{"id":1708,"date":"2009-08-15T08:21:57","date_gmt":"2009-08-15T06:21:57","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/08\/15\/velika-gospa\/"},"modified":"2009-08-15T08:21:57","modified_gmt":"2009-08-15T06:21:57","slug":"velika-gospa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/velika-gospa\/","title":{"rendered":"Velika Gospa"},"content":{"rendered":"
\"gospa\"Me\u0111u najomiljelije marijanske pu\u010dke blagdane spada Marijino uznesenje na nebo. Jo\u0161 do nedavna na\u0161i su se vjernici u\u00a0 Herceg-Bosni za taj dan spremali devetodnevnim postom. A tko god mo\u017ee, za Veliku Gospu nastoji hodo\u010dastiti u koje marijansko sveti\u0161te. Zato su na\u0161a marijanska sveti\u0161ta toga dana puna pro\u0161tenjara, sva raspjevana u dragoj hodo\u010dasni\u010dkoj pjesmi, o\u017earena ne samo ljetnim suncem nego jo\u0161 vi\u0161e \u017earom, molitvom, pobo\u017eno\u0161\u0107u na\u0161ih romara. Bo\u017eji je narod onim svojim vjerni\u010dkim osjetilom osjetio da je to dan Marijine slave i zato u molitvi, pjesmi, djelima pobo\u017enosti daje odu\u0161ka svojoj radosti.<\/p>\n

Teologija nas u\u010di da je Marijino uznesenje du\u0161om i tijelom na nebo kruna njezina bogomaj\u010dinstva, vje\u010dnog djevi\u010danstva i bezgrje\u0161nog za\u010de\u0107a. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po zavr\u0161etku njezina zemaljskoga \u017eivota proglasio je \u010dlankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma progla\u0161ena tek u novije vrijeme, njoj prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva.<\/p>\n

Sveti Epifanije u \u010detvrtom stolje\u0107u prvi je isto\u010dni otac koji govori izri\u010dito o Marijinu uznesenju na nebo. On pi\u0161e: “Kako je mogu\u0107e da Marija svojim tijelom ne posjeduje nebesko kraljevstvo, ona koja nije u\u010dinila u tijelu nikakvo ru\u017eno djelo, ve\u0107 je ostala bezgrje\u0161na?” Prema njemu razlozi bi Marijinom uznesenju na nebo i u tijelu bili u njezinoj potpunoj bezgrje\u0161nosti. Na njoj se prvoj i u punini ispunilo \u0161esto bla\u017eenstvo: “Blago onima koji su \u010dista srca jer \u0107e Boga gledati!” (Mt 5,8).
Sveti Grgur Turonski (\u2020 593) prvi je zapadni crkveni pisac koji izri\u010dito govori o Marijinu uznesenju na nebo.<\/p>\n

Sveti Modest, jeruzalemski patrijarh (\u2020 634), u\u010di izri\u010dito ovo: “U nebesku lo\u017enicu ulazi ona koja postade preslavna zaru\u010dnica hipostatske unije dviju naravi u Kristu\u2026 Zbog toga je Marija, budu\u0107i preslavna majka Krista Spasitelja, na\u0161ega Boga koji je davalac \u017eivota i besmrtnosti, o\u017eivljena od njega samoga, sudionica s njime kroz sve vjekove u neraspadljivosti, a on ju je probudio iz groba i uzeo k sebi onako kako on jedini zna.”<\/p>\n

Sveti German, carigradski patrijarh (\u2020 733), u prilog Marijina uznesenja navodi ove razloge: “Kako bi smrt mogla progutati onu, uistinu prebla\u017eenu, koja je slu\u0161ala Bo\u017eju rije\u010d, bez po\u017eude i sudjelovanja mu\u017ea za\u010dela osobu Bo\u017eje Rije\u010di, rodiv\u0161i je bez boli te koja se posve sjedinila s Bogom? Kako bi raspadljivost mogla zahvatiti ono tijelo od kojeg je do\u0161ao \u017eivot? Te se stvari protive i potpuno su tu\u0111e du\u0161i i tijelu koje nosija\u0161e Boga…”<\/p>\n

Sveti Ivan Dama\u0161\u010danin (\u2020 749) ostavio nam je tri govora o usnu\u0107u BD Marije, a koja su pod dogmatskim vidom izuzetno va\u017ena. U drugome od njih ka\u017ee: “I tako je presveto tijelo polo\u017eeno u veoma lijep i bogat grob, a odande nakon tri dana odneseno u nebeske \u0161atore.”<\/p>\n

Sveti Bernard (\u2020 1153) u svom govoru o uznesenju ka\u017ee: “Djevica, uzlaze\u0107i danas slavna na nebo, bez sumnje umno\u017eava obilno u\u017eitke gra\u0111ana.<\/p>\n

Mo\u017eemo misliti kakva je bila njihova slava kad su zaslu\u017eili \u010duti njezin glas, vidjeti lice te u\u017eivati bla\u017eenu prisutnost?”<\/p>\n

Sveti Toma Akvinski (\u2020 1274) nau\u010dava: “Zbog grijeha su \u010dovjeku bila dana tri prokletstva\u2026 Od tre\u0107eg je bila netaknuta Bla\u017eena Djevica, jer je s tijelom bila uznesena na nebo.”<\/p>\n

Veliki srednjovjekovni propovjednik sv. Antun Padovanski (\u2020 1231) u jednoj propovijedi na Veliku Gospu ka\u017ee: “Gospodin je uskrsnuo kad je uza\u0161ao s desne Oca. Uskrsnula je i \u0161krinja njegova posve\u0107enja, kad je na ovaj dan Djevica Majka bila uznesena u vje\u010dnu lo\u017enicu\u2026”<\/p>\n

Od XIII. stolje\u0107a pa dalje \u010ditava je kr\u0161\u0107anska tradicija jednodu\u0161na u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo du\u0161om i tijelom.<\/p>\n

U\u010deni papa Benedikt XIV. u XVIII. stolje\u0107u, raspravljaju\u0107i o blagdanima Majke Bo\u017eje, pi\u0161e: “Tkogod se potrudi da prou\u010di stare dokumente, u kojima se ovaj blagdan naziva usnu\u0107e, na\u0107i \u0107e ovaj odgovor: usnu\u0107e je i uznesenje jedna te ista stvar.”<\/p>\n

Spomenut \u0107u i velikog pobo\u017enika i teologa kardinala Newmana. Njemu je svetkovina Marijina uznesenja bila naro\u010dito draga. On bi svaki put kad bi u Lauretanskim litanijama ponavljao zaziv “Ru\u017eo otajstvena”, i sam krilima duha zalepr\u0161ao u nebo slijede\u0107i onamo Mariju uznesenu.
O tome pi\u0161e ovako: “Marija je otajstvena ru\u017ea, a to zna\u010di tajanstvena i sakrivena, jer to ozna\u010duje pojam ‘rosa mystica’. Za\u0161to na zemlji ne \u010dujemo da bi Marijan grob bio ovdje ili ondje, meta hodo\u010da\u0161\u0107a, niti se ozna\u010davaju i izla\u017eu – kao u slu\u010daju svetaca – Marijine relikvije?
Ako pak postoji koje tijelo – prije svakog drugog dostojno da mu bude posve\u0107ena naro\u010dita pa\u017enja – onda bi to bilo upravo tijelo na\u0161e Gospe.
Za\u0161to je Marija uvijek bila tako sakrivena ru\u017ea? Zar je lako prihvatljivo da bi oni koji su bili tako puni po\u0161tovanja i brige za tjelesa svetaca i mu\u010denika, zanemarili nju, Kraljicu mu\u010denika i Kraljicu svetaca, samu Majku na\u0161ega Gospodina?
To je nemogu\u0107e.
Za\u0161to je ona, dakle, ru\u017ea tako sakrivena? Razlog je u sebi jasan: njezino je sveto tijelo na nebu: ono je dignuto sa zemlje.”
Istini za volju, u Newmanovo tuma\u010denje valja unijeti neke neznatne ispravke koji njegov nauk u biti ne mijenjaju. Na brdu Sionu u Jeruzalemu nalazi se crkva Marijina usnu\u0107a iz novijeg doba, gdje je Marija, prema predaji, usnula u Gospodinu. Nedaleko pak od Getsemanija nalazi se njezin grob, danas crkva u rukama pravoslavaca. Dakako da je i prema pravoslavnoj i katoli\u010dkoj predaji taj grob prazan jer je Marija, ne samo du\u0161om, ve\u0107 i tijelom uznesena na nebo.
II. vatikanski sabor u osmom poglavlju Uredbe o Crkvi doslovno navodi rije\u010di dogmatske bule o Marijinu uznesenju Pija XII.: “Napokon je Bezgrje\u0161na Djevica, sa\u010duvana \u010dista od svake ljage isto\u010dnoga grijeha, ispuniv\u0161i tijek zemaljskog \u017eivota, s du\u0161om i tijelom bila uznesena u nebesku slavu.” A zatim izri\u010de kristolo\u0161ku svrhovitost te Marijine povlastice ovim rije\u010dima: “Ona je od Gospodina bila uzvi\u0161ena sa svojim Sinom, Gospodarom gospodar\u00e2 i pobjednikom nad grijehom i smr\u0107u.”
Veliki pobornik za progla\u0161enje dogme o Marijinu uznesenju, na\u0161 zemljak o. Karlo Bali\u0107, koji je po nalogu Pija XII. skupljao dokumentaciju Svjedo\u010danstva o uznesenju BD Marije iz svih stolje\u0107a, Rim 1948-1950., tuma\u010de\u0107i navedeni saborski tekst, nagla\u0161ava kristolo\u0161ki vid dogme o Marijinu uznesenju. On doslovno ka\u017ee: “Krist, pobjednik grijeha i smrti, zadobiva u Mariji najve\u0107u od svojih pobjeda izuzimaju\u0107i je od grijeha i daju\u0107i joj unaprijed – tj. prije op\u0107eg uskrsnu\u0107a tjelesa – proslavu u du\u0161i i tijelu. Time je Marija, uzeta na nebo, jamstvo budu\u0107eg uskrsnu\u0107a i proslave svih onih koji vjeruju u Krista, a zbog toga isti motiv nade i utjehe za Bo\u017eji narod u o\u010dekivanju parusije.”
O tome nam govori i II. vatikanski sabor. “Me\u0111utim, Isusova Majka, kao \u0161to je, tijelom i du\u0161om ve\u0107 proslavljena na nebu, slika i po\u010detak Crkve kakva ima biti u budu\u0107nosti, tako i na ovoj zemlji, dok ne do\u0111e dan Gospodnji, svijetli putuju\u0107em Bo\u017ejem narodu kao znak pouzdane nade i utjehe” (Svjetlo narod\u00e2, br. 68).<\/p>\n

O. Karlo Bali\u0107 misli da nauk i dogma o Marijinu uznesenju baca svjetlo i na teologiju o posljednjim stvarima, ukoliko \u0107e u Kristu i po Kristu do\u0107i do kona\u010dne i savr\u0161ene proslave \u010ditavog \u010dovjeka i svega stvorenja, kad do\u0111u nova zemlja i nova nebesa.<\/p>\n

Slave\u0107i ovu veliku Marijinu svetkovinu, kao uostalom i druge njezine blagdane i spomendane, mo\u017eemo se s pravom pitati: a kakve veze Marija ima s dana\u0161njim svijetom, \u0161to mu ona mo\u017ee dati? Tim se pitanjem pozabavio na me\u0111unarodnom Marijanskom kongresu u Zagrebu u svojoj konferenciji, \u0161to ju je odr\u017eao 12. kolovoza 1971., i nadbiskup Malines-Bruxellesa, belgijski primas kardinal Suenens. Uo\u010div\u0161i ponajprije \u010dovjekov silni napredak na podru\u010dju znanosti i tehnike, koji sa sobom nosi ne samo prednosti ve\u0107 i vrlo mogu\u0107e strahote, nastavio je ovako: “Dana\u0161njem je svijetu potreban susret s licem njegova Spasitelja i licem njegove Majke. Svijet je sit ideologija i filozofija koje, kakav god bio njihov prilog, ne odgovaraju ipak na njegovu \u017eivotnu potrebu, na njegova bitna pitanja: koji je kona\u010dno posljednji smisao \u010dovjekove avanture i moga \u017eivota ovdje na zemlji? [to se nalazi s onu stranu smrti, makar se ona po volji umjetno odga\u0111a? Eto, u tome se nalazi \u010dovjekov istinski nemir i o \u010demu se \u010dovje\u010danstvo pita. Na ta nam je pitanja po svaku cijenu potreban odgovor. Nije dosta samo umno\u017eavati sredstva za \u017eivot i unapre\u0111ivati tehniku; \u010dovjek ima jo\u0161 dublju potrebu da zna razlog za\u0161to \u017eivi, kako to veoma dobro re\u010de kardinal Marty.<\/p>\n

Nedavno sam upitao njema\u010dkog teologa Karla Rahnera kako tuma\u010di opadanje marijanske pobo\u017enosti u Crkvi? Njegov odgovor zaslu\u017euje pa\u017enju: ‘Odvi\u0161e kr\u0161\u0107ana, kakva god bila njihova religiozna pripadnost, ima te\u017enju da od kr\u0161\u0107anstva u\u010dini ideologiju, apstrakciju. A apstrakcijama nije potrebna majka.’<\/p>\n

Ono \u0161to Marija nudi svijetu danas jest \u017eiva i konkretna stvarnost Spasitelja svijeta u njegovu utjelovljenju. Ona nas tjera na vjeru u Krista, ali ne onakvoga kakvim ga katkad i nesvjesno zami\u0161ljamo, kao bi\u0107e koje je djelomi\u010dno Bog i djelomi\u010dno \u010dovjek, ve\u0107 kao bi\u0107e koje je potpuno bo\u017eansko i potpuno ljudsko. Marija je \u010duvarica stvarnosti utjelovljenja.”<\/p>\n

Uvrstimo se, dakle, i mi u dugu povorku Marijinih hodo\u010dasnika i onih danas i onih iz pro\u0161losti; i onih u\u010denih, koji su o njezinu uznesenju tako u\u010deno i tako lijepo raspravljali, i onih neukih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave najljep\u0161i Marijin dan.<\/p>\n

Katoli\u010dka tiskovna agencija<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"gospa\"Me\u0111u najomiljelije marijanske pu\u010dke blagdane spada Marijino uznesenje na nebo. Jo\u0161 do nedavna na\u0161i su se vjernici u\u00a0 Herceg-Bosni za taj dan spremali devetodnevnim postom. A tko god mo\u017ee, za Veliku Gospu nastoji hodo\u010dastiti u koje marijansko sveti\u0161te. Zato su na\u0161a marijanska sveti\u0161ta toga dana puna pro\u0161tenjara, sva raspjevana u dragoj hodo\u010dasni\u010dkoj pjesmi, o\u017earena ne samo ljetnim suncem nego jo\u0161 vi\u0161e \u017earom, molitvom, <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1707,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1708","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1708","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1708"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1708\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1708"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1708"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1708"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}