremena va\u0111enje mladog krumpira je ote\u017eano, obavlja se uglavnom motikama i ru\u010dno se vadi pa su koli\u010dine izva\u0111enog krumpira znatno manje nego kada se vadi s frezom. U praksi to zna\u010di manju ponudu na tr\u017enici, a manja ponuda zna\u010di i ne\u0161to ve\u0107u cijenu.
\u00a0<\/p>\n
5000 tona krumpira<\/strong><\/p>\n \u201cImamo pokazatelje da \u0107e ove godine biti 5000 tona krumpira iz ljubu\u0161ke op\u0107ine. Do sada je izva\u0111eno vi\u0161e od 1000 tona i prodano\u201d, isti\u010de Vukojevi\u0107. Mirela Tu\u010di\u0107 | Dnevni list<\/strong><\/span><\/p>\n \u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
No, unato\u010d svim tim dobrim pokazateljima, cijenama i koliko-toliko dobrim urodom, ono \u0161to mu\u010du ljubu\u0161ke poljoprivrednike jest \u0161to nakon 1. srpnja kada Hrvatska u\u0111e u EU.
Vukojevi\u0107 ka\u017ee da, ako nastave ovakvim tempom, za 15-ak dana ne\u0107e imati niti jednoga krumpira. \u201cNama 1. srpnja ove godine ne igra nikakvu ulogu, no \u0161to \u0107emo dogodine, ne znamo. Poslan je zahtjev EU-u za izvoz, a \u0161to \u0107e oni odgovoriti, ostaje nam za vidjeti. Nadamo se da \u0107e njihov odgovor za nas biti pozitivan\u201d, zabrinut je Vukojevi\u0107.
Naime, poslije 1. srpnja proizvo\u0111a\u010dima krumpira iz BiH tr\u017ei\u0161te \u0107e biti smanjeno. Uvjet za nastavak izvoza je uvr\u0161tenje BiH na listu zemalja iz kojih je dopu\u0161ten uvoz u EU, za \u0161to je preduvjet trogodi\u0161nji monitoring, koji je po\u010deo tek 2010. Dakle, monitoring koji podrazumijeva odsustvo tzv. karantenskih bolesti bit \u0107e zavr\u0161en tek koncem ove godine. Ho\u0107e li administracija EU-a odmah potom BiH staviti na listu, tako\u0111er je upitno, ako bi se ugledali na bosanskohercegova\u010dku situaciju, proces bi mogao potrajati, a tada bi bila izgubljena i 2014.<\/p>\n