Ve\u0107 je netko spominjao anegdotu koja ka\u017ee da je prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler tra\u017eio od pape Leona XIII. relikvije svetaca kako bi ih mogao ugraditi u oltare novih crkava. Papa mu je na to rekao otprilike ovako: \u201eNe treba\u0161 tra\u017eiti po svijetu. U tvojoj domovini gdje god zarovi\u0161 zemlju, na\u0107i \u0107e\u0161 kosti mu\u010denika.\u201c<\/p>\n
<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Za\u0161to i kako su ubijeni ti hercegova\u010dki fratri i gdje su njihove kosti razasute, novinari Katoli\u010dkog tjednika pitali su fra Miljenka Stoji\u0107a, vicepostulatora postupka mu\u010deni\u0161tva Fra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e.<\/p>\n
Fra Miljenko je ro\u0111en 1. lipnja 1960. u Dragi\u0107ini kod Me\u0111ugorja. Poha\u0111ao je Franjeva\u010dku klasi\u010dnu gimnaziju u Visokom, studij filozofije i teologije u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu te magistrirao kr\u0161\u0107ansku duhovnost u Rimu. Kao sve\u0107enik i redovnik obna\u0161ao je razli\u010dite slu\u017ebe, a trenutno mu je glavna preokupacija rad u Vicepostulaturi. Osim toga, pi\u0161e pjesme, oglede, djela za djecu, kratke pri\u010de, aforizme i knji\u017eevnu kritiku.
\u00a0
Fra Miljenko, recite nam koji se posao krije iza naziva Vicepostulatura postupka mu\u010deni\u0161tva Fra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e?<\/strong>
\u00a0
U Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u komunisti su ubili 66 hercegova\u010dkih franjevaca, jo\u0161 su trojica umrla zbog tamni\u010dkih mu\u010denja, odre\u0111eni broj njih zdravstveno je stradao zbog tih istih mu\u010denja. Ne zaboravimo da je do pada komunizma 90-ak hercegova\u010dkih franjevaca okusilo tamnicu. Glasovito Pastirsko pismo hrvatskih biskupa iz rujna 1945., izrijekom spominje ubojstvo franjevaca na \u0160irokom Brijegu. Sve to u ono vrijeme zna\u010dilo je doslovce staviti glavu na panj. Da se to dogodilo, ponajve\u0107ma treba zahvaliti mjesnom biskupu mons. Petru \u010culi koji je malo kasnije pisao provincijalu da se po\u010dnu ispitivati svjedoci i provedu istra\u017eivanja o pobijenim fratrima. Provincija je to po\u010dela, ali je OZNA nakon 10-ak dana prekinula taj rad, sve zaplijenila i zabranila daljnje istra\u017eivanje. Kroz hudo komunisti\u010dko vrijeme fratri su nastavili zapo\u010deto, naravno kriomice. Hvala Bogu, biv\u0161i provincijal fra Slavko Soldo sve je ponovo potaknuo, pa je tako u rujnu 2007. imenovan vicepostulator spomenutog postupka mu\u010deni\u0161tva u mojoj malenkosti, i Vicepostulatura je krenula sa svojim radom. Uvjereni smo, naime, da su na\u0161a bra\u0107a ubijena iz mr\u017enje prema vjeri te da su to kr\u0161\u0107anski podnijeli. Zbog toga skupljamo svjedo\u010danstva i dokumente da ih Crkva jednoga dana prizna mu\u010denicima, odnosno bla\u017eenima i svetima.
\u00a0
O\u010dito je kako je rije\u010d o doga\u0111ajima iz prijelomne 1945. \u0160to se ustvari tada zbivalo u Hercegovini?<\/strong>
\u00a0
Bila su to te\u0161ka vremena za katoli\u010dki narod u Hercegovini. Do dolaska komunista ginulo se na boji\u0161nicama diljem tada\u0161nje dr\u017eave, ali ne i ovdje. Ako se tako mo\u017ee re\u0107i, \u017ertve su bile podnosive. Me\u0111utim, dolaskom komunista nastao je progon i sustavno ubijanje. Popisi su ve\u0107 prije bili napravljeni. Sastavljali su ih komunisti\u010dki ilegalci na ozemlju zapadne Hercegovine. Zanimalo ih je kako se tko odnosio prema staroj Jugoslaviji, kako se tko odnosi prema komunisti\u010dkom pokretu i kako se tko odnosi prema Crkvi u hrvatskome narodu. Glava se vrlo lako gubila, i to u dvama valovima. Prvi je bio kad su komunisti napadali zapadnu Hercegovinu, a drugi kad su pobijedili. Zahvaljuju\u0107i radu Povjerenstva za obilje\u017eavanje i ure\u0111ivanje grobi\u0161ta iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a na podru\u010dju op\u0107ine \u0160iroki Brijeg, do sada je zabilje\u017eeno oko 150, \u0161to ve\u0107ih, \u0161to manjih masovnih grobnica i taj je broj stalno u porastu. Sve je to nastalo prilikom komunisti\u010dkog napada na \u0160iroki Brijeg u velja\u010di 1945. Iz poratnog vremena spomenimo strati\u0161te na Radimlji kraj Stoca gdje se ra\u010duna da je pokopano vi\u0161e od 10 000 Hrvata. Nadajmo se da \u0107e spomenuto povjerenstvo i druga koja su osnovana ili se osnivaju sve istra\u017eiti, kad nitko drugi to ne \u017eeli \u010diniti. \u017dalosno je da su nam sudstvo i politika premre\u017eeni starim komunisti\u010dkim kadrovima koji i dalje slu\u0161aju svoje biv\u0161e \u0161efove.
\u00a0<\/strong>
Za\u0161to su franjeva\u010dka bra\u0107a ubijena?<\/strong>
\u00a0
Vi\u0161eslojan je razlog ubijanja na\u0161e bra\u0107e. Prvi je zacijelo mr\u017enja prema vjeri koju su komunisti nosili u sebi i provodili ju u djelo po uzoru na bolj\u0161evike. To su primijenili na svu Crkvu u Hrvata. U progon i ubijanje hercegova\u010dkih franjevaca umije\u0161ao se i drugi razlog, simbolika \u0160irokoga Brijega. Prisjetimo se da do dolaska franjevaca iz Kre\u0161eva, \u0160iroki Brijeg nije igrao nikakvu zna\u010dajnu ulogu. Bio je Bo\u017eja zabit sa siroma\u0161nim selima na\u010di\u010dkanim pri brdima. No, dolaskom franjevaca sve je procvjetalo, gospodarstvo i \u0161kolstvo, vjera i umjetnost. Prilike su bile nesklone, ali su se oni borili zajedno sa svojim narodom, zbog \u010dega ih je on potpuno zavolio. U glasovitoj Franjeva\u010dkoj klasi\u010dnoj gimnaziji na \u0160irokom Brijegu \u0161kolovali su se, ne samo franjevci, nego i druga nadarena djeca. Stvarali su se tako predvodnici naroda. Komunistima to nipo\u0161to nije odgovaralo jer oni su trebali poslu\u0161nike. Odlu\u010dili su to posti\u0107i ma\u010dem i tamnicom. U \u0161irokobrije\u0161koj samostanskoj zajednici tako su ubili 30 bra\u0107e, a jo\u0161 \u010detvoricu na samostanskom podru\u010dju. Dakle, sveukupno vi\u0161e od polovice pobijenih.
\u00a0
Fra Miljenko, kada je zapo\u010deo proces otkopavanja tijela ubijenih franjevaca kako bi im se pru\u017eilo dostojanstveno posljednje po\u010divali\u0161te?<\/strong>
\u00a0
Kri\u0161om je to u\u010dinjeno ve\u0107 1969. u Mostarskom Gracu. Tamo su komunisti ubili \u0161est franjevaca 6. velja\u010de. Vodio ih je negda\u0161nji alkarski vojvoda Bruno Vuleti\u0107. Godine 1971. kad je zapuhala sloboda, otkopano je njih 12 iz ratnog skloni\u0161ta u samostanskom vrtu, koje su komunisti ubili i zapalili 7. velja\u010de 1945. Zajedno su pokopani u samostanskoj crkvi na \u0160irokom Brijegu 1. srpnja 1971. Bio je to veli\u010danstven doga\u0111aj kojemu je nazo\u010dilo mno\u0161tvo puka govore\u0107i time \u0161to misli o komunistima, a \u0161to o nevino pobijenim franjevcima\u2026
\u00a0
Nastavak pro\u010ditajte u tiskanom izdanju<\/em>
\u00a0<\/em>
Katoli\u010dki tjednik | ktabkbih.net<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"