<\/strong>
Istina, mnoga obiteljska ognji\u0161ta su pusta. Me\u0111utim, to nas ne smije obeshrabriti nego nam treba biti poticaj za borbu i nastojanje da ne ostanu pusta. Budu\u0107i da sam posebno u ovim ljetnim mjesecima vrlo \u010desto u pohodu \u017eupama, primje\u0107ujem da sve ve\u0107i broj obitelji dolazi u svoj zavi\u010daj provesti ljetni odmor \u0161to je izvanredno pozitivan znak nestanka straha i ponovne ljubavi prema rodnom kraju i zavi\u010daju. Najbolje je kada sami do\u0111u i provedu odre\u0111eno vrijeme u mjestu gdje su se rodili i rasli jer samo na taj na\u010din mogu dobiti stvarnu sliku. Iako postoje odre\u0111ene pote\u0161ko\u0107e, ipak mnoge stvari idu na bolje, a i ozra\u010dje se polako mijenja jer ratne rane zacjeljuju. Uvjerio sam se da su se mnogi tijekom boravka u rodnom kraju ponovno napunili pozitivnom energijom. \u010cinjenica da \u0107e danas rijetko koji Hrvat prodati svoj posjed na kojem mo\u017eda vi\u0161e nitko ne \u017eivi dovoljno govori sama za sebe da se razmi\u0161ljanje ljudi okre\u0107e u pozitivnom smjeru. Gajim nadu da \u0107e i politika, kao i mediji u\u010diniti puno vi\u0161e na stvaranju tog pozitivnog ozra\u010dja bez kojeg obnova nije mogu\u0107a. Poha\u0111aju\u0107i drevna mjesta okupljanja i zavjetna mjesta molitve, mnogi \u0107e obaviti svete ispovijedi, pohoditi groblja svojih predaka, susresti tolike drage susjede koji su raspr\u0161eni. Tako \u0107e nam Gospa ponovno probuditi ljubav prema korijenima vjere i postojanja.<\/p>\n
Koliko je komercijalizacija potisnula duhovnu dimenziju Velike Gospe?<\/strong><\/p>\n Na\u017ealost, \u017eivimo u vremenu kada se nastoji sekularizirati gotovo sve sfere \u017eivljenja i pretvoriti ih u svijet komercijalizacija, potro\u0161nje, posjedovanja i materijalizma. Ipak, uvijek se u ovakvim prigodama na\u0111e po koji kutak ti\u0161ine i molitve, kao i primanje sakramenata, obavljanje pokore i zavjeta. To su zaista divni trenuci i uvijek sam dirnut promatraju\u0107i skru\u0161ene molitve koje su znak dubokog pouzdanja u Boga po zagovoru Gospe. Unato\u010d sekularizirane i nametljive potro\u0161a\u010dke klime, mnogi \u0107e tra\u017eiti i na\u0107i utjehu vjere i snagu za \u017eivot u budu\u0107nosti s nadom. O tim stvarima olako se izri\u010du mi\u0161ljenja i donose sudovi te prenose neprovjerene informacije. Za sada, ni sa strane BK BiH niti sa strane pojedinog biskupa nema nikakvih planova u vezi s fenomenom u Me\u0111ugorju. Kada Sveta Stolica dadne upute i smjernice, vjerujem da \u0107e mjesni biskup, kao i mi \u010dlanovi BK BiH, biti otvoreni \u010diniti ono \u0161to Sveta Stolica zatra\u017ei. \u0160to se ti\u010de Me\u0111ugorja kao mjesta molitve i dijeljenja sakramenata, tu ve\u0107 postoji mjesna biskupijska i \u017eupna nadle\u017enost. O ostalom je ve\u0107 jednom izre\u010den sud, a za novo mi\u0161ljenje treba \u010dekati novi pristup i novi sud Crkve.<\/p>\n Na\u0161e dru\u0161tvo je zahvatila moralna erozija, \u0161to u\u010diniti kako bi se vratile istinske vrednote?<\/strong><\/p>\n Mi na ovim prostorima zapljusnuti smo erozijom moralne krize, uru\u0161avanjem moralnih na\u010dela u \u017eivotu, a brojna podru\u010dja \u017eivota zahvatio je potro\u0161a\u010dki mentalitet i agresivni relativizam. Ovaj val gospodarske krize posljedica je ljudske pohlepe i tjeranja moralnih na\u010dela iz sustava gospodarstva. Ne smije biti prvotni cilj profit, nego \u010dovjek koji \u0107e u svom \u017eivotu ostvariti svoje dostojanstvo radom i od rada sam mo\u0107i \u017eivjeti i svoju obitelj uzdr\u017eavati. Moralna i eti\u010dka na\u010dela moraju biti temelj razvoja i me\u0111uljudske, kao i me\u0111unarodne suradnje. Istospolni \u201cbrakovi\u201d ne\u0161to su \u0161to se protivi naravnom zakonu i takve zajednice Crkva ne mo\u017ee smatrati brakom. Iako civilno pravo mo\u017ee odre\u0111ivati prava i donositi sudove, Crkva ni u kojem slu\u010daju ne mo\u017ee smatrati to naravnim brakom niti mo\u017ee biti suglasna da takve zajednice mogu usvajati djecu. Taj put liberalizma je ne\u0161to \u0161to je protiv naravnog zakona. Crkva ne osu\u0111uje \u010dovjeka i njegove osobne sklonosti, ali grijeh \u0107e uvijek nazivati grijehom koji je za osudu iako grje\u0161nika ne\u0107e osu\u0111ivati nego mu pomagati da otkrije svjetlo dostojanstva \u010dovjeka i njegove slobode i odgovornosti. Narodna je poslovica: tko prirodu remeti, priroda mu se osveti. Tko dakle naravni zakon zanemari i zloupotrijebi, onda \u0107e snositi posljedice u svom \u017eivotu. Sveti Otac je ovu godinu proglasio Godinom sve\u0107enika upravo zato \u0161to je \u017eelio obnoviti polet i snagu poslanja sve\u0107enika za ovo vrijeme. Nije va\u017eno samo to da bude dovoljan broj onih koji \u0107e obu\u0107i sve\u0107eni\u010dku haljinu, kako Vi ka\u017eete, nego i da to budu osobe obu\u010dene u snagu duha i snagu evan\u0111elja iz kojeg \u0107e tra\u017eiti odgovore za dana\u0161njeg \u010dovjeka kojemu su poslani. Bog uvijek zove, samo mi moramo pripraviti teren da to Bo\u017eje sjeme na\u0111e pripravno srce u kojem \u0107e niknuti klica zvanja i hrabrost re\u0107i Isusu – Evo me. U svemu tome najva\u017enija je obitelj jer je ona prvo sjemeni\u0161te. Va\u017eno je tako\u0111er da i obitelji budu bogate djecom jer, kako ka\u017ee narodna poslovica, ako nema u vrtu cvije\u0107a, nema se gdje ubrati ni za oltar. Ako u obitelji nema djece i vjerskog odgoja, te\u0161ko se mo\u017ee Bo\u017eje sjeme zvanja uhvatiti mladog srca. Ujedno mi moramo izmoliti nova duhovna zvanja jer nam je Isus dao zadatak da molimo Gospodara \u017eetve da po\u0161alje radnike u \u017eetvu svoju. \u010cini mi se va\u017enim podvu\u0107i ovu rije\u010d \u2013 radnike, a ne samo \u0161to ve\u0107i broj. Ne bojim se, nego osje\u0107am odgovornost da izvr\u0161im poslanje koje mi je Bog po Crkvi povjerio. Bog vodi povijest i On je gospodar svakog \u017eivota, pa i dana\u0161njeg nara\u0161taja mladih. Me\u0111utim, trebaju svoju savjest ispitati oni koji truju mlade i radi profita uni\u0161tavaju polet i ubijaju smisao njihova mladog \u017eivota. \u0160tovi\u0161e, takve treba i pozvati na odgovornost. Me\u0111utim, ne smije se zaboraviti da je obitelj najpozvanija i najodgovornija, a nakon toga slijedi \u0161kola i sve dru\u0161tvene strukture, a tu su, naravno i vjerske institucije. Daleko je va\u017enije ulagati u odgoj i ispravan duhovni i tjelesni rast mladih umjesto u izgradnju proma\u0161enih zdanja koja zjape zgr\u010denom kulturom. Pri raspodjeli prora\u010duna ili kod dono\u0161enja zakona mo\u017ee se \u010desto vidjeti koliko ima neodgovornosti kod onih najodgovornijih. Pri tom se ne smije zaboraviti ni medije koji nerijetko kroz vijesti, koje sve vi\u0161e sli\u010de na crnu kroniku, kao i kroz promicanje u\u017eitka svake vrste i lagodnog \u017eivota, stvaraju negativno i sumorno ozra\u010dje. Premalo je pozitivnog naboja koji bi izgra\u0111ivao javno mnijenje i poticao na istinske vrijednosti. Nije lako plivati protiv struje. Unato\u010d svemu spomenutom, \u017eelim izraziti svoje divljenje i uputiti \u010destitku tolikim mladima koji sami otkrivaju istinu i smisao \u017eivota vjeruju\u0107i Bogu i opredjeljuju\u0107i se za prave vrijednosti.<\/p>\n Pitanje umjetne oplodnje potresa Hrvatsku. Kako biste Vi reagirali kada bi se ova tema otvorila u BiH?<\/strong><\/p>\n Kako druk\u010dije nego stati u obranu \u017eivota i naravnog zakona. Kako mogu vrednovati znanost koja govori da slu\u017ei \u017eivotu, a ubija \u017eivote. Umjetna oplodnja gleda samo onaj zametak koji je \u017eivi \u010dovjek, a nije\u010de tolike ubijene zametke koji su tako\u0111er \u017eivi \u010dovjek. Bez obzira kako to nazivali i uljep\u0161avali, to se mora nazvati morbidnom znano\u0161\u0107u, morbidnom politikom i kulturom smrti koja se provodi kroz zakone. Pogledajte kako se stvara strategija profita: mladim djevojkama se nudi moda kojom \u0107e hladno\u0107i izlagati najosjetljivije dijelove tijela \u0161to izravno mo\u017ee utjecati na neplodnost. Osim toga, koriste se brojna medicinska pomagala protiv za\u010de\u0107a, a kada ih u braku ponese naravna te\u017enja za djetetom, tada \u0107e trebati i dru\u0161tvo i bra\u010dni par sam ulagati silne novce i upustiti se u nemoralne poteze kako bi ispunili tu te\u017enju. Ponovno je vidljivo: tko prirodu remeti, priroda mu se osveti. \u017delim odati posebno priznanje i izraziti zahvalnost apostolskom nunciju nadbiskupu Alessandru D\u2019Erricu koji vrlo dobro ispunjava povjerenje koje mu je dao Sveti Otac. Odli\u010dno je izabrao i uskladio ekipu koja radi u ime Svetog Oca s njim na \u010delu, a ta ekipa se opet odli\u010dno uskladila s dr\u017eavnim dijelom Povjerenstva pa ne treba \u010duditi da stvar napreduje. Mislim da za tu stvar treba i moliti, ali i zauzeto pratiti. S tim su se mogli i upoznati mnogi va\u0161i \u010ditatelji u intervjuu koji je dao Va\u0161em listu. Drago mi je da svi mogu upoznati razvoj priprave tih ugovora.<\/p>\n \u010cesto se apelirali na povratak crkvene imovine u BiH. Kako ovaj problem rije\u0161iti?<\/strong><\/p>\n Ovdje nije pitanje samo crkvene imovine nego cjelokupne okupirane, otu\u0111ene ili uzurpirane imovine institucija Katoli\u010dke crkve i drugih crkava i vjerskih zajednica, ali i mnogih pojedinaca. Nepravdu valja ispraviti u mjeri u kojoj je to mogu\u0107e. Mi smo zajedni\u010dki dali na\u010dela na kojim dr\u017eava treba raditi kako bi nepravdu ispravila. Prijedlozi zakona su koji put iznena\u0111uju\u0107i. Doma\u0107i politi\u010dari se ponekad \u2018vade\u2019 na me\u0111unarodne predstavnike kako ih ucjenjuju, ali treba imati na umu da zakon o denacionalizaciji nerijetko donose isti oni ljudi koji su donosili zakon o nacionalizaciji-otima\u010dini. Stvar svaka vapi sa svojim gospodarom i to je definicija pravde. Ako dr\u017eava \u017eeli biti stabilna, mora se temeljiti na pravu i pravdi. Nije duga vijeka ni jedna dr\u017eava na nepravdi izgra\u0111ena. Ve\u0107 sam \u201cpoderao jezik\u201d ukazuju\u0107i na tu nepravdu. Jasno da nema izgradnje stabilne dr\u017eave bez jednakopravnosti u Ustavu i u zakonu. Osim toga, va\u017ean je i mehanizam jednakosti svih pred zakonom. Va\u017eno je da ta konstitutivnost i suverenost bude ne samo na papiru nego u svim razinama \u017eivota. Tu su odgovorne me\u0111unarodne strukture koje su nam ovaj sustav nametnule i sada di\u017eu ruke krive\u0107i doma\u0107e predstavnike vlasti, a doma\u0107i politi\u010dari vladaju prema onoj \u2013 \u0161to je tko zgrabio, to ne pu\u0161ta. Umjesto toga, trebali bi se pona\u0161ati kao partneri u vlasti shva\u0107aju\u0107i da nije stabilna ona dr\u017eava koja je utemeljena na pravu ja\u010dega nego na jednakim ljudskim pravima. Na\u017ealost, i ve\u0107ina politi\u010dkih predstavnika hrvatskog naroda gotovo uvijek je palila samo lampu s \u201ckratkim i kratkovidnim fitiljem\u201d koji bi brzo izgorio, a narod bi ostao bez svojih prava. Oni koji bi imali viziju i gledali dugoro\u010dno, uglavnom su od svog naroda bili progla\u0161eni doma\u0107im izdajnicima, a od drugih ekstremistima. \u010cini se da ovako podijeljena i rastrgana BiH odgovara svakoj opciji i svakoj stranci na vlasti jer se bogate godinama ne pola\u017eu\u0107i odgovornost nikome. Mo\u0107nici se, svatko u svom kutku, uve\u017eu na svim razinama, a izbori su vi\u0161e prebrojavanje naroda po nacionalnoj osnovi jer nije rije\u0161eno nacionalno pitanje. Budu\u0107i da tvorci Daytona odavna peru ruke od svojih proma\u0161aja i obla\u010de nas u \u201clu\u0111a\u010dke ko\u0161ulje\u201d, nadam se i molim Boga da hrvatski politi\u010dari po\u010dnu gledati dalje od vlastitog interesa ili interesa \u201cavlijske politike\u201d te da se kod politi\u010dara svih naroda i opcija probudi dobra volja kako bi kao partneri u vlasti uporno stvarali strategiju jednakih prava i suverenosti svakog naroda. Ne znam kakav je stvarni koncept, pa \u010dak ni to imaju li jasan koncept. Jo\u0161 va\u017enije od toga jest \u017eeli li se uistinu provesti koncept jednakopravnosti hrvatskog naroda na svim prostorima ili se jedno govori, a drugo radi. Ve\u0107 dugo ni s jednim politi\u010darom nisam izmijenio mi\u0161ljenje o tim stvarima. Tijekom prija\u0161njih razgovora premalo sam uo\u010dio istinske zauzetosti za sve Hrvate na svim prostorima BiH. Ne bih htio samo napadati, nego ih pozivam da se na\u0111u i svesrdno se zauzmu da svaki Hrvat u BiH osjeti njihovu politi\u010dku, gospodarsku, kulturnu i svaku drugu skrb. Neka se ta skrb ne pokazuje samo pred izbore. Jedan sve\u0107enik u Banjoj Luci re\u010de kako hrvatska strana\u010dka izaslanstva samo pogaze travu svojim d\u017eipovima u biskupovu dvori\u0161tu kada se pojave pred izbore, da bi nakon izbora gotovo potpuno nestali s horizonta toga grada i toga kraja. Neka trajno odgovorno rade kako bi se svi radovali \u0161to ih imamo. I te kako snose odgovornost, jer su jako puno doprinijeli tom stanju. Ne bih htio nabrajati imena koji su i aktivno doprinijeli na\u0161em \u201ccurenju\u201d. Dovoljno je spomenuti da su na ru\u017ean na\u010din odbili Caritasov projekt povratka u Bosansku Posavinu koji smo podupirali biskup Komarica i ja, a kao opravdanje naveli su da se zauzimamo samo za povratak Hrvata. Ne bih htio nabrajati one koji su izrazitu odbojnost pokazivali prema katolicima. Me\u0111utim, ne treba gledati samo crno-bijelom tehnikom. Bilo je i onih koji su istinski shvatili da nema stabilnog mira bez sva tri naroda u BiH.<\/p>\n Vi ste o polo\u017eaju Hrvata govorili \u010dak i u ameri\u010dkom Kongresu. Dobijete li povratnu informaciju o odjeku onoga na \u0161to ste upozoravali?<\/strong><\/p>\n U velja\u010di tijekom pohoda dr\u017eavnom tajni\u0161tvu SAD-a pokazali su mi slu\u017ebeni dokument koji govori o Srbima, Bo\u0161njacima i Romima u BiH, dok Hrvate i ne spominje pa sam ozbiljno upozorio na tu stra\u0161nu \u010dinjenicu. Dobio sam dojam da su \u010duli i obe\u0107ali ozbiljnije se zauzeti za jednakopravnost hrvatskog naroda. Prigodom nedavnog dolaska dopredsjednika SAD-a u BiH vidio sam da smo ponovno ignorirani. Me\u0111utim, nije du\u017enost samo Crkve upozoravati na to nego to moraju zauzeto \u010diniti prije svega politi\u010dari.<\/p>\n \u017deli se iskorijeniti i hrvatski jezik, \u017eeli se i ime BiH promijeniti u \u201cBosna\u201d. \u0160to su pozadine ovakvih tendencija?<\/strong><\/p>\n Ne razumijem takav stav. To su zle namjere. To ne rade oni koji vole BiH, nego oni koji imaju zle namjere s ovom zemljom. Koliko unutarhrvatska podijeljenost u BiH poma\u017ee samouni\u0161tenju?<\/strong><\/p>\n Ako gledamo istini u o\u010di, onda moramo re\u0107i da nama nitko ne mo\u017ee pomo\u0107i ako sami sebi ne pomognemo. Ponajprije u tom radu treba ujedinjene snage usmjeriti prema zajedni\u010dkom cilju koji je u sebi pozitivan i pravedan. Ako toga nema, te\u0161ko je o\u010dekivati u\u010dinkovitost u pomo\u0107i. Unutar na\u0161eg korpusa treba stvarati realno ozra\u010dje, a to je da smo jedan narod u ovoj zemlji u kojoj \u017eivimo s drugima i druk\u010dijima. To stvaranje pozitivne klime povjerenja treba \u010diniti i Crkva, i politika, i kultura, i gospodarstvo.<\/p>\n U BiH se stanje stalno radikalizira. Jedni BiH \u017eele islamizirati, drugi odvojiti srpski dio. Na djelu je dominacija ve\u0107ine nad manjinom. Upozoravate li njihove (vjerske) vo\u0111e na takvo pona\u0161anje?<\/p>\n Nije dobro prebaciti na odnose vjerskih poglavara ono \u0161to moraju doma\u0107a politika i me\u0111unarodne strukture rije\u0161iti. Sla\u017eem se da bi trebalo me\u0111u nama stvarati duh uva\u017eavanja, povjerenja i jednakih prava. U posljednje vrijeme sve rje\u0111e razgovaramo o tim temama, vjerojatno je uo\u010dljivo gdje koja strana naginje. Ne mo\u017ee se u ime Boga podr\u017eavati nepravda prema \u010dovjeku. To je uvreda Boga.<\/p>\n Istina, proces radikalizacije je vrlo vidljiv. Netko re\u010de da nam se cijela javnost razboljela od politiziranja. Ne mo\u017ee se pristrano zastupati pravo svakog \u010dovjeka i svakog naroda. Vrlo je vidljiva ta pristranost na ra\u010dun drugoga i druk\u010dijega.<\/p>\n Kako Vatikan gleda na zbivanja u BiH?<\/strong><\/p>\n Sveta Stolica je upoznata kako se stvari odvijaju na ovim prostorima. Papa redovito sa svojim suradnicima, razumljivo je, tra\u017ei slobode i prava za djelovanje i opstanak Katoli\u010dke crkve, ali nikada ne na ra\u010dun drugoga. Ali to \u0161to tra\u017ei za katolike, to isto tra\u017ei i priznaje drugima. Taj stav nismo do\u017eivjeli na drugim stranama.<\/p>\n Slu\u017ebeni Zagreb potpuno je zaokupljen svojim problemima i nema na\u010dina baviti se hrvatskim problemom u Bosni i Hercegovini. Slu\u017eimo li im mi samo kao izborna baza ili pak samo sredstvo za razli\u010dite manipulacije?<\/strong><\/p>\n Svaka postavka koju ste rekli mo\u017ee se tvrditi. Ali smatram da ne bi smjelo ovako ostati da jedni druge napadamo i kritiziramo. Va\u017eno je mijenjati javno mnijenje i stvoriti otvorenost za suradnju i umre\u017eavanje svih na\u0161ih duhovnih, gospodarskih i drugih snaga.<\/p>\n Uvijek bi trebalo biti uo\u010dljivo \u201cda je ko\u0161ulja bli\u017ea od kabanice\u201d. Mi ne mo\u017eemo ra\u010dunati potporu od drugih zemalja, dok ne bude jasnija i razra\u0111ena podr\u0161ka onih koji su nam najbli\u017ei i po Ustavu zadu\u017eeni. Postoje nekakvi mehanizmi koji bi trebali na toj strategiji raditi, ali svi mehanizmi ovise o ljudima koji ih ostvaruju.<\/p>\n Kako \u0107ete Vi proslaviti blagdan Veliki Gospe?<\/strong><\/p>\n Isto kao i svi moji vjernici: ispovje\u0111u, molitvom, pokorom i pohodom svetim mjestima. Ve\u0107 sam zapo\u010deo trodnevnicu u Tolisi, blagoslivljaju\u0107i divan Gospin umjetni\u010dki kip pred crkvom i predvo\u0111enjem svete mise. Po\u0107i \u0107u predvoditi svetu misu uo\u010dnicu u nadbiskupijskom Gospinom sveti\u0161tu Komu\u0161ina-Kond\u017eilo, \u0161to je ve\u0107 pomalo tradicija.<\/p>\n Na sam dan Velike Gospe slavit \u0107u dvije mise. Jednu u Bre\u0161kama gdje je i obljetnica \u017eupe, a nave\u010der po tradiciji u sarajevskom sveti\u0161tu Gospinom na Stupu. To su dani okupljanja brojnih hodo\u010dasnika i \u0161tovatelja Marijin te \u0107u s njima moliti i kao nadpastir ove mjesne crkve poruku poslati na ovim mjestima.<\/p>\n<\/div>\n
Pitanje Me\u0111ugorja uvijek se nagla\u0161enije spominje u vrijeme Velike Gospe. Postoji li plan unutar crkve kako Me\u0111ugorje ne bi bilo problem nego samo mjesto molitve i mira?<\/strong><\/p>\n
Istospolni brakovi su sve \u010de\u0161\u0107a tema razgovora u BiH. Poti\u010de se njihova legalizacija, kakav je stav Crkve?<\/strong><\/p>\n
Za novo doba Crkvi su potrebni sve\u0107enici koji se mogu nositi s novim izazovima. Imate li me\u0111u mladima dovoljno onih koji su spremni obu\u0107i sve\u0107eni\u010dko odijelo?<\/strong><\/p>\n
Mladi su na udaru svih poroka. Borba protiv tih poroka odgovorne ostavlja nemo\u0107nim i ravnodu\u0161nim. Crkva je gotovo sama ostala u toj borbi. Bojite li se za mlade?<\/strong><\/p>\n
Kako komentarate rad Me\u0111udr\u017eavnog povjerenstva za realizaciju ugovora izme\u0111u Svete Stolice i BiH?<\/strong><\/p>\n
Danas se svi u jednome sla\u017eu, polo\u017eaj Hrvata u BiH je dramati\u010dno te\u017eak, no ono u \u010demu se ne sla\u017eu je kako Hrvatima osigurati poziciju koja im po Ustavu pripada. Va\u0161 komentar?<\/strong><\/p>\n
Pred nama su ustavne promjene. Imaju li Hrvati u BiH koncept \u0161to \u017eele?<\/strong><\/p>\n
Me\u0111unarodna zajednica slije\u017ee ramena pred \u010dinjenicom da Hrvati \u201ccure\u201d iz ove dr\u017eave. Koliko oni snose odgovornost za ovakvo stanje?<\/strong><\/p>\n
\u010cemu stalno nabijati kompleks manje vrijednosti i nijekati identitet jednog naroda i jedne zemlje. Jednako tako ne bi trebalo uporno nijekati postojanje BiH nego u ovoj stvarnosti nastojati ostvariti svoja prava \u017eive\u0107i zajedno s drugima i druk\u010dijima i po\u0161tuju\u0107i sve razli\u010ditosti.<\/p>\n
Opasna je teza o regionalnoj podijeljenosti bosanskih i hercegova\u010dkih Hrvata. Kako se oduprijeti takvoj podjeli?<\/strong><\/p>\n![\"puljic\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/08\/novo_srpanjkolovoz_novo_puljic.gif\")
Marija nas okuplja oko sebe, ali i me\u0111usobno… Zapljusnuti smo erozijom moralne krize… Premalo sam uo\u010dio istinske zauzetosti za sve Hrvate… Nema planova u vezi s Me\u0111ugorjem… Sveta Stolica je upoznata kako se stvari odvijaju u BiH… neke su od izjava kardinala Vinka Pulji\u0107a s kojim smo razgovarali povodom blagdana Velike Gospe.
Intervju kardinala Pulji\u0107a za Ve\u010dernji list prenosimo u cijelosti: <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1709,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1710"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1710\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1709"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}