Zadnjih godina vlasti bosansko-hercegova\u010dkog entiteta, Republike Srpske, gotovo neometano nastavljaju s realizacijom velikih hidroenergetskih zahvata skupnog imena \u201eGornji horizonti\u201c, \u010dime iako radove izvode na svom teritoriju, opasno ugro\u017eavaju cjelokupni ekolo\u0161ki sustav rijeke Neretve i njenih lijevih pritoka,<\/p>\n
<\/p>\n
kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj. Na \u017ealost, ovih dana i lokalne vlasti u Federaciji BiH, to\u010dnije Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji stvaraju pretpostavke za nepovratnu i nenadoknadivu \u0161tetu na jo\u0161 jednoj kra\u0161koj ljepotici, desnoj pritoci Neretve, rijeci Trebi\u017eat.
U prvom slu\u010daju rije\u010d je o nizu hidroenergetskih objekata, elektrana i akumulacija, \u010dija je svrha sakupljanje i kori\u0161tenje voda iz sliva rijeke Trebi\u0161njice u isto\u010dnoj Hercegovini u energetske svrhe. Kako rijeka Trebi\u0161njica, ve\u0107 danas uglavnom izbetoniranog korita i odsje\u010denih podzemnih izvora nema dovoljno hidropotencijala za prihranu takvih energetskih objekata, u Elektroprivredi Republike Srpske odlu\u010dili su se na nasilno prevo\u0111enje dodatnih milijardi kubika vode godi\u0161nje, koje su se do sada prirodno ulijevale u rijeku Neretvu, uglavnom kroz njene lijeve pritoke Bunu, Bregavu i Bunicu. Takvim rijetko vi\u0111enim nasiljem nad prirodom u Europi od plodne neretvanske doline s obje strane granice, mogla bi u dogledno vrijeme nastati slana pustara, jer smanjenje hidropotencijala kojim se Neretva ulijeva u more, vodi ka neizbje\u017enom ja\u010danju prodora slane morske vode u njeno korito.
Niti jedna hrvatska Vlada do sada nije ovaj problem percipirala na na\u010din koji on to objektivno zaslu\u017euje, a aktulna je vlast na po\u010detku svog mandata, primarno zbog nepoznavanja problematike i me\u0111unarodnih standarda oti\u0161la najdalje u njihovu kr\u0161enju. Tako je vjetar u le\u0111a ovom ekolo\u0161ki iznimno osjetljivom pitanju dala potpisuju\u0107u sporazum sa Republikom Srpskom o zajedni\u010dkoj realizaciji dijela tog projekta, ignoriraju\u0107i pri tome vlasti dr\u017eave Bosne i Hercegovine koje imaju isklju\u010divu nadle\u017enost za potpisivanje takvih me\u0111udr\u017eavnih sporazuma. Taj u hrvatskoj javnosti vje\u0161to pre\u0161u\u0107eni diplomatski incident, svojevremeno je izazvao \u017eestoku reakciju predsjedavaju\u0107eg Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovi\u0107a koji je sporazum hrvatske Vlade i Vlade Republike Srpske ocijenio grubim kr\u0161enjem Ustava Bosne i Hercegovine. Valja re\u0107i kako je dolaskom ministra Zmajlovi\u0107a na \u010delo ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i prirode ipak napravljen prvi konkretniji potez s hrvatske strane u smislu za\u0161tite rijeke Neretve, a to je zahtjev za revizijom i nadopunom studije utjecaja na okoli\u0161 izgradnje jedne od hidroelektrana iz tog megaprojekta \u2013 hidroelektrane Dabar. Me\u0111utim, izrazito slo\u017eena struktura vlasti u susjednoj dr\u017eavi sa podijeljenim me\u0111uentitetskim i dr\u017eavnim odgovornostima, te birokratskim ustrojem kojeg \u010dini 260 ministara, zastupnika i izaslanika na svim razinama, onemogu\u0107ava ja\u010di pravni u\u010dinak takvog poteza, te nala\u017ee puno konkretnije dodatne aktivnosti Republike Hrvatske u za\u0161titi svojih interesa, te na kraju krajeva i interesa Europske Unije kojoj odnedavno pripada.
U sjeni tog iznimno slo\u017eenog i ekolo\u0161ki opasnog megaprojekta, ovih dana se i u zapadnoj Hercegovini, to\u010dnije Zapadnohercegova\u010dkoj \u017eupaniji otvara jo\u0161 jedna fronta protiv prirode i neretvanskog sliva, konkretno rijeke Trebi\u017eat. Ta pedesetak kilometara duga rijeka ponornica, koja vi\u0161e puta nestaje u hercegova\u010dkom kamenu i opet ponovno izvire, u svom toku tvori neke od najljep\u0161ih mediteranskih sedrenih reljefa, te svojim zadivljuju\u0107im prirodnim pejza\u017eima, vodopadima i krivudavim tokom, u posljednje vrijeme privla\u010di pozornost sve ve\u0107eg broja turista koji posje\u0107uju Dubrovnik i Mostar, te hodo\u010dasnika obli\u017enjeg sveti\u0161ta Kraljice Mira u Me\u0111ugorju. I ova rijeka, kao i ve\u0107 spomenute Buna, Bregava i Bunica, ulijeva se u Neretvu i participira u njenom ukupnom hidropotencijalu koji omogu\u0107uje tradicionalan na\u010din \u017eivota ljudi s obje strane granice, orijentiran primarno na poljoprivrednu proizvodnju.
Zapadnohercegova\u010dka \u017eupanija je uz protivljenje ljubu\u0161kih vije\u0107nika poslala u proceduru prijedlog svog prostornog plana za razdoblje 2012. \u2013 2032. , koji izme\u0111u ostalog uklju\u010duje i izgradnju \u0161est mini hidroelektrana na 25 kilometara toka rijeke Trebi\u017eat, dio kojih bi se trebao graditi i u neposrednoj blizini slapova i jedinstvenog bisera prirode, vodopada Kravice.
Iako su mini hidroelektrane kao energetska postrojenja, ekolo\u0161ki uglavnom prihvatljiva rje\u0161enja, te mogu izazvati neusporedivo manju \u0161tetu od gore spomenutog megaprojekta \u201eGornji horizonti\u201c, njihov veliki broj koji se planira izgraditi na ovako osjetljivom kr\u0161kom podru\u010dju i kratkom toku rijeke, predstavlja potencijalnu opasnost ovom iznimno osjetljivom eko-sustavu. Sama postrojenja nisu toliko problemati\u010dna, koliko su to brane i vodne akumulacije koje su neizostavno dio takvih sustava. Korita kr\u0161kih rijeka kao \u0161to je i Trebi\u017eat, izuzetno su porozna i propusna pa su ovakve rijeke gotovo u pravilu ponornice, sa podzemnim i nadzemnim tokovima, \u010diji balans \u010dini tisu\u0107ama godina stvarani, dobro uravnote\u017eeni eko-sustav. Njihov protok vode je jako nestalan i varira tijekom godine, od presu\u0161ivanja korita do poplavljivanja okolnih polja. Izgradnjom akumulacija za objekte minihidrocentrala, kao i drena\u017ea korita rijeke uz postrojenja vode i ka otvaranju novih, neprirodnih ponora, i omogu\u0107uju dodatno otjecanje voda, \u010dime se smanjuje ukupni hidropotencijal rijeke, \u0161to posredno ugro\u017eava i onako umanjen hidropotencijal rijeke Neretve u koju se Trebi\u017eat ulijeva.
Zato je ovako predlo\u017een prostorni plan \u017dupanije jedna nepromi\u0161ljena i \u0161tetna odluka kojom \u0107e se radi odreska ubiti vola! Rje\u0161enja koja mogu biti jedino od koristi kapitalu lokalnih mo\u0107nika, te osobnom interesu onih koji ih provode i o njima odlu\u010duju, dugoro\u010dno nanose \u0161tetu lokalnom stanovni\u0161tvu i nepovratno uni\u0161tavaju njegovu egzistenciju. \u010covjek mo\u017ee proizvesti elektri\u010dnu energiju na razne na\u010dine ali ne mo\u017ee stvoriti novi Trebi\u017eat nakon \u0161to ovaj uni\u0161ti. Negativne posljedice ovakvog silovanja prirode ne staju na administrativnim granicama dr\u017eava, jer rijeke ne poznaju granice. Zato je du\u017enost odgovornih politi\u010dara iz obje dr\u017eave da maknu nerazumne projekte iz prostornih planova, te istodobno otvore ozbiljnu raspravu o energetskim potrebama i mogu\u0107nostima na podru\u010dju koje im je povjereno. Ulog je velik. Bilo bi za njih lo\u0161e da u\u0111u u povijest kao generacija vladaju\u0107ih koja je doprinijela uni\u0161tenju na\u0161ih rijeka.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
{xtypo_rounded2} AUTOR:
Dr.sc. Mario \u0160iljeg, docent je na Geotehni\u010dkom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.
\u0160kolovao se na Fakultetu kemijskog in\u017eenjerstva i tehnologije u Zagrebu te Kemijskom institutu u Ljubljani. Doktorirao je na sustavima pripreme vode za pi\u0107e.
Obna\u0161ao je du\u017enost ravnatelja Agencije za za\u0161titu okoli\u0161a RH, te je \u010dlan Odbora za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode Hrvatskog Sabora iz reda javnih i stru\u010dnih djelatnika, u aktualnom mandatu. {\/xtypo_rounded2}<\/p>\n
Dr.sc. Mario \u0160iljeg | LJ::portal<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zadnjih godina vlasti bosansko-hercegova\u010dkog entiteta, Republike Srpske, gotovo neometano nastavljaju s realizacijom velikih hidroenergetskih zahvata skupnog imena \u201eGornji horizonti\u201c, \u010dime …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":17784,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-17785","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17785"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17785\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}