{"id":1754,"date":"2009-08-17T18:33:19","date_gmt":"2009-08-17T16:33:19","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/08\/17\/tek-6-bh-graana-odlino-govori-engleski\/"},"modified":"2009-08-17T18:33:19","modified_gmt":"2009-08-17T16:33:19","slug":"tek-6-bh-graana-odlino-govori-engleski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/tek-6-bh-graana-odlino-govori-engleski\/","title":{"rendered":"Tek 6% bh. gra\u0111ana odli\u010dno govori engleski"},"content":{"rendered":"
\"strani_jezik\"U na\u0161oj zemlji oko 60% gra\u0111ana slu\u017ei se barem jednim stranim jezikom. Naj\u010de\u0161\u0107e je to engleski koji poznaje njih 39%, a potom slijedi njema\u010dki kojim se slu\u017ei svaki \u010detvrti gra\u0111anin BiH, pa ruski koji je po broju onih koji ga poznaju ispred francuskog, \u0161panjolskog i talijanskog.
Jedna stara uzre\u010dica ka\u017ee “Bogat si koliko stranih jezika govori\u0161\u201c. Na tragu toga je i inicijativa unutar Europske unije da nove generacije mladih \u0161kolovanih ljudi budu \u0161to obrazovanije u smislu tog jezi\u010dnog bogatstva, odnosno da poznavanje dva strana jezika bude za svakog Europljanina normalna stvar.
Istra\u017eivanje provedeno sredinom 2008. godine od strane GfK BH \u2013 Centra za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta pokazuje da se oko 60% gra\u0111ana BiH u dobi od 15 i vi\u0161e godina slu\u017ei barem jednim stranim jezikom. \u0160tovi\u0161e, oko 25% na\u0161ih sugra\u0111ana slu\u017ei se sa dva ili vi\u0161e stranih jezika, uz napomenu da je takvih najvi\u0161e u dobi od 15 do 24 godine. I dok je podatak da osobe koje \u017eive u urbanim sredinama vi\u0161e poznaju strane jezike (62%) nego oni koji \u017eive u ruralnim sredinama (54%) donekle i o\u010dekivan, s obzirom da su u gradovima potrebe za poznavanjem stranih jezika osjetno ve\u0107e uglavnom zbog inostranih kompanija i organizacija koje su locirane u njima, podatak da mu\u0161karci u ve\u0107em postotku nego \u017eene govore barem jedan strani jezik (60% naspram 54%) je u suprotnosti sa odre\u0111enim znanstvenim pokazateljima da \u017eene imaju bolju verbalnu komponentu i da br\u017ee usvajaju strane jezike. <\/p>\n

Zapravo, istra\u017eivanje GfK pokazuje da tih razlika izme\u0111u spolova nema kada je rije\u010d o osobama do 35 godina, odnosno one postaju izra\u017eenije tek kod osoba srednje i starije dobi, \u0161to mo\u017eemo povezati s odre\u0111enim razlikama u dru\u0161tvenoj ulozi i polo\u017eaju \u017eena u nekim ranijim vremenima, naprimjer kada su \u017eene rje\u0111e obavljale poslove koji uklju\u010duju poznavanje stranih jezika, odnosno poslove vi\u0161eg ranga.<\/p>\n

Strani jezik kojim se najve\u0107i broj gra\u0111ana BiH slu\u017ei jest engleski, ta\u010dnije njih 39%, s tim da je taj postotak u FBiH skoro 50%, a u RS-u upola manji (26%), \u0161to bi se djelomi\u010dno moglo objasniti i \u010dinjenicom da je u FBiH prisutan ve\u0107i broj stranih organizacija prili\u010dno dugi period vremena, pa su gra\u0111ani uslijed u\u010destalijeg kontakta sa njima bili u mogu\u0107nosti i imali potrebu bolje se upoznati s tim jezikom. <\/p>\n

Ipak, broj onih koji tvrde da odli\u010dno vladaju ovim jezikom je zapravo relativno mali (oko 6% u ukupnoj populaciji). Isto tako samo mali dio gra\u0111ana smatra da poznaje engleski jezik na nekom srednjem nivou, odnosno da solidno poznaje gramatiku i da je u mogu\u0107nosti da koristi osnovne fraze u govoru i pismu. Najve\u0107i broj gra\u0111ana BiH (15%) smatra da engleski poznaje na elementarnom nivou, tj. da ima sposobnost samo osnovne komunikacije. Ohrabruju\u0107i podatak jest da 80% gra\u0111ana u dobnoj skupini od 15 do 24 godine i veliki dio ispitanika izme\u0111u 25 i 34 godine poznaje engleski jezik.<\/p>\n

Rezultati ovoga GfK-ovog istra\u017eivanja, a koji se odnose na poznavanje engleskog jezika u odnosu na nivo obrazovanja su o\u010dekivani \u2013 vi\u0161e od \u00be gra\u0111ana sa fakultetskim obrazovanjem slu\u017ee se engleskim jezikom, dok to \u010dini i oko polovine gra\u0111ana sa zavr\u0161enom vi\u0161om ili \u010detverogodi\u0161njom \u0161kolom. Karakteristi\u010dni rezultati su dobiveni i u pogledu profesije i poznavanja jezika. Naime, dvije tre\u0107ine srednjeg menad\u017ementa i oko polovine slu\u017ebenika smatra da zna engleski jezik, me\u0111utim samo oko 40% top menad\u017eera i vlasnika firmi tvrdi isto. U odnosu na visinu primanja, ve\u0107ina gra\u0111ana koji imaju primanja iznad prosjeka, poznaje engleski jezik.<\/p>\n

Na drugom mjestu po broju onih koji tvrde da poznaju nalazi se njema\u010dki jezik, kojim se slu\u017ei oko 30% gra\u0111ana FBiH i 18% u RS-u. Ovakvo poznavanje njema\u010dkog jezika treba prije svega tra\u017eiti u \u010dinjenici da je nemali broj gra\u0111ana i prije ratnih doga\u0111anja u BiH bio na privremenom radu u toj zemlji, kao i tome da su Njema\u010dka i Austrija primile veliki broj izbjeglica tokom rata, te da su ove dvije zemlje veliki trgovinski partneri na\u0161oj zemlji, \u0161to je sve doprinijelo svojevrsnoj popularnosti ovog jezika u BiH. Me\u0111utim, kao \u0161to je to slu\u010daj i sa engleskim jezikom samo mali broj gra\u0111ana smatra da posjeduje visoki stepen znanja, odnosno najve\u0107i broj gra\u0111ana percipira svoje znanje kao elementarno (74% onih koji su rekli da poznaju ovaj jezik). <\/p>\n

Svakako jedan od najzanimljivijih podataka iz ovoga istra\u017eivanje jest taj da je na tre\u0107em mjestu ruski jezik koji poznaje 10% na\u0161ih sugra\u0111ana. U tome prednja\u010de oni iz dobne skupine od 35 do 54 godine (20%), \u0161to je donekle i o\u010dekivan nalaz i zapravo predstavlja relikt iz pro\u0161loga sistema, kada se ovaj jezik mnogo \u010de\u0161\u0107e (i obaveznije) pou\u010davao u \u0161kolama. <\/p>\n

Od ostalih jezika s kojima se gra\u0111ani BiH slu\u017ee slijedi francuski \u010dija popularnost nije tako velika, s obzirom da se samo 6% gra\u0111ana pohvalilo poznavanjem ovog jezika. Iako smo ve\u0107 du\u017ee vrijeme preplavljeni raznoraznim “sapunicama\u201c sa \u0161panskog govornog podru\u010dja, postotak onih koji poznaju ovaj jezik je iznimno mali, svega 5%. Vrijeme velikih \u0161lagera i San Rema, kada je talijanski bio jako omiljen i popularan, o\u010digledno je davna pro\u0161lost, s obzirom da ga danas poznaje svega 4% gra\u0111ana BiH. <\/p>\n

Va\u017eno je napomenuti da su u ovom istra\u017eivanju GfK BH ispitanici sami procjenjivali svoje znanje nekog stranog jezika, te da kad bi se ono radilo po nekom drugom (objektivnijem) kriteriju, rezultati bi sigurno bili ne\u0161to druga\u010diji. Ipak, ne mo\u017ee se re\u0107i da su, kada se sagledaju svi navedeni rezultati, gra\u0111ani bili neobjektivni, posebno stoga jer su svoje znanje uglavnom ocjenjivali bez pretjerivanja, o \u010demu svjedo\u010di i podatak koji je ranije iznesen – da ih je ve\u0107ina svoje poznavanje nekog stranog jezika opisala elementarnim.<\/div>\n


<\/strong><\/span> <\/p>\n

sarajevo-x.com<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"strani_jezik\"U na\u0161oj zemlji oko 60% gra\u0111ana slu\u017ei se barem jednim stranim jezikom. Naj\u010de\u0161\u0107e je to engleski koji poznaje njih 39%, a potom slijedi njema\u010dki kojim se slu\u017ei svaki \u010detvrti gra\u0111anin BiH, pa ruski koji je po broju onih koji ga poznaju ispred francuskog, \u0161panjolskog i talijanskog.
Jedna stara uzre\u010dica ka\u017ee “Bogat si koliko stranih jezika govori\u0161\u201c. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1753,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-1754","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1754"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1754\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}