Nakon godina neobilje\u017eavanja ove godine je u organizaciji Udruge mladih sela Dra\u010devo ”Hercegovac”\u00a0 uprili\u010deno\u00a0 obilje\u017eavanje 138. obljetnice Hercegova\u010dkog ustanka. Najva\u017eniji doga\u0111aj u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine u 19. stolje\u0107u zapo\u010deo je u selu Dra\u010devu\u00a0 1875. godine, kada se pod vodstvom vojvode don Ivana Musi\u0107a<\/p>\n
<\/p>\n
hrvatski narod digao na noge protiv turskih nameta i poreza.<\/p>\n
Nakon Dra\u010deva, ustanak se pro\u0161irio na cijelu Bosnu i Hercegovinu, nakon \u010dega je do\u0161lo do Isto\u010dne krize, Berlinskog kongresa i naposlijetku do raspada Turskog carstva.<\/p>\n
Program obilje\u017eavanja zapo\u010deo je svetom misom u \u017eupnoj crkvi u Dra\u010devu koju je predvodio dr.don Milenko Kre\u0161i\u0107, \u017eupnik \u017eupe Trebinje. Don Kre\u0161i\u0107 se kroz propovijed osvrnuo na zna\u010daj hercegova\u010dkog ustanka za hrvatski katoli\u010dki narod i katoli\u010dku crkvu.<\/p>\n
Kulturno umjetni\u010dki program je nastavljen na spomeniku \u017ertvama Hercegova\u010dkog ustanka na Kulini u Dra\u010devu.\u00a0 Pjesmu \u201eMunja od Gabele\u201c hrvatskog pjesnika Augusta \u0160enoe, koju je napisao povodom Hercegova\u010dkog ustanka 1875. godine \u010ditala je Renata Krvavac, nakon \u010dega su \u010dlanovi Udruge ”Hercegovac” Nikola Mati\u0107, Damir Rai\u010d, Ana Jurica i Marijana Rai\u010d polo\u017eili cvije\u0107e i svije\u0107e na spomenik.<\/p>\n
Nazo\u010dne je u ime organizatora pozdravio predsjednik Udruge mladih sela Dra\u010devo ”Hercegovac” Bo\u0161ko Rai\u010d.<\/p>\n
Svoje izlaganje o va\u017enosti i veli\u010dini ovoga povijesnog doga\u0111aja i o djelu Andrije Rai\u010da dali su tajnik Udruge ”Vojvoda don Ivan Musi\u0107” Ljubu\u0161ki\u00a0 Du\u0161an Musa<\/strong> te povjesni\u010dar i publicist Stanislav Vukorep.<\/p>\n Kao po\u010detak ustanka katoli\u010dkog \u017eivlja protiv \u010detverostoljetne Otomanske vlasti uzima se napad na osmanlijsku posadu na mostu preko rijeke Krupe u Dra\u010devu i obli\u017enju \u0111umrukhanu (carinarnicu), 19. lipnja 1875. godine.<\/p>\n Ustanak se potom brzo \u0161irio dana\u0161njom BiH, pa je tako 8. srpnja zapo\u010dela pobuna pravoslavnog \u017eivlja, doga\u0111aj poznat pod nazivom \u2013 Nevesinjska pu\u0161ka. U borbe se 1876. uklju\u010duju Crna Gora, Srbija, te Rusija koja je s Osmanskim carstvom u\u0161la u rat 1877. godine.<\/p>\n Uglavnom, ustanak je zavr\u0161en\u00a0 Berlinskim kongresom, koji je u stvari bio skup predstavnika tada\u0161njih velikih sila \u2013 Njema\u010dke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske. Pod predsjedanjem\u00a0 Otta von Bismarcka njema\u010dkog kancelara. Kongres koji se odr\u017eavao u Berlinu, trajao je od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine.<\/p>\n Za onda\u0161nju, kao i dana\u0161nju BiH, Berlinski kongres je imao veliko zna\u010denje, jer je Austro-Ugarskoj prema \u010dlanku 25. dozvoljeno da ”zaposjedne turske provincije Bosnu i Hercegovinu”.<\/p>\n Ina\u010de, na Kongresu se vodila velika borba izme\u0111u Austro-Ugarske i Rusije upravo oko BiH.<\/p>\n Poslije dobivenog mandata od Berlinskog kongresa da Austro-Ugarska mo\u017ee okupirati Bosnu i Hercegovinu, grof Gyula Andrassy, ministar vanjskih poslova, sav uzbu\u0111en, telefonirao je caru u Be\u010d: ”Vrata Istoka stoje otvorena Va\u0161em Veli\u010danstvu”.<\/p>\n U zabavnom dijelu programa nastupili su HKUD ”Vi\u0161i\u0107i” Vi\u0161i\u0107i, HKUD ”Zora” Gorica-Struge i HKUD ”Humski glas\u201c”Neum, nakon \u010dega je uprili\u010den domjenak.<\/p>\n Organizator se zahvaljuje svima koji su na bilo koji na\u010din doprinijeli realizaciji programa obilje\u017eavanja, posebice glavnom pokrovitelju, na\u010delniku op\u0107ine \u010capljina dr. Smiljanu Vidi\u0107u, kao i glavnom medijskom pokrovitelju – \u010capljinskom portalu.<\/p>\n \u00a0FOTOGALERIJA<\/a><\/p>\n \u010cA::portal<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon godina neobilje\u017eavanja ove godine je u organizaciji Udruge mladih sela Dra\u010devo ”Hercegovac”\u00a0 uprili\u010deno\u00a0 obilje\u017eavanje 138. obljetnice Hercegova\u010dkog ustanka. Najva\u017eniji …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":17282,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-17283","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17283"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17283\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}