Na sjevernoj Zemljinoj polutki danas po\u010dinje jesen, a nastupa to\u010dno u 22 sata i 44 minute. Ravnodnevnica se doga\u0111a svake godine u dva odre\u0111ena trenutka u vremena, i to kada se Sunce sa Zemljina ekvatora mo\u017ee promatrati vertikalno iznad promatra\u010da. To se uvijek doga\u0111a 20\/21. o\u017eujka i 22\/23. rujna.<\/p>\n
<\/p>\n
Ekvinocij ili ravnodnevnica doga\u0111a se dva puta godi\u0161nje i odgovara trenutku kada sun\u010deve zrake padaju okomito na Zemljin ekvator.<\/p>\n
Naziv ekvinocij potje\u010de iz latinskog jezika i sadr\u017ei u sebi dvije rije\u010di: aequus (jednak) i nox (no\u0107) \u2013 jer su tada no\u0107 i dan pribli\u017eno jednako duga\u010dki. To\u010dnije bi bilo re\u0107i da je to dan u kojem njegov tamni dio (no\u0107) traje podjednako dugo na obje Hemisfere.<\/p>\n
Ova rije\u010d se koristi za isti doga\u0111aj i na drugim planetima i u odre\u0111ivanju nebeskog sustava koordinata.<\/p>\n
Na sjevernoj hemisferi tada po\u010dinje kalendarska (astronomska) jesen, a na ju\u017enoj prolje\u0107e. Prisjetimo se, klimatolo\u0161ka ili meteorolo\u0161ka jesen po\u010dela je jo\u0161 prvoga rujna. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traju po 12 sati. Nakon toga dana, prvi put nakon pola godine, no\u0107 \u0107e na na\u0161oj Hemisferi postati du\u017ea od dana.<\/p>\n
Na Sjevernom polu po\u010dinje polarna no\u0107, a na Ju\u017enom polarni dan. No\u0107 \u0107e se nastavljati produljivati, a dan skra\u0107ivati, i tako \u0107e biti sve do prvog dana kalendarske zime, 21. prosinca. 24-satna no\u0107 \u0107e se od danas do prvog dana kalendarske zime postupno \u0161iriti sa Sjevernog pola prema sjevernoj polarnici.<\/p>\n
Da se no\u0107 produljuje, a dan skra\u0107uje i kod nas nakon jesenske ravnodnevice dokazuje i slijede\u0107i primjer: na jesensku ravnodnevicu Sunce u Splitu izlazi u 6 sati i 43 minuta, a zalazi u 18 sati i 50 minuta. Samo 7 dana poslije, zadnjeg dana rujna, Sunce izlazi u 6 sati i 51 minutu, a zalazi u 18 sati i 37 minuta.<\/p>\n
Skra\u0107ivanjem svijetlog i produljenjem tamnog dijela dana nastaju velike promjene i u meteorolo\u0161kom smislu. Sun\u010deve zrake padaju pod sve o\u0161trijim kutom na pov\u0161inu i ukupna koli\u010dina primljene toplinske energije sa Sunca neprekido se smanjuje.Vi\u0161e se topline gubi nego prima, a to razultira gotovo konstantnim padom temperature zraka tijekom jesenskih mjeseci.<\/p>\n
Upravo je jesen ono godi\u0161nje doba u kojem se bilje\u017ei prosje\u010dno najizra\u017eeniji pad temperature zraka u godini. Prosje\u010dna mjese\u010dna temperatura zraka u listopadu je 4 do \u010dak 5\u00b0C ni\u017ea nego u rujnu! Jesen je i svojevrsni ulazak u hladniji dio godine. Dok su ljeti mora i oceani hladniji od pregrijanog kopna, u hladnijem dijelu godine situacija je obrnuta. Kopno se brzo hladi pa mora postaju toplija od kopna.<\/p>\n
To pak zna\u010di da \u0107e ciklonalna aktivnost u jesen i zimu zna\u010dajno pove\u0107ati u odnosu na ljetne mjesece, a europsko kopno \u0107e svojim hla\u0111enjem sve \u010de\u0161\u0107e postajati podru\u010dje s visokim tlakom zraka \u2013 odnosno postojanom i stabilnom anticiklonom. Jesen je u Dalmaciji uvjerljivo najki\u0161ovitije godi\u0161nje doba, a me\u0111u jesenskim mjesecima prednja\u010di studeni.<\/p>\n
Jesen nekad ne \u201cpo\u0161tuje\u201d svoja pravila o padu temperature i vrlo nestabilnom vremenu. Iako se uz jesen naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017eu ki\u0161a, vjetar i pad temperature zraka, ponekad da\u0161ak ljeta potraje duboko u jesen. Takvu situaciju nazivamo miholje ili bablje ljeto i upravo \u0107e nas takvo vrijeme pratiti barem 7 sljede\u0107ih dana!<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
crometeo.hr<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"