Voda i hrana koju konzumiraju gra\u0111ani Bosne i Hercegovine nije najbolje zdravstvene ispravnosti, iako se redovito provode mjere nadzora i kontrole. Potvr\u0111uje to podatak da se u BiH godi\u0161nje registrira vi\u0161e tisu\u0107a oboljelih od crijevnih infekcija \u010diji su uzrok upravo voda i hrana koju ljudi konzumiraju.<\/p>\n
<\/p>\n
U petogodi\u0161njem razdoblju od 2006. do 2010. godine broj prijavljenih slu\u010dajeva crijevnih infekcija i razli\u010ditih oblika dijareje, a koje se dovode u vezu s vodom i hranom, kretao se izme\u0111u 4853 i 9432. Od 2008.godine, kada je zabilje\u017eeno rekordnih 9432 oboljelih, njihov broj se iz godine u godinu smanjivao pa je u 2009. godini bilo 6911, a 2010. godine 4853 oboljelih od dijareje.<\/p>\n
Stanje u BiH nije dramati\u010dno<\/strong><\/p>\n U 2011. hrana je potvr\u0111ena kao uzrok oboljenja 1472 osobe od kojih su 224 osobe oboljele u epidemijama kojih je te godine bilo 16. Dvije godine ranije broj oboljelih iznosio je 1169, dok je u toj 2009. godini evidentirana 21 epidemija s 248 oboljelih. Idu\u0107e 2010. u BiH je u deset epidemija koje su izazvane hranom bilo 76 oboljelih, a ukupan broj oboljelih bio je 1293. Spona izme\u0111u vode i hrane, odnosno mikrobni agensi iz vode (virusi, bakterije, protozoe) mogu kontaminirati hranu. Zbog toga je, kako se navodi u izvje\u0161\u0107u o stanju okoli\u0161a u BiH, bilo slu\u010dajeva kada je svje\u017ee vo\u0107e i povr\u0107e kontaminirano vodom za navodnjavanje.<\/p>\n Oko 94 posto svih slu\u010dajeva dijareje u svijetu dovodi se u vezu s okoli\u0161em, \u0161to za posljedicu ima vi\u0161e od 1,5 milijuna smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje, i to uglavnom djece. Stanje u BiH nije dramati\u010dno, jer prema slu\u017ebenim pokazateljima gotovo kompletno stanovni\u0161tvo u BiH, preko 99 posto, koristi pobolj\u0161ani izvor vode za pi\u0107e, s gotovo podjednakim omjerom u gradskim i u seoskim sredinama. Vrlo malo \u010dlanova ku\u0107anstva, tek oko pet posto, koristi odgovaraju\u0107e metode za pro\u010di\u0161\u0107avanje vode u ku\u0107i (prokuhavanje, dodavanje klora, kori\u0161tenje filtra ili kori\u0161tenje solarne dezinfekcije). Ostali \u010dlanovi ku\u0107anstava kao metodu pro\u010di\u0161\u0107avanja vode u jednakoj mjeri (oko dva posto) koriste prokuhavanje i dodavanjem klora.<\/p>\n Bolesti koje se prenose vodom<\/strong><\/p>\n Vrlo visoki postotak gra\u0111ana BiH, oko 9%, imaju u ku\u0107anstvima pobolj\u0161ane sanitarne objekte. U 2009. godini od 14.666 fizi\u010dko-kemijskih analiza vode neodgovaraju\u0107ih je bilo 2056 (14,02 posto), dok je od 18.306 mikrobiolo\u0161kih analiza 2245 (12,26 posto) bilo neodgovaraju\u0107ih. Sljede\u0107e godine ura\u0111eno je 12.997 fizi\u010dko-kemijskih analiza vode od kojih je 2318 (17,83 posto) bilo neodgovaraju\u0107ih, dok je od 22.324 mikrobiolo\u0161ke analize neodgovaraju\u0107ih bilo 2433 (10,90 posto). U 2011. godini bile su 1363 (9,54 posto) neodgovaraju\u0107e fizi\u010dko-kemijske analize od ukupno ura\u0111enih 14.283 dok je te godine od ukupno 18.981 mikrobiolo\u0161ke analize nedogovaraju\u0107ih bilo 1482 (7,81 posto). Od tipi\u010dnih bolesti koje se prenose vodom i hranom, a koje se svakako dovode u vezu s okoli\u0161em i klimom, najfatalnija je kolera, koje, sre\u0107om, u BiH nema posljednjih stotinu godina.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Eldina Medunjanin | vecernji.ba<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"