Nakon ugodnih osam godina u domovini (\u0160iroki Brijeg i Mostar), volja je bila mojih starje\u0161ina da radim za na\u0161e iseljene Hrvate, vjernike u izvandomovinstvu. Najprije su me odredili u Singen-Konstanz, u Njema\u010dku, gdje sam proveo punih jedanaest godina vode\u0107i misiju i \u010duveno, najve\u0107e hodo\u010da\u0161\u0107e iseljenih Hrvata – Birnau. Nakon toga me je, u dragoj uspomeni, provincijal dr. fra Tomislav Pervan premjestio u jednu od najve\u0107ih misija u \u0160vicarskoj St. Gallen, i tu sam ostao punih \u0161est godina. Divno sam radio sa suradnicom s. Ivankom. Svjedok je tomu jedna op\u0161irna knjiga od 516 stranica \u201cLijepo je raditi i moliti sa svojim narodom\u201d, da bi me onda iznenada i bez ikakva pitanja, a kamoli razgovora, biv\u0161i provincijal Soldo premjestio u dio \u0160vicarske, gdje se prete\u017eito govori francuski, a ja ga ne znam \u2018ni beknuti\u2019 te se mu\u010dim na sve mogu\u0107e na\u010dine kako bih bio od koristi svom narodu. To je romanski dio \u0160vicarske – od \u017deneve do Furke, gdje je izvor \u010duvene rijeke Rhone i gdje se nalaze vrlo poznata izleti\u0161ta i skijali\u0161ta Zermatt i Saas Fee. Tu sam ve\u0107 petu godinu. To je ogromni teren. Do prije godinu dana to su bile dvije misije, da bi odlaskom u mirovinu fra Ivana Matija\u0161evi\u0107a, \u0160vicarci taj ogromni teren spojili u jednu misiju, koji je prostorno kao, primjerice, cijela sjeverna Hrvatska.<\/p>\n
Kako funkcionira Hrvatska katoli\u010dka misija u odnosu na, primjerice, \u017eupe u domovini? Zar ste Vi jedini zadu\u017eeni za \u201cslu\u017eenje\u201d na\u0161em narodu u tom dijelu \u0160vicarske?<\/strong><\/p>\n – Ne. Mi na ovim prostorima, istina, imamo hrvatske konzulate i veleposlanstva s kojima divno sura\u0111ujemo. U na\u0161im predstavni\u0161tvima rade divni ljudi, ve\u0107inom su i vjernici, ali oni imaju toliko puno posla, toliko stranaka sa zahtjevima za putovnice i ostale usluge te jednostavno nemaju kada dolaziti i baviti se jo\u0161 ne\u010dim o \u010demu sam govorio. Ali, kada ih god pozovemo na bilo koju priredbu, vrlo rado se odazovu. Oni su pretrpani obvezama za na\u0161 narod. U misijama je svima nama primarno vjersko i sve \u0161to se oko toga okre\u0107e, ali ima nas sve\u0107enika koji \u017eelimo i ho\u0107emo i malo druk\u010dije. Kako? Naime, u misijama ima prostora za cjelokupnu aktivnost. Uostalom, zar slika iz na\u0161e pro\u0161losti nije vrlo jasna – Crkva je o\u010duvala, kako vjeru, tako i kulturu na\u0161ega naroda. Ja osobno iza sebe imam puno folklornih skupina koje sam osnivao. To se pokazalo kao jako dobra ideja. Povezivanje u zajedni\u0161tvo cijele jedne regije, gdje \u017eive na\u0161i ljudi, jako je potrebno. U mojoj sada\u0161njoj misiji imam \u010dak \u010detiri folklorne skupine, a i peta je u nastajanju. Recimo, u \u017denevi od 50 vjernika na sv. misi, 35 ih vje\u017eba folklor. Vodi iz Karmela Kristi\u0107, r. Ljubi\u0107, \u010diji su roditelji iz \u0160irokog Brijega. Ona je ro\u0111ena u Kanadi, \u017eivjela je i udala se u Ameriku za Hrvata Ivana, a nedavno je do\u0161la \u017eivjeti u na\u0161u misiju. U\u010dila je, igrala i nau\u010dila igrati folklor u misijama i sada sama vodi druge u u\u010denju. Ona i njezin sin su nedavno na krizmi prekrasno pozdravili biskupa na te\u010dnom hrvatskom jeziku, iako se ni jedno nije rodilo u Hrvatskoj. To su \u010dudesa za na\u0161e prostore. I da zavr\u0161im o tome, na\u0161e zajednice su divni prostori za njegovanje kulturnih sadr\u017eaja. Ima i \u010dasnih iznimaka, samozatajnih pojedinaca koji daju sna\u017ean doprinos o\u010duvanju kulture na\u0161eg naroda u tu\u0111ini. – Zanosio sam se tim mislima sve donedavno. Ali \u0161to sam stariji, sve sam tanji u svojim uvjerenjima i predvi\u0111anjima. Naravno da bih volio da smo zajedno i da smo u Hrvatskoj ili na hrvatskim prostorima, kao \u0161to je npr. Hercegovina, ali bojim se da \u0107u oti\u0107i s ove zemlje, a ostat \u0107e mi to \u201csamo \u017eelja pusta\u201d\u2026 Navikli se svi – i stariji i mla\u0111i. Mla\u0111i pogotovo! Sre\u0111enost \u0161kolsko-radnog sustava – tamo gdje \u017eivimo, a nesre\u0111enost svega tamo odkud smo potekli, tamni \u017eelju u povratak. Iako te\u0161ko, ipak stje\u010demo jednu razinu standarda u zemljama u kojima u iseljeni\u0161tvu \u017eivimo. U domovini imamo toliko pametnjakovi\u0107a na svim razinama, ali da ne mo\u017eemo u\u0107i u ritam ne\u010dega lijepoga i sre\u0111enoga u iseljeni\u0161tvu i to donijeti ovdje, ne ide mi u glavu. Samo jedan primjer: toliko se razvikano pri\u010da, napada moju Crkvu, \u2018pucika\u2019 se sindikate za \u2018uzbunu\u2019 za rad trgovina nedjeljom, a gdje to, molim vas, trgovine rade nedjeljom!? Svi ti koji odlu\u010duju, pro\u0161li su Europom i znaju da se nigdje ne radi, a ovdje \u2018prodaju maglu\u2019 da se mora raditi. Kad god to \u010dujem, naje\u017eim se. Zar ne postoji nitko tko \u0107e dignuti glas i re\u0107i: gdje se to radi, vi nezasitni\u2026!? A tako bismo mogli do\u0107i i do drugih podru\u010dja, koja bi se uspje\u0161no mogla kopirati, da bi bilo reda, rada i mira na na\u0161im prostorima. Ali\u2026. Nema\u2026 mala sitna \u2018raja\u2019 nema prostora podi\u0107i svoj glas. Uvozimo svega i sva\u010dega\u2026 Kad \u0107emo jednom po\u010deti uvoziti reda, rada i korisnih ideja koje \u0107e koristiti svima nama. Toliko je na\u0161ih ljudi u tu\u0111ini koji imaju novca i bogatstva, pa da ulo\u017ee u svoju domovinu\u2026 Ali nema ih\u2026 Oni su razo\u010darani jer treba dati \u2018tre\u0107inu ispod stola\u2019 kako bi se dobilo ono \u2018iznad stola\u2019. E oni ne\u0107e\u2026 I tako ostade sve u tu\u0111ini. Svakodnevno slu\u0161am ovakve lamentacije i jadikovke\u2026 Nema glave koja bi poslala stotinu glava u iseljeni\u0161tvo pa da kopiraju i donesu korisne i dobre ideje iz susjedstva. To mi ne ide u glavu. – Jesam, te\u0161ki. Pogledajte, kad se koga upita jesi li\u2026? Izmrdava se\u2026 Pa ovo, pa ono itd\u2026 Dvojica pjevala neku zabranjenu pjesmu, jednom se nabija na nos svakog \u010dasa, a drugi to jo\u0161 dobro i kapitalizirao\u2026 Svaka \u010dast\u2026 Zato – jesam. Volim svoje do boli\u2026 Tomu me je nau\u010dila zemlja u kojoj \u017eivim. Pred svakom \u0161talom objesili su svoju zastavu. Nose majice s \u2018kri\u017eem\u2019 (amblem dr\u017eave) gdje god mogu. Ja \u017eivim u gradovima od kada sam u tu\u0111ini, pa \u010desto odlazim u vrt kod na\u0161ih vjernika. Pogledam uokolo, svaki je u svoj vrt izvjesio zastavu i ponosi se time. U vrt, molim te lijepo\u2026 Amerikanac u svaki kadar filma u pozadinu stavlja svoju zastavu, a mi \u2018jadnici\u2019, manji od makova zrna kad te netko optu\u017ei da si nacionalist. Male zemlje su dokaz opstanka, jer vole sebe i svoju povijest. Ne bude li toga me\u0111u nama i u nama, jao nama\u2026 I ovo \u0107e malo nas uskoro nestati. A da polako nestaje, dokaz je vl\u010d. Bakovi\u0107 koji je ve\u0107 izgubio glas vi\u010du\u0107i\u2026 Ode i taj \u2018zadnji Mohikanac\u2019 \u017eelje za opstankom na\u0161ega naroda. – Pa naravno. I Bo\u017eja i ljudska i svaka. Ali primje\u0107ujem da ovdje u nas i nije ba\u0161 tako. Jedno je \u0161to voli, po\u0161tuje i odu\u0161evljeno \u010dasti mali \u010dovjek, svakodnevni \u010dovjek, tvoji i moji roditelji, bra\u0107a i sestre, a drugo je \u0161to nas ne prati javnost. Rekoh maloprije da javno, narodi kroz \u010dije zemlje prolazim i tamo gdje \u017eivim, isti\u010du svoju nacionalnost \u2013 to mi stranci najbolje osje\u0107amo \u2013 a ovdje u mojoj domovini nije ba\u0161 tako. Tko zna iz kojih razloga na\u0161i mediji prigu\u0161uju radost svoga naroda na zajedni\u010dkim skupovima, pa to na kapaljku iznose\u2026 Za\u0161to \u2018love\u2019 rije\u010d iz usta nekog propovjednika pa da se iskonstruira potrebna \u2018poruka\u2019 koja udara protiv ve\u0107ine, a da bi vijest sli\u010dila senzaciji. \u0160aka osoba koje imaju medije u rukama, udara protiv ve\u0107ine koja to slu\u0161a. Tko to naredi da se nedavno u javnost ne dade kako se stotinu tisu\u0107a ljudi okupilo oko Thompsona u \u010cavoglavama? Tko to pre\u0161uti \u0160koru u Kninu? Radi koga ne veli\u010damo Gotovinu, Norca, \u0106ori\u0107a, Darija Kordi\u0107a i sl.? Tko to opet udara na na\u0161e svetinje? Manjina udara, a ve\u0107ina \u0161uti\u2026 Ovaj milijunski vjerni\u010dki narod \u0161uti\u2026\u0161uti\u2026 Dokle? Ma do\u0111e mi da predlo\u017eim osnivanje jednog \u2018katoli\u010dkog sindikata\u2019 koji bi svako malo pozivao na prosvjede ovaj milijunski hrvatski vjerni\u010dki narod. Pa bi vidjeli mediji: pisani i elektroni\u010dki, kako je to napasti, blatiti, omalova\u017eavati ve\u0107inu puka vjerni\u010dkoga u ovoj prelijepoj i vjerni\u010dkoj zemlji. Vidjeli bi onda neki kako su besmislene rije\u010di o uklanjanju kri\u017eeva i sli\u010dnih svetinja iz javnosti. Iz vjerni\u010dke, ve\u0107inske javnosti\u2026. Ej, danas se pojavi\u0161, iz tko zna kojih razloga si tu gdje jesi, sutra te ne poznaje ni mjesto gdje si \u017eivio\u2026 i ti bi uklanjao vje\u010dnog Boga kojeg \u010dasti i mlado i staro\u2026 Stra\u0161no, da stra\u0161nije ne mo\u017ee biti, a masa \u0161uti. Tu i tamo pogdjekoji glas. Ali, \u0161uti…<\/p>\n Izlaz iz toga\u2026 Recesija\u2026?<\/strong><\/p>\n – Vratimo se pozitivnom i vrijednostima, kako u sebi, tako i oko sebe. Ta famozna rije\u010d recesija je toliko u upotrebi, a nju je u praksu dao netko tko je duhovno u recesiji. Manjak du\u0161e i po\u0161tenja, a vi\u0161ak sebi\u010dnosti i bahatosti proizveo je recesiju. Daj meni i samo meni, a drugo \u0161to bude. Neka crknu\u2026 Dao je da cijelom svijetu trnu zubi, \u201ca ja \u0107u vikati recesija\u2026\u201d. Velika je kriza duha\u2026 A kad je duh u krizi, onda i tijelo pati\u2026 Treba vratiti dostojanstvo ljudskoj du\u0161i da bi nama svima bilo lak\u0161e\u2026 A problem je: tko \u0107e to i kako \u0107e\u2026 Jer, nemamo odgovora na to pitanje, zato \u0107e jo\u0161 dugo, dugo patiti ovaj svjetski narod. A oni \u0107e na\u0107i novu krizu. Jo\u0161 sutra\u2026, \u017eivi bili pa vidjeli\u2026 A ti, mali \u010dovje\u010de, jer nema\u0161 mehanizam obrane, pokuni se i pati!<\/p>\n \u0160to \u0107ete raditi kada se vratite na radno mjesto?<\/strong><\/p>\n – Svoj uobi\u010dajeni posao. Nedjeljne i subotnje sv. mise, vjeronauk, posjet obiteljima, probe folklora, duhovne obnove. Ve\u0107 16. i 17. rujna ove godine sti\u017ee mi vl\u010d. Zlatko Sudac i imat \u0107emo veliku duhovnu obnovu. Krajem studenoga sti\u017ee nam dr. fra \u0160ito \u0106ori\u0107 koji \u0107e imati zanimljivo gostovanje. Imam dva jesenska domovinska susreta \u2013 zabavno-kulturnog karaktera. Za Svisvete planiram studijsko-hodo\u010dasni\u010dki izlet mladih u Rim, itd. Pi\u0161em knjigu \u201cMoja lurdska pri\u010da\u201d. Nakon vrlo uspje\u0161ne knjige \u201cNa\u0161 kri\u017eni put u Lourdesu\u201d, koja je u samo godinu dana do\u017eivjela dva izdanja, nastavljam daljnje pisanje. Tu je i zabilje\u0161ka moga rada u Wallisu u kojoj \u0107e biti popis svih obitelji koje tu \u017eive. Pisanje nekih pjesama je na redu itd\u2026, ali, glavni je misijski rad s narodom. To bi bio moj pogled ovog trenutka na moj narod i moju dragu Domovinu. \u017delio bih joj sve najbolje i molim Boga da je ne prepusti u ruke \u201cgrabe\u017eljivih vukova koji, kao ri\u010du\u0107i lavovi, tr\u010de okolo da je progutaju\u201d.<\/p><\/div>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iz Ve\u010dernjeg lista – izdanje za BiH prenosimo razgovor u cjelosti: <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":1811,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1813","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1813"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1813\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1811"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong>
– To je razlika k\u2019o nebo i zemlja. Ovdje su \u017eupe, tj. jedno selo ili vi\u0161e njih, odnosno jedno mjesto ili gradi\u0107. U tu\u0111ini, to je jedno podru\u010dje (manje ili ve\u0107e) i odgovoran si za to. Konkretno, ja imam pet kantona: Wallis, Vaudt\/Lausanne, \u017deneva, Neuchatel i Fribourg. Sv. misu slavim na 12 mjesta. Prevalim za petak, subotu i nedjelju i vi\u0161e od tisu\u0107u kilometara i slavim \u0161est sv. misa. Uz to, radi ogromnog prostora, poslije sv. mise slijedi vjeronauk, potom dogovori za razne misijske susrete i proslave. Tu je jo\u0161 puno drugih kr\u0161\u0107ansko-hrvatskih obveza koje se najvi\u0161e tada zbivaju. Budu\u0107i da je misija jedina ustanova koja redovito, ustrajno i uredno okuplja Hrvate katolike, ima tu jo\u0161 i kulturnih, sportskih i zabavnih dogovora. Uglavnom nemamo vlastite prostorije pa koristimo dvorane, sobe i crkve \u0161vicarskih \u017eupa. Na usluzi su nam \u0161vicarski doma\u0107ini. Redovito odr\u017eavamo godi\u0161nju pripravu za Prvu svetu pri\u010dest, Svetu potvrdu i prigodni vjeronauk za sve. Tu su i probe za pjevanje, folklor itd\u2026 Svakako, imam i misijsku suradnicu Vlatku Pavlinovi\u0107.<\/p>\n
Ima li nade u povratak Hrvata na rodna ognji\u0161ta?<\/strong><\/p>\n![](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/08\/www.cromission-wallis.ch_vlado2.jpg\")
Jo\u0161 smo i nacionalisti\u2026, ka\u017eu. A jeste li Vi?<\/strong><\/p>\n
Svoje voljeti je i Bo\u017eja volja, zar ne?<\/strong><\/p>\n![](\"http:\/\/www.croatia.ch\/kako\/images\/Vlado_Eres.jpg\")
Fra Vladimir (Vlado) Ere\u0161 ro\u0111en je 15.08.1953. u selu Radi\u0161i\u0107i kod Ljubu\u0161kog. Prve \u010detiri godine \u0161kolskog obrazovanja zavr\u0161io je u rodnom selu, u mjestu Vitina zavr\u0161ava osnovnu (5. do 8. razreda) \u0161kolu. Nakon zavr\u0161etka osnovne \u0161kole odlu\u010duje \u017eivot posvetiti vjeri i Bogu, prijavljuje se kao kandidat za franjevca Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije, te 1968. godine upisuje klasi\u010dnu gimnaziju u Dubrovniku. Nakon zavr\u0161etka gimnazije odlazi na Humac u franjeva\u010dki samostan, gdje ostaje godinu dana kao novicijat. Poslije slu\u017eenja vojnog roka upisuje teolo\u0161ki studij u Sarajevu, od 1974. do 1978. godine te nastavlja zavr\u0161ne dvije godine studija u Fuldi (Njema\u010dka). 1980. godine se vra\u0107a u domovinu da bi do 1984. godine radio kao duhovni pomo\u0107nik na \u0160irokom Brijegu, gdje sagra\u0111uje crkvu u selu Dobrkovi\u0107i. Nakon toga prelazi u franjeva\u010dki samostan u Mostar. 1988. godine odlazi u Njema\u010dku na mjesto ravnatelja HKM Singen \/ Konstant (Bodensee). U toj Hrvatskoj katoli\u010dkoj misiji je bilo odr\u017eavano na\u0161e poznato katoli\u010dko hodo\u010da\u0161\u0107e u Birnau-u, koje ja fra Vlado vodio punih jedanaest godina. 1999. godine napu\u0161ta Njema\u010dku i odlazi za \u0160vicarsku, gdje preuzima Hrvatsku katoli\u010dku misiju u St. Gallenu, gdje ostaje sve do 2005. godine, kada prelazi u Wallis, gdje vodi misiju Sion. Danas slu\u017ei kao ravnatelj Hrvatske katoli\u010dke misije Lausanne. U Njema\u010dkoj je izdavao, sve te godine, misijsko glasilo “Glas misije” Singen te napisao dvije knjige: monografiju “Birnau” i “Tako smo pomagali domovini” (zbir svih pomaganja Domovini tijekom rata). U St. Gallenu, na odlasku, priredio je knjigu od 516 stranica, svih doga\u0111anja u misiji St. Gallen za vrijeme svojih 6 godina \u017eivota i rada u toj misiji. Upravo ovih dana iza\u0161la mu je i najnovija knjiga “Na\u0161 kri\u017eni put u Lurdu”, koja je ponu\u0111ena vjernicima, a posebno hodo\u010dasnicima koji su bili u Lurdu.<\/div>\n![\"fraeresvlado\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/08\/novo_srpanjkolovoz_novo_fraeresvlado.gif\")
Ovih dana susreli smo se s poznatim misionarom i dugogodi\u0161njim suradnikom Ve\u010dernjeg lista fra Vladom Ere\u0161om, koji je voditelj Hrvatske katoli\u010dke misije u Lausanne-Wallis u \u0160vicarskoj. On je i danas u inozemnom izdanju Ve\u010dernjaka redovito prisutan s prilozima iz svoje misije.<\/p>\n