{"id":18301,"date":"2013-09-20T07:22:06","date_gmt":"2013-09-20T05:22:06","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2013\/09\/20\/velicanstveni-burgos-aristotel-i-americka-propaganda\/"},"modified":"2013-09-20T07:22:06","modified_gmt":"2013-09-20T05:22:06","slug":"velicanstveni-burgos-aristotel-i-americka-propaganda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/velicanstveni-burgos-aristotel-i-americka-propaganda\/","title":{"rendered":"Veli\u010danstveni Burgos, Aristotel i ameri\u010dka propaganda"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Rije\u010d je o naciji \u010dija se mladun\u010dad uglavnom ograni\u010dava na fejsbuke\/tvitere\/iPode i sli\u010dne statusne simbole, s degeneriranim \u0161kolstvom, nezdravim odnosom prema seksualnosti (zbog \u010dega su Amerikanci i najve\u0107i konzumenti pornografije za kojom su zalu\u0111eni, a \u010dim nekoj umi\u0161ljenoj zvjezdici na pozornici ispadne ne\u0161to iz minijaturnog grudnjaka<\/p>\n<p>  <!--more-->  <\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">odmah izbija nacionalni skandal), zemlja McDonaldsa i Coca-Cole&#8230; <br \/>Nakon ugodno provedena dana u Najeri, krenuli smo prema Burgosu. U Santo Domingu uhvatila nas je ki\u0161a, ali vrijeme \u010dekanja iskoristili smo za degustaciju \u201cchurrosa con chocolate\u201d. Rije\u010d je, naime, o jelu koje \u0160panjolci konzumiraju za doru\u010dak. To je pr\u017eeno tijesto koje se uma\u010de u \u010dokoladu. Poku\u0161ali smo kasnije u\u0107i u katedralu, ali smo se predomislili kad smo vidjeli da je ulaznica \u2013 8 eura. \u0160to bi rek&#8217;o Rojs: e, ne&#8217;\u0161! Nije mi palo na pamet dati nekome pare za obilazak mrtvih zidina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stigli smo oko podne na svoje odredi\u0161te. Burgos je osnovan u devetom stolje\u0107u, a danas ima oko dvjestotinjak tisu\u0107a stanovnika. Rije\u010d je o veli\u010danstvenom gradu s fantasti\u010dnom starom jezgrom i grandioznom katedralom koja je zaista impresivna. Iako osobno i ne preferiram ki\u0107ena crkvena zdanja, katedrala u Burgosu je ne\u0161to posebno. Nastoje\u0107i izbje\u0107i pla\u0107anje, jer na El caminu se \u010dovjek nau\u010di da ne tro\u0161i pare u gluposti, \u010dekali smo do 16.30 kako bismo do\u010dekali svojevrsni kulturni \u201chappy hour\u201d te u\u0161li d\u017eabe.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izgradnja katedrale zapo\u010dela je 1221. i trajala je stolje\u0107ima. Budu\u0107i da je gra\u0111ena stolje\u0107ima, svaki arhitekt i umjetnik je na katedrali ostavio trag svog vremena i umjetni\u010dkog do\u017eivljaja, \u0161to je rezultiralo fantasti\u010dnom \u0161aroliko\u0161\u0107u katedrale u Burgosu. Katedrala odi\u0161e goti\u010dkim duhom, ali kasnija stolje\u0107a izgradnje ostavila su na njoj trag renesanse i baroka. 1984. godine UNESCO je katedralu u Burgosu proglasio dragocijenim dijelom svjetske ba\u0161tine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nakon \u0161to smo razgledali svaki kutak burgo\u0161ke katedrale, obi\u0161li smo urbani dio grada te posjetili par kineskih i arapskih shopova koji prodaju doslovno sve. Nakon \u0161to obi\u0161li sredi\u0161nji dio grada, krenuli smo prema hostelu. \u010cim smo u\u0161li u staru jezgru grada, uhvatili su nas ledena ki\u0161a i grad. Pri\u010dekali smo 20-ak minuta da se vrijeme smiri te se vratili u hostel.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Do sad jo\u0161 nisam imao prilike detaljnije govoriti o hostelima ili preno\u0107i\u0161tima (\u0161panjolski: albergue) namijenjenim putnicima. Svi oni koji se odlu\u010de na El camino imaju na raspolaganju 300-ak preno\u0107i\u0161ta na svom putovanju. Nema tu govora o nekom luksuzu. Rije\u010d je o ve\u0107im dvoranama u kojima se nalazi od 10 do 500 kreveta na kat. Svako preno\u0107i\u0161te ima WC-ove i tu\u0161-kabine te mogu\u0107nost kori\u0161tenja zajedni\u010dke kuhinje. Da bismo u\u0161li u preno\u0107i\u0161te, na ulazu smo morali predo\u010diti hodo\u010dasni\u010dku putovnicu te platiti jednono\u0107ni boravak. Cijene su se kretale od 5 do 10 eura. U preno\u0107i\u0161tima, kao \u0161to rekoh, nema velikog luksuza, no, nakon napornog dana, ni\u0161ta ti drugo i ne treba osim tople vode i udobna kreveta. Na Putu smo spavali u svakakvim preno\u0107i\u0161tima: neki su hosteli zaista bili rupe, dok smo, s druge strane, imali sre\u0107e naletjeti na preno\u010di\u0161ta \u010diji bi smje\u0161taj i usluga posramili i neke na\u0161e hotele s 4-5 zvjezdica.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160to \u010dini jedan hostel iliti albergue dobrim i ugodnim? Smje\u0161taj, doma\u0107in i suputnici s kojima tu ve\u010der dijeli\u0161 preno\u0107i\u0161te. \u0160to se ti\u010de smje\u0161taja, nisam tu neka velika peka. Dovoljan mi je obi\u010dan krevet (koji ne propada), \u010diste tu\u0161-kabine i da suputnici, koji bi trebali tu ve\u010der prespavati u istom hostelu kao i ja, ne budu no\u0107ni teroristi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sad bih se osvrnuo samo na putnike. Imao sam jako dobra i ugodna iskustva s ostalim hodo\u010dasnicima u hostelima, izuzev one situacije kad me Francuz kodnog imena Aristotel iznervirao svojim buncanjem u snu, ali to ionako nije bila njegova krivnja, jer na podsvjesne reakcije rijetko koji \u010dovjek mo\u017ee utjecati. \u0160to se ti\u010de hostela u Burgosu, nisam ostao odu\u0161evljen. Spavanje smo platili pet eura, ali moj je krevet bio smje\u0161ten u velikoj dvorani u kojoj se nalazilo 199 ostalih kreveta. Previ\u0161e ljudi te, automatski, previ\u0161e buke. Ne ba\u0161 previ\u0161e \u010disti tu\u0161evi i \u2013 iritirantni 25-godi\u0161nji Amerikanac iz Bostona.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Rije\u010d je podebljem plavokosom momku koji je pro\u0161le godine zavr\u0161io fakultet (za koji nitko od nas, Balkanaca, nije mogao ni \u010duti, jer ipak \u2013 to je Amerika) te sad je dobio posao u jednoj uglednoj tvrtki u Bostonu. Posao o kojem netko izvan Amerike mo\u017ee samo sanjati, ali eto. Dok smo Zoka i ja pri\u010dali ne\u0161to, upitao me: \u201cJeste li vi Rusi?\u201d &#8211; \u201cNismo. Za\u0161to to misli\u0161?\u201d &#8211; \u201cPa govorite ruski.\u201d &#8211; \u201cNe govorimo ruski. Govorimo hrvatski. Ali dobro tebi je to ionako isto.\u201d &#8211; \u201cDa, da&#8230; Ali Rusija i Hrvatska su ionako susjedi, jelda?\u201d &#8211; \u201cDa, tako je. Moj prvi kom\u0161ija je Dmitrij Rad\u010denko.\u201d Nastavio je dalje blamirati se svojim (ne)znanjem.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zakolutao sam o\u010dima.Ne volim ljude koji su bezrazlo\u017eno samopouzdani i bahati te u sebi nemaju ni znanja ni kompetentnosti za ono o \u010demu pri\u010daju.Svjestan sam da nitko po sebi nije glup: neki se rode s vi\u0161e, a neki s manje potencijala, ali sve u svemu \u2013 te\u0161ko mo\u017eemo re\u0107i da je netko po defaultu glup.No, \u010desto se zna re\u0107i da su Amerikanci glupi. Termin \u201cglupi Amerikanac\u201d koristi se u skoro svakoj prilici kako bi se omalova\u017eili svi Amerikanci i sve ono \u0161to Amerika ili, bolje re\u010deno, SAD predstavlja. Kao ina\u010de, rije\u010d je o pau\u0161alnoj konstataciji ili obi\u010dnoj predrasudi. Zapravo je rije\u010d o jo\u0161 jednoj bezna\u010dajnoj frazi nastaloj u mozgu onih ljudi koji sve gledaju plitko i povr\u0161no, bez i najmanjeg poku\u0161aja dublje analize i racionalizacije samog pojma.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Potrebno je razmisliti o nekome pojmu prije nego \u0161to ga upotrijebimo. Zasluge za ovaj pojam pripadaju i na\u010dinu\u00a0 na koji, putem raznoraznih medija, percipiramo SAD i ljude koji tamo \u017eive. Uvrije\u017eeni je stav da je rije\u010d o debelim, nezdravim i lijenim ljudima koji imaju u\u017easnu vladu koja terorizira svijet i neprestano izaziva ratove. \u0160to i nije, kao \u0161to sad vidimo, daleko od istine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Rije\u010d je o naciji \u010dija se mladun\u010dad uglavnom ograni\u010dava na fejsbuke\/tvitere\/iPode i sli\u010dne statusne simbole, s degeneriranim \u0161kolstvom, nezdravim odnosom prema seksualnosti (zbog \u010dega su Amerikanci i najve\u0107i konzumenti pornografije za kojom su zalu\u0111eni, a \u010dim nekoj umi\u0161ljenoj zvjezdici na pozornici ispadne ne\u0161to iz minijaturnog grudnjaka odmah izbija nacionalni skandal), zemlja McDonaldsa i Coca-Cole s odvratnim konzumerizmom koji se ukorijenio u ljudima do te mjere da im odre\u0111uje osobnosti, zemlja ignoranata koji su okrenuti samo sebi, zemlja koja je izmislila tabloide i \u201cselebritije\u201d, zemlja \u010dija je \u201ckultura\u201d marketin\u0161ki produkt korporacija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Amerikanci su nakon Drugog svjetskog rata sebi zabrijali da su \u201cobe\u0107ana zemlja\u201d te Bogom dani narod koji je pozvan odre\u0111ivati tijek vremena. Zahvaljuju\u0107i atomskoj bombi kojom su uni\u0161tili jedan dio budu\u0107nosti japanskog naroda, stekli su u o\u010dima svijeta strah(opo\u0161tovanje). Zaglupljivanjem vlastitog naroda kojeg su uspjeli uvjeriti u stopostotni uspjeh \u201cameri\u010dkog sna\u201d te kako je samo u Americi mogu\u0107e uspjeti i biti netko i ne\u0161to dok ostatak svijeta i ne postoji, a ono \u0161to postoji lako se mo\u017ee kategorizirati kao Pariz i Milan (modni centri), Moskva (sredi\u0161te omra\u017eenog neprijatelja), Azija (jeftina roba i jo\u0161 jeftinija radna snaga), Bliski istok (trenutni neprijatelj kojeg se mora pobijediti da bi se pomoglo slabijoj vladi u zamjenu za barele nafte) te Amsterdam (centar hedonizma).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pitao sam se za\u0161to bi ijedna politi\u010dka vlada zaglupljivala vlastiti narod? Odgovor je posve logi\u010dan. Glup \u010dovjek ne pita za\u0161to i kako. On je sretan s onim \u0161to ima i to \u0161to ima spreman je braniti tako \u0161to \u0107e na prvi spomen opasnosti navu\u0107i uniformu, obuti \u010dizme, uzeti pu\u0161ku i oti\u0107i na drugi kraj svijeta da bi obranio \u201cameri\u010dki san\u201d te osigurao svojim superiorima lagodniji \u017eivot.Ono \u0161to mene osobno smeta jest \u010dinjenica da smo i mi nasjeli na ameri\u010dku propagandu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Navest \u0107u samo jedan primjer, koliko god bio pojednostavljen. Gra\u0111ani SAD-a &#8220;postoje&#8221; odnosno &#8220;jesu&#8221;. To se pokazuje, me\u0111u ostalim, u \u010dinjenici da &#8220;imaju kalendar&#8221;: kod njih postoji 11. rujna. Ru\u0161enje Blizanaca u New Yorku od strane islamskih terorista. To je za dana\u0161nji svijet ne\u0161to itekako stvarno. Taj se dan svake godine obilje\u017eava s posebnom pa\u017enjom i komemoracijom. Spomen na 11. rujna, bez ikakva sumnje, postoji s punim pravom, i to mu nitko ne mo\u017ee osporiti, ali, s druge strane, 7. listopada ne postoji. A to je dan kad je SAD bombardirao Afganistan i skoro ga sravnio sa zemljom. Ali kod Amerikanaca taj dan ne postoji, jer su ubijeni neki tamo nebitni ljudi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dakle, 11. rujna je tragi\u010dan doga\u0111aj kojeg treba razglasiti po svim medijima, a 7. listopada je dan koji ne smije postojati. Drugim rije\u010dima, obespravljeni, nebitni i siroma\u0161ni nemaju svog kalendara. Posrijedi je, dakle, \u0161utnja pred stvarno\u0161\u0107u onih ljudi koji su obespravljeni i nebitni. Ovome treba dodati i na\u0161a svakodnevna zanemarivanja koja su se preobrazila u na\u0161u drugu narav. Sirotinja se zapravo sastoji od onih ljudi koji \u201ene postoje&#8221;. Kad je rije\u010d o njima, zaborav je posve prirodna stvar. S ovom mi\u0161lju zavr\u0161avam izvje\u0161taj iz Burgosa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Fra Dado Milas | dnevno.ba<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Rije\u010d je o naciji \u010dija se mladun\u010dad uglavnom ograni\u010dava na fejsbuke\/tvitere\/iPode i sli\u010dne statusne simbole, s degeneriranim \u0161kolstvom, nezdravim odnosom <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/velicanstveni-burgos-aristotel-i-americka-propaganda\/\" title=\"Veli\u010danstveni Burgos, Aristotel i ameri\u010dka propaganda\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":18300,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-18301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18301\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}