U skladu sa svojim nazivom Ljubu\u0161ko silo pokazalo se i potvrdilo kao doga\u0111aj i priredba protkana i sastavljena od sadr\u017eaja pro\u0161loga \u017eivota, i kao gotovo sve iz bolje pro\u0161losti, pobudila nostalgiju i lijepo sje\u0107anje. Bilo je svega \u0161to je do prije otprilike \u0161est-sedam desetlje\u0107a bila svakodnevnica, \u010dega se stariji \u017eivo sje\u0107aju jer su u tome odrasli,<\/p>\n
<\/p>\n
a onda je i nas po\u010deo zapljuskivati val razli\u010ditih modernizama, prodora novog, suvremenog…<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Najve\u0107i broj sudionika<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ljubu\u0161ko silo je brana zaboravu i poma\u017ee nam da svoju pro\u0161lost ne zaboravimo. Ovogodi\u0161nje je bilo deveto po redu i okupilo je dosad najve\u0107i broj sudionika pa je odr\u017eano kroz dvije folklorne ve\u010deri. U petak, prve ve\u010deri nastupilo je ukupno 12 KUD-ova od kojih devet doma\u0107ih iz op\u0107ine Ljubu\u0161ki koji \u010dine savez kulturno-umjetni\u010dkih dru\u0161tava Ljubu\u0161ko silo: HKD \u201cSv. Ante\u201d Humac, KUD \u201cHerceg Stjepan\u201d, HKUD Radi\u0161i\u0107i, HKUD \u201cStuden\u010dica\u201d Studenci, HKUD \u201cSv. Marko\u201d Klobuk, HKUD Va\u0161arovi\u0107i, HKUD Veljaci, HKUD Hardomilje i HKUD \u201cSv. Ivan\u201d Grab, te tri gostuju\u0107a: Be\u0107ari s Neretve Ortije\u0161, Mostar, HKUD \u201cHerceg Stjepan\u201d Blagaj, Buna i HKUD \u201cSv. Ante\u201d Dretelj.<\/p>\n
Vez pjesama<\/p>\n
\u201cNemoj mala, nemoj ru\u017eo bijela, da bi klela koga si voljela\u201d, odzvanjao je mu\u0161ki milozvu\u010dno u toploj ljubu\u0161koj no\u0107i be\u0107arac. Smjenjivali su se KUD-ovi, red pjesme, red kola ili na trenutke izmije\u0161ano, prolamala se ganga, zvuk dipala, gusala, a brojno gledali\u0161te stalno je nagra\u0111ivalo izvo\u0111a\u010de toplim i srda\u010dnim pljeskom. Na jednom dijelu pozornice postavljen je tkala\u010dki stan, \u017eene u narodnoj no\u0161nji pekle su u\u0161tipke, \u010de\u0161ljale, prele i plele vunu, u stapu se me\u0107ajom melo mlijeko… Bo\u017eica Luburi\u0107 iz Studenaca u op\u0107ini Ljubu\u0161ki ima tkala\u010dki stan jo\u0161 od 1953. godine. Tada je imala 19 godina, a danas 79. Stan je, ka\u017ee, naru\u010dila iz Bosne kad se udala, no i danas je na njemu vrijedna i djelatna.<\/p>\n
– Tkam i danas, ali toga je puno, puno manje. Nekad bi mi znali donijeti po 20 vre\u0107a materijala od vune za tkanje, tkala sam bi\u010dalje od bijele vune, to su prostirke u sobama po njima se hodalo, zatim sard\u017eade, krpene rute, pre\u0111ene rute, sjedalice, torbe, a sada samo tkam torbe i prega\u010de tko naru\u010di. Torbe prodajem po 70 maraka, a prega\u010de po 50, torbe su \u010dobanske, \u0161to \u010dobanice nose na oba ramena. U selu nas je jo\u0161 znalo tkati, tri-\u010detiri, a sad sam samo ja ostala – veselo uz smijeh, dok se na drugom dijelu pozornice igra i pjeva, pri\u010da nam baka Bo\u017eica.<\/p>\n
Sino\u0107 je bila druga i sredi\u0161nja ve\u010der Ljubu\u0161kog sila, nakon mimohoda kroz grad nastupili su gostuju\u0107i KUD-ovi, me\u0111u njima i iz Hrvatske i Crne Gore. Izabrana je i \u201cvila\u201d Ljubu\u0161koga sila, a pjevao je Ivan Mikuli\u0107.<\/p>\n
picasa_albumid=5905640810107177249<\/p>\n
Ivan Kaleb | Ve\u010dernji list | FOTO: LJ::portal<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"