Ivan Vukoja (Ljubu\u0161ki, 1969.), diplomirani sociolog, pjesnik, urednik \u010dasopisa Status, likovni kriti\u010dar, producent, … od prije nepuna tri mjeseca novi je v.d. ravnatelja Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Mostaru. O kazali\u0161tu i projektima Vukoja govori za Dnevni list u prvom intervjuu otkad je izabran na ovu funkciju.<\/p>\n
<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
U kakvom stanju je bilo ovo kazali\u0161te u trenutku kad ste do\u0161li na funkciju v.d. ravnatelja HNK u Mostaru?<\/strong> \u00a0<\/p>\n HNK Mostar je dugo u nezavidnom polo\u017eaju, prije svega kad je u pitanju pravni status. \u0160to je ipak bilo presudno da prihvatite funkciju? \u0160to Vas je potaknulo na taj izazov, ako je izazov?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Stalno nagla\u0161avate da ovo kazali\u0161te ima dobre glumce i ima potencijal, ali kada je u pitanju pravni status kazali\u0161ta i administrativne pote\u0161ko\u0107e, ima li tu neke bojazni s Va\u0161e strane?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Je li mogu\u0107e u ovakvim uvjetima, u ovakvoj zemlji, raditi tako sustavno u svim segmentima?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Ali ima li kod nas kulturne strategije i kulturne politike?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Kad spominjete strate\u0161ko promi\u0161ljanje, kakvim ovo kazali\u0161te vidite ili zami\u0161ljate u nekoj bliskoj budu\u0107nosti? \u0160to \u017eelite posti\u0107i?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Je li prvi korak u tome predstava koja se trenutno radi u HNK?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Osim te poruke o otvorenosti i suradnji sa svim institucijama, za\u0161to ba\u0161 jedan suvremeni tekst? Za\u0161to \u0160odan, o novim elitama, o vremenu u kojem kultura nema status u dru\u0161tvu ni potporu koju bi trebala imati?<\/strong> \u00a0<\/p>\n Kad je premijera?<\/strong> Dosta ste pratili kulturna doga\u0111anja i prije nego \u0161to ste preuzeli ovu funkciju, a mnoga i sami organizirali. Koliko ste zadovoljni posje\u0107eno\u0161\u0107u kulturnih programa, a opet, s druge strane, znamo da broj ljudi nije jamstvo ni pokazatelj kvalitete nekog programa. Kako na\u0107i balans kvalitete i populizma, a kako ljude u ve\u0107em broju dovesti na programe koje vrijedi vidjeti? \u00a0<\/p>\n I Bobo Jel\u010di\u0107 u umjetni\u010dkom vije\u0107u<\/strong><\/p>\n Pored aktualnog v.d. umjetni\u010dkog savjetnika Dragana Komadine, \u010dlan Umjetni\u010dkog vije\u0107a HNK u Mostaru uskoro bi trebao postati ugledni i nagra\u0111ivani kazali\u0161ni i filmski redatelj Bobo Jel\u010di\u0107 \u010diji film \u201cObrana i za\u0161tita\u201d je ove godine na Pulskom festivalu dobio 7 Zlatnih arena.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Andrijana Copf | Dnevni list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
– Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Mostaru je dosta velik i kompleksan projekt, od samog objekta i okoli\u0161a, preko pravnog statusa, financija, unutarnje organizacije i repertoara do mnogih obveza koje su se nakupile jer nije bilo mogu\u0107e rije\u0161iti ih ranije, tako da jo\u0161 uvijek na neki na\u010din \u201chvatam konce i otkrivam nove detalje u mozaiku\u201d.
Op\u0107enito, moj prvi dojam je bio da svi djelatnici koje sam zatekao imaju vrlo pozitivan odnos prema svom poslu i prema kazali\u0161tu kao instituciji. Da nije bilo tog odnosa, njihove ljubavi i strpljivosti, vjerojatno danas ne bi bilo ni Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Mostaru. Stoga i ovom prigodom \u017eelim zahvaliti svim djelatnicima na \u010delu s mojim prethodnikom gospodinom Ivanom Ov\u010darom i \u010destitati im \u0161to su uspjeli utemeljiti i o\u010duvati ovo kazali\u0161te. Da im nije bilo lako, svjedo\u010de \u010dinjenice da je HNK godinama imalo nerije\u0161en pravni status, nestabilno, nedovoljno i neredovno financiranje, mali ansambl, zapo\u010det, a nezavr\u0161en objekt, politi\u010dka sumnji\u010denja i osporavanja, kao i sve ostale probleme koji uz to idu. Ve\u0107ina tih problema je i danas prisutna, tako da bismo, pomalo duhovito, mogli kazati kako je problema mnogo, a potencijala jo\u0161 vi\u0161e.<\/p>\n
– Presudan je bio moj privatni odnos s nekim ljudima iz kazali\u0161ta. Na njihovu zamolbu i nagovor sam i prije nego sam imenovan za v.d. ravnatelja bio uklju\u010den u procese oko rje\u0161avanja pravnog statusa i oko nekih programskih aktivnosti kazali\u0161ta, tako da sam zapravo ve\u0107 neko vrijeme uklju\u010den u cijeli proces i problematiku vezanu za kazali\u0161te, u prvom redu pravni status i preuzimanje osniva\u010dkih prava nad kazali\u0161tem od grada i \u017eupanije. Kada su odre\u0111ene stvari ipak rije\u0161ene i kada se otvorila mogu\u0107nost za moje imenovanje na mjesto v.d. ravnatelja, smatrao sam da bi bilo neodgovorno s moje strane ne prihvatiti tu du\u017enost. Tim vi\u0161e jer sam kao od ranije dru\u0161tveno anga\u017eiran \u010dovjek bio svjestan uloge i zna\u010daja HNK u Mostaru. Bio sam tako\u0111er svjestan da je ovo vrlo zahtjevan posao i veliki izazov za mene. S obzirom da se ne bojim izazova, te smatram kako u HNK u Mostaru postoji veliki potencijal kojeg je mogu\u0107e pokrenuti i realizirati, prihvatio sam se ponu\u0111enog posla. Vrijeme i rezultati \u0107e pokazati jesu li moje procjene bile ispravne i jesam li dorastao tome izazovu. Ukoliko budem izabran na \u010detverogodi\u0161nji mandat, a vremenom se poka\u017ee da moji rezultati nisu dobri, uvijek \u0107u biti spreman odstupiti i ravnateljsko mjesto osloboditi za nekoga tko bi taj posao uspje\u0161nije obavljao.<\/p>\n
– Koliko sam uspio pratiti, predstave HNK Mostar, unato\u010d o\u010dekivanim oscilacijama nikad nisu bile bez kvalitete. Veliki dio ne samo gluma\u010dkog ansambla predratnog Narodnog pozori\u0161ta Mostar, nego i dugogodi\u0161njih djelatnika te ku\u0107e, provjerenih teatarskih zaljubljenika u sinergiji s novim gluma\u010dkim nara\u0161tajima, te s gostima iz Hrvatske,\u00a0 uspijevao je u iznimno nepovoljnim okolnostima raditi respektabilan repertoar. \u0160to se pravnih i financijskih problema ti\u010de, mislim da je kazali\u0161te pro\u0161lo svoju najproblemati\u010dniju fazu i da sada\u0161nja pozicija u budu\u0107nosti mo\u017ee biti samo bolja i ja\u010da. Ipak, ne zanosim se time da \u0107e biti lako i da \u0107e se okolnosti brzo mijenjati i popravljati, jer za svaki pozitivni pomak treba odre\u0111eno vrijeme i sustavan rad. Na\u010delno govore\u0107i, nisam pristalica brzih, meteorskih rje\u0161enje, niti preferiram revijalno-festivalski pristup kulturi. Institucije kulture treba graditi polako i sustavno, vode\u0107i ra\u010duna o svim segmentima rada i dugoro\u010dnim interesima. Samo stru\u010dan i sustavan rad na svim podru\u010djima funkcioniranja, od organizacije, preko financija do samih predstava mo\u017ee dovesti do toga da HNK u Mostaru po svim navedenim parametrima za nekoliko godina postane ozbiljna, kvalitetna i relevantna kazali\u0161na ku\u0107a u bosanskohercegova\u010dkim, ali i \u0161irim okvirima.<\/p>\n
– Mislim da je mogu\u0107e i da \u010dak i nemamo drugog izbora ukoliko \u017eelimo napraviti neki uspjeh. S jednim prijateljem, gostuju\u0107im profesorom na mostarskom sveu\u010dili\u0161tu, ovih sam dana razgovarao o nekim na\u0161im mentalitetskim karakteristikama. Slo\u017eili smo se da ovda\u0161nji ljudi nemaju sklonost planirati stvari na dulji rok, ve\u0107 misle i o\u010dekuju da se uspjeh treba i mo\u017ee dogoditi preko no\u0107i ili da je uspjeh splet razli\u010ditih okolnosti na koje se ne mo\u017ee utjecati. Stoga i nemamo svijest o va\u017enosti institucija, sustavnog rada i planiranja. Kao protuprimjer on je spomenuo Nijemce \u010diji planovi, projekcije i strategije – bilo da je rije\u010d o politici, ekonomiji ili kulturi – se vrlo \u010desto rade za vi\u0161edesetljetna razdoblja.<\/p>\n
– Ne samo da nemamo kulturnu strategiju, niti provodimo kulturnu politiku ve\u0107, op\u0107enito, nemamo niti dovoljno razvijenu svijest o ulozi i va\u017enosti kulture i umjetnosti kako za dru\u0161tvo i zajednicu, tako i za pojedince. Da ne spominjem \u0161iri dr\u017eavni, odnosno, dru\u0161tveno-politi\u010dki okvir koji je sve drugo samo ne sustavno osmi\u0161ljen i stabilan. U takvom je okru\u017eenju, naravno, te\u0161ko biti sustavan i dugoro\u010dno planirati. Te\u0161ko, ali nije nemogu\u0107e. Mislim da svatko u podru\u010dju svoga bavljenja treba stvari ispravno postaviti, odrediti prioritete i ciljeve i razraditi male korake koji mogu dovesti do tih ciljeva. Tako imamo puno ve\u0107e \u0161anse da ne\u0161to ipak napravimo. Promjene moraju krenuti od nas i od na\u0161eg mikro-okru\u017eenja. Nije lako i ne\u0107e nikada biti onako kako planiramo, ali ako imamo plan, lak\u0161e je raditi varijacije i prilagodbe nego uvijek po\u010dinjati iznova. Na\u010dela koja spominjem nastojat \u0107u primjenjivati u svome radu u HNK u Mostaru, stoga vjerujem da \u0107e se vremenom pojaviti i rezultati.<\/p>\n
– Za mene je program ovog kazali\u0161ta sadr\u017ean u samom njegovom imenu: Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Mostaru. Ovo je nacionalno kazali\u0161te svih Hrvata u Bosni i Hercegovini. Pridjev ‘hrvatsko’ nosimo s razlogom i ponosom. Premda to odre\u0111eni krugovi jo\u0161 uvijek ne mogu prihvatiti i podr\u017eati, Hrvati su konstitutivan narod u BiH i po svim suvremenim demokratskim normama imaju pravu na kulturne institucije s nacionalnim predznakom. Ako postoji Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Pe\u010duhu u Ma\u0111arskoj gdje su Hrvati nacionalna manjina, ne vidim za\u0161to bi nekome smetalo kazali\u0161te takvog naziva u BiH gdje Hrvati imaju status konstitutivnog naroda. Ali, time \u0161to je hrvatsko i narodno, smatram kako ovo kazali\u0161te u isto vrijeme mo\u017ee i treba biti i mostarsko kazali\u0161te. Kazali\u0161te koje \u0107e svi gra\u0111ani Mostara do\u017eivljavati kao svoje kazali\u0161te. Stoga \u0107emo biti u potpunosti na\u010delno otvoreni za suradnji sa svim kazali\u0161nim i kulturnim institucijama, kao i svim pojedincima koji se bave kazali\u0161tem i kulturom u Mostaru, bez obzira na njihova nacionalna, ideolo\u0161ka ili politi\u010dka odre\u0111enja. A pored toga \u0161to je hrvatsko i mostarsko, suradnjom i sadr\u017eajima HNK jest i biti \u0107e i bosanskohercegova\u010dko. Ali da bi sve nabrojano imalo smisla ono u prvom redu treba biti kazali\u0161te, po suvremenim umjetni\u010dkim kriterijima i dosezima kvalitetno i uspje\u0161no kazali\u0161te. Ukoliko u tome uspijemo, onda \u0107emo biti ne samo hrvatsko, mostarsko i bosanskohercegova\u010dko, nego i europsko kazali\u0161te. Kazali\u0161te koje razumije i prati suvremene europske kazali\u0161ne tijekove i trendove. Smatram da su nam za takav, uvjetno re\u010deno, europski iskorak potrebne 3-4 godine, i to \u0107e svakako biti glavni cilj kojeg \u0107u nastojati realizirati ukoliko dobijem \u010detverogodi\u0161nji mandat da vodim ovu ku\u0107u.<\/p>\n
– Mislim da jest i da se \u201cChick lit\u201d Damira \u0160odana, predstava koju trenutno pripremamo, jako dobro uklapa u koncept koji sam izlo\u017eio. Kada smo odlu\u010divali\u00a0 kojom \u0107emo predstavom zapo\u010deti novu sezonu i kojom \u0107u se ja kao novi v.d. ravnatelja na neki na\u010din predstaviti, vodili smo se mi\u0161lju da to treba biti suvremen i kvalitetan komad koji \u0107e biti izazovan za glumce, ali i privla\u010dan za publiku. \u017deljeli smo, tako\u0111er, pokazati da \u0107emo biti otvoreni za suradnju sa svim kazali\u0161nim institucijama i kazali\u0161nim umjetnicima u Mostaru. I stvarno smo ponosni na \u010dinjenicu da je ovo prva poslijeratna predstava u Mostaru u kojoj sudjeluju umjetnici iz svih kazali\u0161nih ku\u0107a u Mostaru. Predstavu re\u017eira Tanja Mileti\u0107-Oru\u010devi\u0107, direktorica Mostarskog teatra mladih, a pored glumaca Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Mostaru (Jelena Kordi\u0107, Nikolina Mari\u0107, Robert Pehar, Velimir Njiri\u0107-P\u0161eni\u010dnik i Miro Barnjak) u predstavi sudjeluju i glumci iz Narodnog pozori\u0161ta Mostar (Sa\u0161a Oru\u010devi\u0107 i Emir Spahi\u0107), Lutkarskog pozori\u0161ta (Ned\u017ead Maksumi\u0107, Dijana Ondalj-Maksumi\u0107 i Igor Vida\u010dkovi\u0107), sada\u0161nji i biv\u0161i studenti Odsjeka za glumu Fakulteta humanisti\u010dkih nauka Univerziteta D\u017eemal Bijedi\u0107 u Mostaru (Angela Bulum, Ivo Kre\u0161i\u0107 i Ivan Skoko). Glazbu za predstavu radi poznati mostarski glazbenik Atila Aksoj iz grupe Zoster. Stoga je ova predstava ve\u0107 sada dobila epitet prve poslijeratne svemostarske predstave. \u00a0<\/p>\n
– \u0160odanov \u201cChick lit\u201d je duhovita i ironi\u010dna groteska hrvatskog jet-seta i presjek stanja svijesti hrvatskog tranzicijskog dru\u0161tva, koje odve\u0107 korespondira i s na\u0161om mostarskom i bosanskohercegova\u010dkom stvarno\u0161\u0107u. Izabrali smo ovaj komad jer smo htjeli napraviti predstavu koja se bavi aktualnom problematikom, predstavu koja se referira na bitne dru\u0161tvene fenomene i daje svoj umjetni\u010dko-kazali\u0161ni komentar na njih. Referirati se na suvremene dru\u0161tvene fenomene, biti dru\u0161tveno osjetljiv pa i anga\u017eiran kriteriji su koje \u0107emo svakako uzimati u obzir pri odabiru repertoara za HNK u Mostaru. Ipak, najve\u0107a simboli\u010dka vrijednost ove predstave jest \u010dinjenica da prvi put nakon rata u HNK sura\u0111ujemo s kolegama iz svih mostarskih kazali\u0161nih ku\u0107a, a osobita nam je \u010dast \u0161to prvi put u na\u0161em kazali\u0161tu re\u017eira na\u0161a sugra\u0111anka Tanja Mileti\u0107 Oru\u010devi\u0107. \u00a0<\/p>\n
– Planiramo da premijera bude po\u010detkom studenoga, ali se ne optere\u0107ujemo previ\u0161e rokovima. Svi koji rade na predstavi su jako motivirani da predstava bude \u0161to kavalitetnija, a ho\u0107e li premijera biti tjedan dana prije ili kasnije od planiranog roka mislim da nije previ\u0161e va\u017eno.<\/p>\n
– To je pitanje za milijun dolara, rekli bi u Americi. Mislim da smo taj problem ve\u0107 spominjali, a to je nedostatak\u00a0 sustavnog pristupa kako na razini dru\u0161tva, tako i na razini kulture, odnosno na razini institucija koje bi se, me\u0111u ostalim, trebale baviti i kulturnom politikom. Ve\u0107ina dobrih stvari i projekta se svodi na osobne inicijative, bilo samih umjetnika, bilo ljudi iz nekih udruga. Stvoreni su odre\u0111eni uski kulturni krugovi i onda se sve manje vi\u0161e odvija unutar tih krugova. Mi u HNK \u0107emo nastojati biti otvoreni ne samo za suradnju s drugim kulturnim institucijama, nego \u0107emo i posebnu pa\u017enju i aktivnosti usmjeriti prema na\u0161im potencijalnim posjetiteljima. Publiku \u0107emo nastojati privu\u0107i u prvom redu kvalitetnim predstavama, ali ne\u0107emo zanemariti niti promotivne i PR aktivnosti. Smatramo kako u publiku treba ulagati, postoje\u0107u publiku nastojati \u0161to kvalitetnije i bolje informirati, a potencijalnu animirati i na neki na\u010din educirati. Posebnu pa\u017enju mislimo posvetiti u\u010denicima i mladim ljudima. \u017delimo publiku koja \u0107e s nama rasti i sazrijevati, kvalitetnu i educiranu publiku koja voli, prati i razumije kazali\u0161nu umjetnost.<\/p>\n