Na osnovi prvog pregleda poslije cvatnje i oplodnje maslina na podru\u010dju cijele Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije, stanje se ocjenjuje vrlo lo\u0161im. Naime, zbog hladno\u0107e i velikih koli\u010dina ki\u0161e u razdoblju cvatnje maslina, zabilje\u017eena je lo\u0161a oplodnja sorte oblica, osrednja oplodnja na talijanskim sortama, dok je dobra oplodnja zabilje\u017eena tek kod nekih sorti,<\/p>\n
<\/p>\n
poput lastovke i levantinke.<\/p>\n
Lo\u0161 prinos<\/strong><\/p>\n Sorta masline oblica, koja je najvi\u0161e zastupljena u ovim krajevima, nije dobro reagirala na prirodne \u010dimbenike te \u0107e, pretpostavlja se, prinosi biti znatno manji u odnosu na prija\u0161nje godine. Zbog ovakvoga stanja i najava da nas o\u010dekuju jo\u0161 ki\u0161ovitije godine, budu\u0107i maslinari koji planiraju podizanje nasada bit \u0107e primorani saditi i druge sorte maslina osim oblice, koja je do sada bila najzastupljenija zbog dobre otpornosti na niske temperature, ali i relativno dobrog prinosa. 32 sorte maslina<\/strong><\/p>\n 250 stabala 32 sorte maslina – ukratko bi se mogao opisati ovaj maslinik. U njemu se, prema rije\u010dima njegova vlasnika, nalazi 30 posto stabala oblica, 30 posto stabala sorte leccino, 20 posto levantinke i ostala stabla koja \u010dine kolekciju, a tu se nalaze sorte bu\u017ea, istarska bjelica, \u017ei\u017eolera, drobnica, sitnica, karbonaca, mezimica, lastovka mala i velika i mnoge druge. \u201cSadnice sam nabavljao svugdje, od Splita do Dubrovnika. Maslinik je u potpunosti ura\u0111en ru\u010dno, od kopanja rupa do sadnje maslina i kasnije zalijevanja. Mogli su se tu dovesti i strojevi, ali zbog nepristupa\u010dnog terena odlu\u010dili smo se za ru\u010dni rad\u201d, pri\u010da nam \u0160imi\u0107, koji nam je kazao svoje vi\u0111enje ovogodi\u0161njeg stanja. Prema njegovim rije\u010dima, oblica je zbog velikih koli\u010dina ki\u0161e dosta podbacila, dok su stabla sorte leccino dosta dobro oplo\u0111ena. Tako\u0111er levantinka i lastovka bilje\u017ee dobru oplodnju. \u0160imi\u0107 isti\u010de kako se sorta leccino pokazala dosta dobro otpornom na vremenske uvjete, mo\u017eda je \u010dak otpornija od oblice na hladno\u0107u, a dobrom se pokazala i istarska bjelica. \u00a0\u00a0\u00a0 Z. Volarevi\u0107 | Dnevni list<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Lo\u0161iji prinos u svom masliniku ove \u0107e godine vjerojatno imati i Milenko \u0160imi\u0107, koji je na 150 metara nadmorske visine na Kokotu prije \u0161est godina zasadio prve masline. Posebnost ovog maslinika, osim same lokacije, jer se nalazi neposredno ispod brda Butorovice, jest i u tome \u0161to se u njemu nalazi vi\u0161e od 30 sorti maslina. \u0160imi\u0107 ka\u017ee kako je posadio toliko razli\u010ditih vrsta ponajprije iz znati\u017eelje te kako bi dokazao sebi i drugima koje to sorte mogu uspijevati na ovom podru\u010dju zapadne Hercegovine.<\/p>\n
\u201cOve godine, ako sve bude u redu, o\u010dekujem oko 500 kilograma, jer lani stabla leccina, budu\u0107i da su bila mlada, nisu dala velik prinos. Ove godine bih s tih stabala mogao ubrati dosta plodova\u201d, ka\u017ee \u0160imi\u0107, dodaju\u0107i kako bi, da je priroda i\u0161la na ruku, njemu i ostalim maslinarima taj prinos bio znatno ve\u0107i.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n