Prosvjetari su nekad u\u017eivali najve\u0107i ugled u dru\u0161tvu i bili najve\u0107i kapital jedne zemlje. Jesu li danas, prije svega zahvaljuju\u0107i pla\u0107ama, marginalizirani i poni\u017eeni. Je li ih niska pla\u0107a napravila gra\u0111anima drugog reda koji se bore za golu egzistenciju, poku\u0161ali smo istra\u017eiti.<\/p>\n
<\/p>\n
Najpotpla\u0107enija bran\u0161a<\/strong><\/p>\n Naime, obrazovanje, gdje radi vi\u0161e od 80 posto osoba s visokom stru\u010dnom spremom, je najmanje pla\u0107eni sektor za osobe s visokom stru\u010dnom spremom \u2013 pokazuju podaci o ispla\u0107enim neto i bruto pla\u0107ama prema stupnju stru\u010dne spreme i sektorima djelatnosti. Najmanje u Srbiji<\/strong><\/p>\n Istra\u017eivanje agencije Anadolija pokazalo je da su najslabije pla\u0107eni u\u010ditelji u Srbiji, koji mjese\u010dno zara\u0111uju od 300 do 350 eura, a najbolje pla\u0107e u regiji imaju u\u010ditelji u Hrvatskoj s mjese\u010dnim zaradama od 700 eura, \u0161to i nije neka visoka pla\u0107a, zapravo, iznosi tek polovinu od prosje\u010dnih pla\u0107a na razini Europske unije. \u00a0<\/p>\n Pero Zelenika | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zabrinjavaju\u0107a je \u010dinjenica da je prosje\u010dna bruto-pla\u0107a za osobe s visokom stru\u010dnom spremom u obrazovanju gotovo identi\u010dna bruto -pla\u0107i zaposlenika s ni\u017eom stru\u010dnom spremom u djelatnosti osiguranja, bankama i nekim drugim djelatnostima, \u010dije su pla\u0107e \u010desto i ve\u0107e od u\u010ditelja s visokom stru\u010dnom spremom.
Nije to samo odlika u\u010ditelja u Bosni i Hercegovini, sli\u010dnu sudbinu dijele i njihovi kolege u cijeloj regiji. Tako, primjerice, u\u010ditelji u BiH zara\u0111uju bolje od prosvjetara u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Ina\u010de, u\u010ditelji u regiji zapadnog Balkana su me\u0111u najslabije pla\u0107enim djelatnicima, a mjese\u010dna primanja su im \u010desto i manja od prosje\u010dnih pla\u0107a u dr\u017eavi.
Prosje\u010dna pla\u0107a u\u010ditelja u BiH iznosi oko 400 eura, ali se razlikuje kako u dva njena entiteta, tako i me\u0111u \u017eupanijama, gdje se znaju razlikovati i po vi\u0161e od stotinu eura.<\/p>\n
Na razini cijele Europe, najslabije zara\u0111uju prosvjetni djelatnici u Bugarskoj s primanjima od 230 eura mjese\u010dno, a najvi\u0161e u\u010ditelji u Austriji koji za mjesec dana zarade pla\u0107u od 4700 eura. Najvi\u0161a maksimalna prosje\u010dna primanja u Europi imaju lihten\u0161tajnski u\u010ditelji s 131.146 eura godi\u0161nje, a slijede ih luksembur\u0161ki sa 104.049, belgijski sa 63.574, austrijski sa 67.581 i norve\u0161ki s 59.699 eura Prosje\u010dna godi\u0161nja pla\u0107a srednjo\u0161kolskih u\u010ditelja u Europi je 18.139 eura. Prema podacima Republi\u010dkog zavoda za statistiku Crne Gore prosje\u010dna pla\u0107a u obrazovanju te zemlje je oko 340 eura, dok u Makedoniji u\u010ditelji mjese\u010dno zara\u0111uju oko 350 eura. Prosvjetni djelatnici na zapadnom Balkanu su na ivici egzistencije, koji sve \u010de\u0161\u0107e podi\u017eu glas zbog nezadovoljstva, uglavnom, mizernim pla\u0107ama.<\/p>\n
<\/p>\n